U toku je predizborna kampanja za Parlamentarne izbore koji će se održati 11. juna. U tom pravcu, političkim partijama i koalicijama dostavili smo set pitanja kako bi smo saznali koji su to planovi za crnogorsku poljoprivredu u naredne četiri godine. U nastavku pročitajte šta to predlaže Pokret za promjene.
Stanje u kojem se nalazi poljoprivredno-prehrambeni sektor Crne Gore je krajnje problematično čemu su doprinijeli brojni faktori među kojima su: negativni demografski trendovi, zapuštena sela, devastirani i neiskorišćeni resursi, nedovoljna podrška države i lokalnih samouprava, nedostatak infrastrukture, tehnološki zaostatak, nepostojanje tržišnog koncepta, izraženi interes uvozničkih lobija, ogroman spoljno-trgovinski deficit, i brojnji drugi. Dnevno uvezemo oko 2 miliona €, a minorno izvezemo.
Poražavajuća je činjenica da se od preko 516.000 hektara poljoprivredne površine obrađuje samo 190.000 hektara, što je 36%, dok je to u razvijenim državama više od 90%, da je stočni fond, broj gazdinstava i osiguranika sve manji, da je produktivnost na crnogorskim farmama po muznom grlu skoro duplo manja u odnosu na region, čak i do 2,5 puta manja u odnosu na zemlje članice EU.
Izdvajanje za Agrobudžet za 2023. godunu predviđeno je 53 miliona €, a iz eurofondova 23 miliona €, što je samo 1,85% od Budžeta, dok se iz Budžeta EU izdvaja 40% u periodu 2021-2027. godine namijenjeno za poljoprivredu, je dovoljan podatak.
Novim politikama EU, Evropskim zelenim planom, Strategijom „Od polja do stola“, Strategijom bioraznolikosti i Zajedničkom poljoprivrednom politikom EU od 2022. do 2027. godine, poljoprivreda će počivati na održivom ekološkom i tzv. zelenom konceptu, biti otporna prema klimatskim promjenama, zaštititi životnu sredinu, održavati zdravlje zemljišta, ekosistema i ljudi, da će investicije biti u znatno većem obimu, kako bi takva ekološka i održiva poljoprivreda ponovo oživjela porodična poljoprivredna gazdinstva i jačala lokalnu i turističku ponudu.
Intenzivnom proizvodnjom na globalnom nivou nestaje oko 12 miliona plodnog zemljišta godišnje, a korišćenje velikih količina pesticida, mineralnih đubriva, antibiotika i vitamina negativno utiče na biljni i životinjski svijet.
Nove tehnologije i trendovi sve značajnije mijenjaju prehranbeni sastav, navike i potrošačke sklonosti, da poljoprivrednik postaje i prerađivač, distributer ili trgovac, maloprodaja pruža usluge pripreme hrane, postaje i dobavljač, ugostitelji sve češće osnivaju vlastite lance dostave.
Nove tehnologije proizvodnju hrane čine „pametnom“, integriraju je u svaki dio industrije, povećavaju produktivnost, smanjuju troškove, stvaraju visokokvalitetne urbane farme, mala preduzeća imaju svoje web stranice i mobilne aplikacije.
Strateški interes Crne Gore je postići samodovoljnost u proizvodnji hrane, supstituišući uvoz sa domaćim proizvodima, koristeći pri tome komparativne prednosti, raznolikost klime, reljefa i zemljišta, što omogućava proizvodnju širokog asortimana poljoprivrednih proizvoda, od mediteranskih do kontinetalnih.
Ekološka poljoprivreda uspostavlja ravnotežu između ljudi, ekosistema i zdravog zemljišta, jača lokalnu i turističku ponudu, poboljšava dobrobit življenja, stavlja fokus na održive investicije, oživljava manja porodična gazdinstva.
