Lavanda (red: Lamiales fam: Lamiaceae– Usnatice, rod:Lavandula ) je biljka koja potiče iz Indije a neke vrste vode porijeklo iz Istočne Afrike i sa Azorskih ostrva. Lavande čini rod Lavandula sa oko 25-30 vrsta cvjetnica Naziv “lavanda” potiče od latinske riječi “lavare“ – za pranje a botanički naziv “lavandula” potiče od lat. riječi “livendula” – plavkavost. Vrste iz roda lavandi rasprostranjene su u cijelom svijetu kao zimzelene, na zimu otporne, ljekovite i aromatične biljke. Većina vrsta pogodna je za gajenje u vrtovima ili u velikim posudama i zbog svog izgleda i mirisa omiljena je biljka mnogima.
Lavanda u vrtu pruža dekorativnu pozadinu nižim biljkama, daje punoću, konturu i dekorativnost prostoru. Pored svoje dekorativne svrhe ova biljka je našla put u upotrebi od kozmetičke do prehrambene industrije. Smatra se da je upotreba lavande počela još u dalekoj istoriji, dokumentovano se koristi više od 2500 godina kada je upotrebljavana za mumificiranje i spravljanje parfema od strane Egipćana, Feničana i Arapskog naroda. U 17. vijeku se smatralo da nošenje lavande može zaštititi od velike kuge. Pominjanje lavande može se naći i u Bibliji ali pod nazivom Spikenard. Danas se gaji na velikim plantažama, vrtovima, baštama i balkonima.

Esencijalno ulje lavande sadrži oko 150 komponenti među kojima su tanini, terpeni, flavonoidi, linalol, perilil alkohol, linalil acetat, limonin, kumarin…Ulje se lako apsorbuje preko kože a u krvi se sastojci mogu detektovati za 5 minuta.. Ulje može imati anelgetski, antidepresivni, sedativni, antibakterijski, antigljivični, antispazmatički efekat. Kofeinska kiselina daje antioksidantsko dejstvo, cineol i perilil alkohol pozitivno utiču na holesterol u organizmu.
Vrste lavande koje se najviše gaje:
Obična lavanda (lat. Lavandula angustifolia) potiče iz Sredozemlja. To je 90 do 120 cm visok i isto toliko razgranat žbun. Od jula do septembra stvara 6 cm duge cvasti plavoljubičastih, mirisnih cvjetova. Varijatet “Alba“ ima bijele cvjetove, “Loddon pink“ blijedoružičaste. Svježi listovi, cvjetovi koriste se kao začini, daju vrlo aromatičan ukus, esencijalno ulje ima antiseptično, antispazmatično, sedativno, diuretsko dejstvo.
Francuska lavanda (lat. Lavandula stoechas) ima isto porijeklo. Žbun je visok 45-60 cm, cvjeta od maja do jula tamnopurpurnim cvjetovima u cvastima. Palistovi na vrhu cvasti su purpurni i dugo čuvaju ovu boju. Cvjetovi i esencijalna ulja imaju antiastmatično, antispazmatično dejstvo, koristi se za ublažavanje mučnine, spolja se koristi kao antiseptik za rane, čireve isl.

