Danas je na TV emisiji „Boje jutra ( TV Vijesti) gostovao generalni direktor Direktorata za poljoprivredu, Miroslav Cimbaljević.
Odgovorio je na nekoliko pitanja vezanih za trenutnu situaciju kada je u pitanju rast cijena i mogućnost opstanka naših poljoprivrednih proizvođača.
Cijene pekarskih proizvoda u Crnoj Gori biće uvećane za 20-25%, pa bi vekna hljeba mogla iznositi 80 centi, umjesto dosadašnjih 65 centi. Takođe, crnogorski pekari od dobavljača iz Srbije, dobili su informaciju da u narednim isporukama cijena brašna neće biti niža od 52 centa po kilogramu, uz uslov da Vlada te države ukine zabranu izvoza u zemlju. Dakle, može li skok cijena sada da zaustave nadležni organi?
-Mi smo još uvijek u fazi prikupljanja inputa i načina da se pomogne tom sektoru, da vidimo u kom segmentu možemo djelovati i na koji način možemo pomoći pekarskoj industriji. Ono što možemo reći je da su oni u vrlo teškoj situaciji . Globalna kriza je prouzrokovala da, ne samo pekarska industrija bude pogođena, već i cjelokupan sektor kako poljoprivrede tako i industrije. Usljed poskupljenja cijena naftnih derivata i usljed poskupljenja svih ostalih inputa, cijena koštanja proizvoda je na značajno većem nivou. Ono što mogu da kažem je da Ministarstvo poljoprivrede u svojoj nadležnosti preduzima niz koraka na svim relevantnim subjektima koji su vezani za ministarstvo poljoprivrede.“
Po saznanjima vijesti pekari su juče trebali da održe sastanak sa predstavnicima Ministarstva poljoprivrede i ekonomskog razvoja i do toga nije došlo, zbog čega?
Na ovo pitanje Cimbaljević je rekao da će do toga doći danas i da je Privredna komora organizovala taj sastanak.
Šta ste preduzeli i šta se sada sve može uraditi? Da li se može zaustaviti rast cijene hljeba?
-Ono što je u nadležnosti ministarstva poljoprivrede i ono gdje mi možemo da djelujemo je to da obezbijedimo kontinuitet u snabdijevanju, konkretno pekarskoj industriji sa brašnom. Ono što treba istaći je to da mi imamo vrlo intenzivnu komunikaciju sa Ministarstvom poljoprivrede u Srbiji i da težimo da već ove nedelje uspostavimo dogovor da protok roba između Srbije i Crne Gore teče nesmetano. Ono što je vrlo bitno i što naši građani treba da znaju je da roba teče nesmetano, ali otežano i da mi imamo i druge izvore, kao što su BiH, Hrvatska kao i druge zemlje iz okruženja. Imaćemo kontinuitet u snabdijevanju, kako osnovnih životnih namirnica tako i ostale robe široke potrošnje. Takođe, u komunikaciji sa ljudiima iz Vlade Srbije imamo saznanje da oni u ovom trenutku imaju 2.5 puta veće potrebe na zalihama pšenice nego što su njihove potrebe u naredna 4 mjeseca, kada je planirana nova žetva. Imamo situaciju da usljed smanjenja izvoza cijena pšenice pada u Srbiji, zato što je odnos ponude i potražnje poremećen u ovom trenutku.
U Vladi Srbije je juče održan sastanak sa predstavnicima mlinarske industrije a razmatrana je mogućnost ukidanja zabrana izvoza brašna za zemlje regiona uz određivanje kvota, koliko bi kojoj zemlji najviše moglo biti izvezeno. Takvu odluku bi Vlada Srbije mogla donijeti do kraja sedmice.
Povodom ove konstatacije Cimbaljević navodi da Srbija u ovom trenutku ima dovoljno količine kukuruza i pšenice za naredna četiri mjeseca, kako za tržište Crne Gore, tako i za okruženje
Šta najviše utiče na cijenu hljeba?
-Dva osnovna inputa koja u najvećoj mjeri utiču na cijenu koštanja hljeba su cijena brašna i cijena naftnih derivata. Ono na šta definitivno ne možemo uticati mi kao Ministarstvo poljoprivrede ( ali možemo kroz druge institucije) je oslobađanje akcize u dijelu naftnih derivata . Ono što će preduzeti Ministarstvo poljoprivrede jeste da će obezbijediti kako pekarima tako i svim ostalim građanima Crne Gore da imaju kontinuitet u snabdijevanju brašna kao i adekvatnu cijenu.