Mjere:
- Država mora garantovati otkup tržišnih viškova poljoprivrednih proizvoda po optimalnoj cijeni koja će pokriti realne troškove proizvodnje i obezbijediti razumni profit;
- Povećati izdvajanje za Agobudžet sa sadašnjih 1,83 na 4% do 2027. godine iz budžetskih rashodnih sredstava, namijeniti ih, prije svega, razvoju ekološke i održive poljoprivrede, ruralnom razvoju i ribarstvu;
- Osnovati Agrobanku Crne Gore, koja će sa Razvojnom bankom Crne Gore, komercijalnim bankama, EU-fondovima, sredstvima iz Budžeta, podržati reformu poljoprivrede, osnivanje poljoprivrednih gazdinstava, stvaranje novih radnih mjesta, modernizaciju proizvodnje i prerade;
- Osnovati preduzeće „Ekološka hrana Crne Gore“ A.D. u državnom vlasništvu, koje će podsticati proizvodnju, otkupljivati tržišne viškove po cijenama koje obezbeđuju rentabilnost proizvodnje, skladištiti ih, prerađivati i plasirati na domaće i inostrano tržište;
- Sačiniti program „Oživimo selo“, koji bi obuhvatio izgradnju infrastrukture – putne, komunalne, telekomunikacione, obrazovne, zdravstvene, kulturne i socijalne;
- Izvršiti novi popis poljoprivrednog zemljišta i zaustaviti njegovu dalju devastaciju i prevođenje u građevinsko zemljište;
- Usvojiti ekonomske i carinske mehanizme zaštite domaće proizvodnje od nelojalne konkurencije i uvoza;
- Osnovati i podržati berzu poljoprivrednih proizvoda i ribe, na kojoj će veletrgovci, zadruge i veći proizvođači prodavati proizvode hotelijerima, ugostiteljima, trgovačkim lancima;
- Osnovati Direkciju za robne rezerve, koja bi raspolagala sa dovoljno strateških prehranbenih proizvoda u skladištima i magacinima za normalan život za period od tri mjeseca. Robne rezerve bi bile i značajan mehanizam za intervenciju u slučaju većih poremećaja na tržištu. Potreba za osnivanjem Robnih rezervi se pokazala neophodnom u brojnim kriznim slučajevima;
- Osnovati Centar za pametnu poljoprivredu sa ICT djelatnošću, koji bi povezao nauku i proizvodnju hrane, doprinio automatizaciji proizvodnje, ponudio nove tehnologije i inovacije, digitalizaciju poljoprivrede, umrežio ekosistem, povezao lanac od polja do stola, preduprijedio nepovoljne vremenske uslove, zaustavio bolesti, značajno povećao produktivnost i kvalitet i smanjio troškove;
- Sačiniti set finansijskih i poreskih mjera za podršku preduzetničkim inicijativama, posebno mladih poljoprivrdnika u ruralnim područjima i obezbjeđivanje njihove održivosti;
- Umrežiti turizam i poljoprivredu u cilju unapređenja sadržaja ponude, autentičnosti, valorizacije resursa, diverzifikacije, povećanja proizvodnje, otvaranja novih radnih mjesta, stvaranja prepoznatljive gastro destinacije;
- Sačiniti i realizovati plan zaštite i povećanja otpornosti poljoprivrede od izglednog porasta promjenljivosti klime, ekstremnih temperatura, suša i poplava, i obezbijediti svakodnevno informisanje;
- Ojačati savjetodavnu službu na cijeloj teritoriji Crne Gore, preko koje bi se kroz razne oblike prezentacija, obuka, predavanja, preporuka, upozorenja, komunikacije vršio izbor i uzgoj najbolje pasmine stočnog fonda, unaprijedilo voćarstvo, jačao razvoj biljne proizvodnje;
- Permanentno informisanje i obuka o mogućnostima i načinu korišćenja IPARD i drugih EU-fondova i terminima za prijavu;
- Permanentno unapređivanje sanitarne kontrole u cilju postizanja ekološke proizvodnje poljoprivrednih proizvoda, kvalitetnog uvoza i korišćenja zdrave hrane;
- Nastaviti brendiranje domaćih proizvoda, poštujući cijeli lanac domaće proizvodnje i prerade, kako bi uistinu dobili proizvod sa zaštićenom oznakom kvaliteta na nacionalnom nivou, priznat u svijetu, čija cijena bi bila znatno viša u odnosu na onu za proizvode iz masovne, hibridne i komercijalne proizvodnje;
- Intenzivnije promovisati programe „Kupuj domaće“, „Ekološki kvalitet“, „Planinski proizvod“, „Sa moje farme“ preko različitih subjekta od madija, sajmova do trgovačkih lanaca;
- Podstaći razvoj zadruga i klastera za pojedine mikro lokacije i asortimane proizvodnje sa ciljem smanjenja ulaganja u mehanizacuju, veće produkcije i boljeg plasmana;
- Sačiniti interveni plan očuvanja i saniranja kvaliteta voda i ribljeg fonda u saradni sa zemljama Jadranskog mora i zajedničkih vodotoka i stajaćih voda, unaprijediti zakonsku regulativu u oblasti ekologije, sprovesti preporuke EK, pojačati inspekcijski nadzor, planski režavati komunalni otpad;
- Sačiniti plan za ispunjavanje mjera datih u Izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru za 2022. godinu za Poglavlje 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj, Poglavlje 12 – Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna politika i Poglavlje 13 – Ribarstvo;
- Sačiniti „Strategiju razvoja poljoprivrede za period 2024-2030. godina“, koja bi ponudila viziju i plan strateškog razvoja i transformacije poljoprivredno-prehranbenog sektora u svim fazama, uključujući poljoprivrednu proizvodnju, preradu, distribuciju proizvoda, tržište i zahtjeve potrošača. Strategija bi obuhvatila sve mehanizme razvoja i modele rasta ekološki održive i konkurentne poljoprivrede, koristeći komparativne prednosti, uvažila klimatske promjene, te na taj način postigla kumulativnu samodovoljnost i anulirala spoljno-trgovinski deficit u izvozu i uvozu hrane. Bila bi u saglasju sa Evropskim zelenim planom, Strategijom „Od polja do stola“, Strategijom bioraznolikosti i Zajedničkom poljoprivrednom politikom EU za period 2021-2027. godina;
- Sačiniti Akcioni plan sprovođenja Strategije razvoja poljoprivrede za period 2024-2026. godina.
