“Zemlju smo naslijedili od predaka, a posudili od potomaka” – Indijanska poslovica
Svjedoci smo da se sve više u poljoprivrednoj proizvodnji pesticidi upotrebljavaju nekontrolisano. Kako u svijetu tako I kod nas njihova upotreba je uzela ogromne razmjere. Pretpostavljamo da je razlog nekontrolisane i neadekvatne upotrebe ovih preparata nedovoljna informisanost o njihovom štetnom djelovanju na okolinu i čovjeka. Svakako bilo koji vid proizvodnje je nezamisliv bez njihove upotrebe. Ali moramo imati na umu da nam pesticidi donose isto onoliko štete koliko I koristi. U namjeri da se smanji njihovo štetno djelovanje moramo postupati u skladu sa pravilima I propisima.
Kontminenti koji se mogu naći u namirnicama životinjskog porijekla mogu poticati iz okoline, proizvdnje i mikrobiološki zagađivači. Svrha poljoprivrede jeste proizvodnja hrane, a samim tim I ostvarivanje profita. Primjena hemijskih preparata utiče na sami prinos i kvalitet proizvoda, ali uspjeh zaštite ne zavisi od odabranog sredstva.
Pesticide su preparati koji sadrže jednu ili vise aktivnih materijala i služe prvenstveno za: zaštitu bilja ili biljnih proizvoda od organizama koji su štetni ili djeluju u cilju sprečavanja djelovanja tih organizama. Ili pod pojmom pesticide podrazumijevamo proizvode hemijskog ili biološkog porijekla koji su namijenjeni zaštiti biljaka ili životinja od korova, bolesti, štetnih insekata, grinja I drugih štetnih organizama. Pesticide se mogu podijeliti na: fungicide, herbicide, insecticide, akaricide, rodenticide, limacide, nematocide…
Fungicidi – pesticide koji su namijenjeni za suzbijanje gljiva koje prouzrokuju bolesti biljaka.
Herbicidi – pesticidi za suzbijanje zeljastih I drvenastih korova, mahovina, lišajeva.
Insekticidi – pesticidi za suzbijanje štetnih insekata.
Akaricidi – pesticidi za suzbijanje štetnog grinja.
Rodenticidi – pesticidi za suzbijanje štetnih glodara.
Nematocidi – sredstva za suzbijanje štetnih nematoda (valjkastih crva).
Limacidi – sredstva namijenjena za suzbijanje štetnih puževa.
Korvicidi ili avicidi – pesticidi namijenjeni za suzbijanje štetnih ptica.
Piscicidi – sredstva namijenjena za suzbijanje neželjene ribe.
Bakteriocidi – sredstva za suzbijanje prouzrokovača bakterijskih oboljenja gajenih biljaka.
Regulatori rasta biljaka – utiču na metabolizam gajenih biljaka ubrzavanjem, usporavanjem ili modifikovanjem pojedinih fizioloških procesa.
Atraktanti – sredstva koja privlače izvjesne štetočine, te se primjenjuju za primamljivanje određenih organizama.
Repelenti – sredstva koja odbijaju izvjesne štetočine, a primjenjuju se za zaštitu ljudi, stoke ili biljnih proizvoda od njihovog napada.
Antibiotici – proizvodi metabolizma živih otganizama ili proizvodi sinteza, koji djeluju antagonistički na neke mikroorganizme, koji su prouzrokovači oboljenja biljaka, životinja i ljudi.
Integralna zaštita predstavlja sistem zaštite bilja koji podrazumijeva korišćenje svih raspoloživih metoda suzbijanja štetnih organizama, kao što su gajenje otpornih sorti, primjena adekvatnih agrotehničkih mjera. Plodored, mehaničke i biološke mjere borbe… Ovim sistemom zaštite sprečava se nepotrebno hemijsko tretiranje i na tako se eliminiše zagađivanje okoline i ugrožavanje zdravlja ljudi usljed upotebe pesticide.