Šta kažu pekari, kažete da su u teškoj situaciji, šta sve zahtijevaju od nadležnih?
-Vlada Crne Gore je sa Ministarstvom poljoprivrede, finansija i ekonomskog razvoja uspostavila set mjera podrške u cilju da amortizuje sve negativne efekte globalne krize u ovom trenutku. Konkretno,Ministarstvo poljoprivrede je kreiralo u dogovoru sa ostalim resorima set mjera za naše poljoprivrednike, u cilju pospješivanja poljoprivredne proizvodnje i dovoljnosti poljoprivredne proizvodnje.
-Podrša za poljoprivredne proizvođače ne zavisi od parlamenta. U ovom trenutku u Crnoj Gori u našem registru imamo registrovanih dvadesetak hiljada poljoprivrednih proizvođača, što je za nekih 20% više nego prošle godine i mi smo se opredijelili da svim proizvođačima u cilju očuvanja njihovog dohotka uplatimo iznos od 200€, kako malim tako i velikim, a sve u cilju da ih stimulišemo za proizvodnju. Dovoljnost proizvodnje žitarica je na jako niskom nivou, i iz tog razloga smo preduzeli set mjera, a to je da smo na osnovne premije po hektaru koje su 250€, povećali za još 250€. Takođe sa ovom mjerom smo obuhvatili i proizvođače koji se bave govedarstvom da bi ih stimulisali da ove godine zasade žitarice, tj da obezbijede dovoljne količine hrane.
-Takođe, proizvodnja poznog krompira je stimulisana za 150€, zato što je ovaj vid proizvodnje visoko zavisan od uvoza. Dakle, svi proizvođači koji sade pozni krompir u 13 opština na sjeveru Crne Gore će imati dodatni podsticaj, odnosno ukapn podsticaj od 400€ po hektaru u ovoj godini.
Podjela plastenika
-Poljoprivredni proizvođači u trenutku aplikacije ne moraju biti registrovani,ali do kraja raspisivanja Javnog poziva moraju se registrovati. Plastenici će biti podijeljeni svim opštinama u zavisnosti od broja plastenika. Biće raspisan Javni poziv na kojem će prednost imati oni koji žive na ruralnim područjima i oni koji imaju veći broj djece i članova domaćinstva. Ovaj javni poziv biće raspisan u narednih dvadesetak dana.
Do kad bi Vlada trebala da usvoji ove mjere?
-Ovaj set mjera će biti u četvrtak predstavljen u Vladi Crne Gore.
On poziva sve registrovane proizvođače da ažuriraju svoje brojeve žiro računa kako bi im se mogla uplatiti podrška već iduće nedelje.
Na pitanje o tome kakva su njegova očekivanja što se tiče broja prijavljenih, on je odgovorio:
-Na osnovu interesovanja očekujem da će biti 5-6 hiljada aplikanata za 2500 plastenika.
Što se tiče živinarstva i svinjarstva planiran je i taj segment i traži se najbolji mogući model, što bi se vjerovatno moglo desiti iduće nedelje, jer je taj sektor 100% zavisan od koncentrovane hrane, koja je u ovom trenutku jako visoka. Sada imamo veću proizvodnu cijenu pilećeg mesa, nego otkup.
Vladinim paketom podrške privredi je predviđeno između ostalog privremeno ukidanje PDV-a na brašno i ulje, ali za smanjene akciza na gorivo do 40% umjesto ranije planiranih 20%, za ove promjene i mjere potrebne su izmjene zakona u Skupštini Crne Gore, koja je u blokadi.Ukoliko skupština ne da podršku koliko dalje mogu rasti cijene?
-Kao predstavnik ministarstva poljoprivrede imam da kažem da pozivam skupštinu da što prije izvrši zasijedanje i pomogne građanima Crne Gore, a to će najbolje uraditi usvajanjem seta ovih mjera. Sa setom ovih mjera konačna cijena bi bila na mnogo nižem nivou nego što trenutno i jeste.
Izvor: TV Vijesti, “Boje jutra”
