Nutritivna vrijednost jaja

Ptičija jaja su važan izvor hranljivih materija i ona sadrže lipide, proteine, vitamine, minerale i faktore rasta koji su potrebni u rastu i razvoju jednog organizma. Pored nutritivne vrijednosti značaj jaja se ogleda još i u zaštitnoj funkciji od virusa i bakterija.
Kada govorimo o proteinskoj ishrani koja je zasnovana na jajima, u zemljama trećeg svijeta cijena jaja je previsoka, a u uslovima siromaštva ljudi imaju tendenciju da kupuju hranu koja je zasnovana na količini i često su primorani na pravljenje kompromisa. U nekim zemljama gdje postoji aktivno bavljenje živinarstvom i hiperprodukcija jaja mali proizvođači su u konstantnom takmičenju, a učiniti jaja dostupnim svim slojevima društva je jako teško. Razlozi za to su visoki troškovi hrane kao i visok mortalitet zbog Njukastl bolesti i ptičijeg gripa.

Jedna od zabluda kod potrošača koja se tiče nutritivne vrijednosti jeste da jaja zbog sadržaja holesterola povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti. A sa druge strane, u nekim zemljama u razvoju stanovnici i dalje doživljavaju jaja kao luksuzno dobro koje je previše dragocjeno da bi se pojelo što znači da jaje služi kao novčano sredstvo za kupovinu drugih osnovnih životnih namjernica.

U nekim kulturama gdje žive manje obrazovani ljudi jaja ne konzumiraju trudnice i djeca. Jedna od najvažnijih mjera za povećavanje svijesti o hranljivim prednostima jaja, pogotovo među najranjivijim društvima jeste edukacija. Svi napori treba da budu usmjereni ka školama, medijima kao i organizacija događaja iz svijeta poljoprivrede. Istovremeno, treba se oduprijeti pogrešnim mišljenjima da jaja dovode do oboljenja. Internacionalna humanitarna organizacija CARE, koja se bori protiv globalnog siromaštva i gladi u svijetu, osmislila je projekat koji je na inovativan i održiv način doprinio poboljšanju ishrane majki i djece u Bangladešu i Etiopiji. Za cilj su imali smanjenje anemije kod djevojčica i žena (15-49 godina), kao i smanjenje anemije kod novorođenčadi i zaustavljanje zastoja u razvoju kod djece. Projekat se fokusirao na baštovanstvo u vrtu, na ratarstvo i živinarstvo (proizvodnja jaja) s ciljem povećanja konzumacije jaja za poboljšanje dijetetske raznolikosti i nutritivnog statusa majki i djece. Ovo nas može dovesti do zaključka da mala gazdinstva i domaćinstva mogu biti sredstvo ženskog osnaživanja.

U proizvodnji, tehnološki razvoj otvara nove mogućnosti za praćenje dobrobiti i zdavlja životinja, na način razvijanja nove i efikasnije hrane za životinje koja direktno utiče na kvalitet bjelančevina jaja.

Jedno jaje (50 g) pruža dnevne potrebe za: selenom (27%), vitaminom B12 (25%), holinom (23%), riboflavinom (15%), proteinima (13%), gvožđem (6%), fosforom (11%), vitaminom D (9%), vitaminom A (8%), vitaminom B6 (4%), cinkom (4%). Jaja pored proteina pružaju važne izvore gvožđa, vitamina i fosofora. Kao izvor vitamina D, jaja su na drugom mjestu nakon ulja iz jetre riba.

Kod kvalitetnih jaja žumance treba da bude okruglo, žuto i da čvrsto stoji. Žumance treba da ima blag i prijatan ukus i miris, treba biti okruženo velikom količinom uspravne bjeline. Bjelance treba da ima normalnu blagu zeleno-žutu boju.

Klasifikacija jaja prema EU standardu:

Veličina jaja	Gram (g)
Ekstra veliko (XL)	> 73
Veliko (L)	63-73
Srednje (M)	53-63
Malo (S)	53 i manje

Jaja kao namirnica pružaju jedinstven i dobro uravnotežen izvor hranljivih materija za osobe svih starosnih uzrasta. Niska kalorijska vrijednost, laka svarljivost i visok sadržaj hranljivih materija jaja čine terapijskom hranom u mnogim dijetama za odrasle. Pored svih ovih karakteristika, dostupnost, skomni troškovi, jednostavnost pripreme i primamljiv ukus daju jajima primarnu prednost za ljudske prehrambene potrebe.

 

Pripremila: Dragana Radović