Svi pesticidi su otrovi. Pesticidi se uglavnom šire vodenim putem. Kako se ispiraju poljoprivredne površine, dolazi do kontaminiranja površinskih voda, a samim tim i podzemnih voda. Svaki od pesticida nosi i određene rizike, štete korisnim insektima (pčelama), akumuliraju se u lancu ishrane i tako škode životinjama koje se hrane insektima. Ukoliko neki od pesticida dospije u čovjekov organizam mora se tretirati kao hitan medicinski slučaj. Veliki problem predstavlja isparavanje i nošenje vazdušnim putem daleko od mjesta primjene što direktno utiče na živi svijet. Pored navedenih rizika, moguće je da se pesticidi nađu i na nekoj neciljanoj kulturi.
Prije svake upotrebe bilo kojeg preparata treba pročitati uputstvo za upotrebu, kako bi se izbjegle moguće posljedice. Svako lice koje ima kontakt sa pesticidima mora imati adekvatnu opremu kako bi se zaštitio i smanjio rizik od potencijalnih oštećenja. Osnovnu opemu koja služi kao zaštita čine: rukavice, radno odijelo, čizme, zaštita očiju i maska. Prilikom rada sa pesticidima ne smije se, pušiti, jesti i piti! Nakon završetka radova, preporučije se tuširanje. Odjeća koja se jednom koristi, treba koristiti svaki naredni put, ali nakon svakog oblačenja treba je oprati. Ukoliko se prilikom rada ošteti oprema, neophodno je zamijeniti je, kako bi se izbjegli mogući problemi.
Prilikom upotrebe pesticida ljudi se vode logikom da je više bolje. NE! Sve pesticide treba koristiti u skladu sa propisima, koji su navedeni na pakovanju, jer prekomjerna upotreba može negativno uticati na biljke, okolinu i na čovjeka. Kao što znamo pesticidi su najopasniji u prvobitnom stanju, odnosno prije nego što se razrijede. Zbog toga se moraju pravilno skladištiti i čuvati. Pesticidi se moraju čuvati u prostorijama koje su zaključane, bez vlage i svjetlosti. Pesticide je najbolje čuvati u originalnim ambalažama, u suprotnom može doći do trovanja. Ukoliko prođe rok trajanja, nikako ih ne treba uništavati na gazdinstvu, jer se na taj način ugrožava zdravlje ljudi i okolina, nego ih treba vratiti poljoprivrednoj apoteci koja ima uslove da skladišti stare pesticide na bezbjedan način. Kako bi otpad odnosno ambalaža bila bezopasna, istu je potrebno isprati tri puta i svaki put tu vodu sipati u rezervoar sa rastvorom.
Prije početka prvog tretiranja kultura u novoj sezoni, obavezno je provjeriti opremu, ukoliko nešto nije u redu potrebno je zamijeniti dio koji je oštećen. Nakon što se završi prskanje, pumpa se mora detaljno oprati kako bi bila spremna za sledeću upotrebu. Najbolje je ostaviti pumpu na mjestu na kojem se vrši i skladištenje pesticida, van dohvata djece i životinja.
Prskanje ugroženih kultura treba vršiti kada vremenske prilike to dozvoljavaju, odnosno kada je kretanje vazduha najmanje i kada ne postoji rizik od padavina. Najbolje je prskati rano ujutro ili uveče jer je brzina vazduha najmanja u tom periodu. Naravno, moramo voditi računa i o najpametnijim zivotinjama, pčelama. Prskanje treba izbjegavati ukoliko su u blizini košnice, i kada je cvjetanje kultura u najvećim količinama. Ili treba da budemo odgovorni, i obavijestimo pčelare najmanje 48 sati prije prskanja.
Pošto je teško zamisliti bilo koji vid proizvodnje bez korišćenja pesticida, nije moguće izbjeći njihovo postojanje na površini proizvoda. Stoga najbolji način njihovog eliminisanja jeste termička obrada hrane.
Neophodno je da naglasimo da postoje licencirana lica koja se bave vršenjem usluga i previlnim rukovanjem pesticidima. Šta to znači i koja je njihova uloga, objasniće nam Nikola Anđić.
Pripremila: Anđela Bojić