Sadnja, nega i uslovi gajenja lavande:
Lavanda se sadi u aprilu i maju, preferira osunčana mjesta (dnevno najmanje 8 sati osunčanost), iako je otporna biljka hladne i vlažne zone nisu idealne, može se saditi u saksijama sa drenažnim materijalom na dnu ili direktno u zemlju (otvaraju se rupe dovoljne dubine i širine da korijen udobno može stati u njoj), posebno joj pogoduje restresito, blago alkalno zemljište, jer joj ne prija potpuna zagušenost korijena pored toga takvo zemljište će omogućiti dobru drenažu jer korijen ove biljke ne podnosi veliku količinu vode u suprotnom reaguje truljenjem. Odmah poslije sadnje se preporučuje obilno zalivanje i onda je količina naknadne brige minimalna. Tokom proljeća i ljeti lavanda zahtijeva dosta sunca i ravnomjernu vlažnost a pogodno je jednom u nekoliko nedelja u vodu dodati malu količinu tečnog đubriva koje će biljci omogućiti zdrav rast. Krajem marta sledeće sezone se može urediti uzgojni oblik, prekraćuje se 1/3 biljke čime će se podstaći grananje i rast. Stari djelovi se ne orezuju. Poslije cvjetanja, ukoliko se želi podstaći vegetativni rast i obimnije cvetanje u narednoj sezoni, otkidaju se cvasti i pojedini vrhovi izdanaka. Tokom zime se nikako ne preporučuje zalivanje jer u uslovima bez vode podnosi zimske temperature do -20 C° a uz to mora biti zaštićena od vjetra.
Razmnožavanje lavande:
Početkom avgusta se odsijeku 8-10 cm duge grančice, koje nijesu u cvijetu, kod pazuha lista. Donji listovi se odstranjuju a reznice tretiraju hormonalnim preparatom i sade se po 5 u grupu. Zakorjenjivanje se najbolje odvija u sterilnom boksu na temperaturi od 16 C. Kada su se biljke zakorijenile sade se zasebno. Ako se razmnožavanje vrši u septembru odsiječu se 20 cm dugi izdanci otklone se listovi i ostavljaju se na dubinu od 8 cm u smješu glinovitog zemljišta i pijeska, zaliju se i stavljaju na zaštićenom mjestu napolju. Do proljeća reznice će se zakorijeniti i onda se mogu posaditi zasebno.
Lavanda i pčele:
Prosto rečeno lavanda i pčele su jako dobri prijatelji. Nema sumnje da varijateti vrste L.angustifolia koji cvetaju neprekidno ili više puta tokom sezone, ne mogu dati pčelama dobre doze polena i nektara.
Vrlo važno! Ne upotrebljavajte hemikaliije, ne tretirajte lavandu insekticidima dok je u cvijetu, insekticidi mogu ubiti pčele koje direktno slete na cvijet ali isto tako pčele mogu odnijeti otrov u svoje košnice i indirektno naškoditi ostalim pčelama.
Zanimljivost: nektar iz cvjetova lavande je mnogo dostupniji bumbarima zbog bolje prilagođenosti usnog aparata pa im je potrebno samo oko 1,4 sekunde da iscrpe nektar iz jednog cvijeta dok pčele potroše 3,4 sekunde. Razlika u nekoliko sekundi ne djeluje mnogo ali kada se uzmu u obzir posjete hiljadama cvjetova razlika je značajna.

Varijateti L. Angustifolia pogodni za pčele: “Imperial Gem”, “Loddon pink”, “Lullaby Blue”, “Nana Alba”, “Wendy Carlile”, “Hidcote”…
Varijateti L. stoechas pogodni za pčele: “Provençal”, “Kew red”, “Spring-break Princess”, “Snowman”, “Coco deep pink”…
Da li se lavanda može gajiti u unutrašnjem prostoru?
Lavanda izuzetno može doprinijeti izgledu enterijera, a pošto je toploljubiva biljka i zahtijeva izuzetnu osunčanost, lavandu u sksiji je poželjno pozicionirati u blizini prozora koji je okrenut prema jugu ili strani na kojoj će imati najmanje 4 h osvjetljenja, u suprotnom će biljka imati vretenast rast, slabije cvjetanje i biće podložnija bolestima. Biljka ne treba biti izložena vještačkom izvoru toplote sa vještačkom cirkulacijom vazduha. Idealna temperatura u unutrašnjem prostoru za lavandu je oko 22 C° od proljeća do polovine jeseni, a zimi oko 16 C°. Između zalijevanja ostaviti zemljište da se relativno osuši.
Napomena: saksija bi trebala biti dublja bar 4 cm od korijena zbog potencijalnog viška vlage na dnu suda.
Niži varijateti francuske lavande su pogodni za dekoraciju enterijera. U proljeće kada prođe opasnost od mraza saksije se mogu iznijeti vani.
Da li je lavanda podložna negativnom uticaju štetočina i bolesti?
Listovi i stabljike lavande sadrže vrlo jaka esencijalna ulja koja su odbojna štetočinama tako da su problem sa njima rijetki osim ako se ne radi o vašima iz porodice Aleurodidae. Vaši mogu dovesti do oslabljenosti biljke a produkti koji ostaju za njim mogu biti dobra podloga za naseljavanje gljivica. Bolesti se javljaju u vlažnoj klimi kada su biljke podložne gljivičnim infekcijama (Phytophtora spp., Phytium spp.,Rhizoctonia spp.) upravo iz ovog razloga je neophodna dobra cirkulacija vazduha kao i drenaža zemljišta. Gljivično oboljenje se može prepoznati po žutim, odumirućim listovima i obezbojavanjem tkiva korijena.
Kako kupovati?
Treba kupovati samo zdrave, lijepo razgranate biljke, koje nisu napadnute štetočinama I bolestima. Biljke koje imaju izdužene izdanke neće se oporaviti ni od dobre nege. Nije poželjno da korijeni ne “štrče” iz saksije i provjeriti da li biljka pokazuje nedostatke hranjivih materija.
Pripremila: dipl. ing. polj. Valentina Stanišić