Maslina je simbol Mediterana. Za Platona se govorilo da je svoju mudrost podijelio pod maslinovim drvetom, a njegova rasprostranjena kultivacija u Španiji seže još od Rimljana.
Sada, maslina takođe predstavlja izazov sa kojim se suočavaju zajednice u toplijem, sušnijem svijetu.
Španija, vodeći svjetski proizvođač maslina, vidjela je da je njena berba postala žrtva globalnih vremenskih promjena izazvanih klimatskim promjenama. Industrijski stručnjaci i nadležni predviđaju da će berba sitnog voća pasti za više od 50 odsto u odnosu na prošlu godinu, zbog ovogodišnje ljetnje suše. To je situacija koja je dovela u opasnost poslovanje uzgajivača maslina, jer Španija predstavlja 75 odsto svjetske proizvodnje maslina. To je skoro 10 miliona tona maslina svake godine.
Rastu temperature, rastu cijene
Ova godina je bila treća najsušnija u Španiji od početka evidencije 1964. To je, u kombinaciji sa najtoplijim ljetom u istoriji, mnogo otežalo stvari za 350.000 poljoprivrednika u zemlji.
U maju su visoke temperature u sezoni cvjetanja uništile mnoga stabla maslina, a malobrojni preživjeli plodovi su izrasli sitni i tanki zbog nedostatka vode. Malo manje vode zapravo može proizvesti bolje ulje, ali ovaj pad vlage se pokazao previše za drveće.
Farmer Huan Antonio Delgado prolazi pored svojih stabala u jugoistočnom gradu Kesada, ruralnoj zajednici u španskoj zemlji maslina, i zabrinut je.
“Nikad nisam poznavao ovakvu godinu. Kažu da je i ranije bilo sušnih godina, ali uvijek je padalo malo više kiše”, kaže on.
Oktobar je kada farmeri kao što je Delgado beru svoje masline, nedugo prije njihove pune zrelosti, da bi proizveli onaj zlatni eliksir za koji je potrebno samo malo hleba da napravi vodu na ustima.
Ali Delgado je većinu maslina ostavio na svojim stablima, računajući na padavine koje bi sočnije masline mogle da budu spremne za bockanje za nekoliko nedelja. Za sada, bez sreće.
“Moja misija je da trpim dokle god mogu, kada više ne mogu, da svi troškovi budu veći od proizvodnje, jer ćemo morati da štrajkujemo”, kaže on.
“Kad ne uzimam dovoljno za život, šta da radim? Ako živim od drveta, drvo ne može da živi od mene! Sada je jasno. Onda ćemo pokušati da izdržimo dok nam budu pružali pomoć , ali će doći vrijeme kada pomoć to ne pokrije“.
Delgado sakuplja samo polovinu maslina u odnosu na ovo doba prošle godine, što je u skladu sa nacionalnim prosjekom.
U prosjeku, Španija uzgaja više od tri puta više maslina od Italije i Grčke – dvije zemlje koje su takođe teško pogođene ekstremnim vremenskim uslovima.
Predviđa se da će proizvodnja maslinovog ulja u Evropskoj uniji opasti za preko 35 odsto u odnosu na prošlu godinu, prema podacima poljoprivrednih organizacija Copa i Cogeca. Grupe su navele da je Španija “posebno zabrinjavajući” slučaj.
Manja berba povećava cijene, kaže italijanski proizvođač maslinovog ulja Filipo Berio. Zaista, cijena evropskih ekstra devičanskih maslina je porasla sa 500€ na 4.985€ po toni.
Problem koji pogađa španske maslinjake jasan je poljoprivrednom inženjeru Antoniju Bernalu. Tokom svojih posjeta šumarcima u Kesadi, Bernal je vidio povratak davno zaboravljenih bolesti na drveću. On vjeruje da blaže zime pomažu u razmnožavanju gljiva.
„Rješenje je da se zaustave klimatske promjene“, kaže Bernal. „Maslinari se ne mogu prilagoditi brzinom da pretpostave tako brzu (klimatsku) promjenu“.
