Gajenje mikrobilja iz naše perspektive izgleda kao zanimljiv, lak i profitabilan biznis ali u želji da saznamo stručno mišljenje o ovom tipu proizvodnje, obratili smo se apoteci „La Organica” koja se bavi distribucijom sjemena mikrobilja.
U apoteci nas je dočekala dipl. ing. agronomije, spec. zaštita bilja Danijela Despotović koja nas je na pravi način upoznala sa mikrobiljem i ljubazno nam odgovorila na pripremljena pitanja. Informacije koje smo dobili o nabavci sjemena, gajenju, potrebama, potencijalu i tržištu mikrobilja u našoj zemlji. Više o mikrobilju u našoj novoj, Seljak TV, reportaži.
Ukoliko više preferirate čitanje, u nastavku možete uživati u intervjuu sa Danijelom Despotović iz organske poljoprivredne apoteke La Organica.
Možete li nam za početak reći šta je u stvari mikrobilje, za šta se koristi i u kakvom stanju se može plasirati na tržište?
Mikrobilje predstavlja mlade izdanke povrća, začinskog bilja i žitarica u fazi razvoja kotiledonih ili prvih pravih listova.
Atraktivnog je izgleda, različitih tekstura i boja, vrlo intenzivnog ukusa, od blagih slatkastih, kisjelih do pikantnih i ljutih, zato je omiljena dekoracija i dodatak jelima svih svjetskih kuvara. Može se koristiti u salatama, umacima, čorbama, sendvičima, ribljim i mesnim jelima, kao dodatak smutijima sa voćem i povrćem. Sve više pobornika zdrave ishrane se odlučuje na sopstveni uzgoj mikrobilja i naklijavanje sjemena kako bi obogatili svakodnevene obroke. Razlog tome je njegova velika nutritivna vrijednost a ima i važnu ulogu u detoksikaciji organizma i jačanju imuniteta, a kako se konzumira u svježem stanju ne dolazi do gubitka hranjivih materija koji bi nastao termičkom obradom.
Mikrobilje se najčešće plasira u svježem stanju na tržište, svega par sati nakon “berbe”, ili u posudama u završnoj fazi rasta, spremno za šišanje.
Dipl. ing. agronomije spec. zaštita bilja Danijela Despotović
Da li mikrobilje možemo poistovijetiti sa biljnim klicama?
Za razliku od klica koje dobijamo naklijavanjem sjemena u tegli ili nekoj drugoj odgovarajućoj posudi, mikrobilje se uzgaja na supstratu i potrebno je da prođe 7-15 dana da bi bilo spremno za konzumaciju, dok je klicama dovoljno 2-5 dana, u zavisnosti od same vrste koju nakijavamo. U oba slučaja nutritivna vrijednost je izuzetno visoka, razlika je u vremenskom period koji je potrebno da prođe do konzumacije i u tome što se za mikrobilje može reći da je dekorativnije i ljepše na tanjiru u odnosu na klice.
Mikrobilje u supstratu i posudi
Šta nam možete reći o sadržaju hranjivih materija u mikrobilju i koje to biljne vrste možemo gajiti kao mikrobilje?
Mikrobilje je bogat izvor vitamina, minerala, aminokiselina i antioksidanasa. Utvrđeno je da sadrži 4 – 60 puta više vitamina i minerala u odnosu na biljke u punoj tehnološkoj zrelosti.
Najpopularnije vrste su rotkvica, brokoli, bosiljak, rukola, slačica, grašak, suncokret. Zahvaljujući različitoj teksturi i intenzivnim bojama, veliki broj začinskog bilja, ali i povrća se uzgaja na ovaj način. Ono što je bitno naglasiti jeste da plodovito povrće kao što su paradajz, paprika, patlidžan nikako ne uzgajamo i ne konzumiramo kao mikrobilje zbog sadržaja alkaloida.
Koliko je mikrobilje zaista popularno u Crnoj Gori, kakvo je stanje na tržištu, za koje vrste postoji najveće interesovanje? Da li možda imate informaciju o tome da li se neko u Crnoj Gori bavi komercijalnom proizvodnjom bilja ovog tipa i da li ipak postoji šansa za kreiranje novog tržišta?
Trend uzgajanja mikrobilja u Crnoj Gori je relativno nov i većinom vezan za amatersku, kućnu proizvodnju.
Ipak, par odvažnih ljudi koji prate trendove u biljnoj proizvodnji odlučilo je da se oproba u komercijalnoj proizvodnji mikrobilja i uspješno posluju već par godina. Najveća potražnja za mikrobiljem je u modernim, renomiranim restoranima čiji se šefovi kuhinja, prateći evropske trendove u kulinarstvu, odlučuju da koristi mikrobilje kao dodatak ili dekoraciju jelima.
Pored toga, mikrobilje je već godinama unazad na listi najzdravijih namirnica, pa je sve više traženo i u svakodnevnoj pripremi obroka.
Mi vjerujemo da će ovaj zdravi trend i kod nas rasti iz godine u godinu i da će potrebe na tržištu biti sve veće.
Šta nam možete reći o komplikovanosti gajenja i o načinima proizvodnje mikrobilja?
Ono što definitivno predstavlja veliku prednost kada je mikrobilje u pitanju jeste to što je izuzetno jednostavno za uzgoj i za kratak vremenski period je spremno za konzumiranje. Kada je u pitanju profesionalna proizvodnja mikrobilja, najčešće se odvija u plastenicima uz dopunsko svijetlo u zimskom periodu ili u zatvorenom prostoru koji je prilagođen toj namjeni.
Mikrobilje se uzgaja na supstratu i pored sjemena, kvalitetan supstrat igra ključnu ulogu kada je ova vrsta uzgoja u pitanju. Najbolje je kupiti supstrat namijenjen za uzgajanje rasada na organski način. Debljina sloja supstrata kreće se od 4 cm do 6 cm i zavisi od veličine sjemena. Ono o čemu treba voditi računa jeste da se ne koristi supstrat za cvijeće jer je obogaćen mineralnim đubrivima koja mogu negativno uticati na sjeme i spriječiti ili usporiti klijanje.
Možete li nam reći nešto o gustini sijanja odnosno razmaku, da li je to gušći sklop obzirom da se biljke ubiru u vrlo ranoj fenofazi? Da li nam to nešto govori o potrebama za prostorom?
Za mikrobilje je vrlo specifično to što se sjeme gusto sije, dakle na malom razmaku i na taj način mlade i nježne biljke koji imaju formirane kotiledone ili prve prave listiće predstavljaju jedna drugoj potporu.
Najbolji način da procijenite koliko sjemena je potrebno iskoristiti jeste da prije stavljanja supstrata u odgovarajuću posudu,u kojoj planirate uzgajati mikrobilje, sjeme rasporedite tako da zauzme 70-80% površine dna posude. Nakon toga izvadite sjeme, stavite supstrat koji nakon toga poprskate vodom i možete da sijete.
Sijanje mikrobilja na supstratu
Da li se mikrobilje možda može gajiti u saksiji, u sobnim uslovima za potrebe domaćinstva?
Mikrobilje je idealan vid uzgoja za kućne uslove, naročito u jesenjem i zimskom periodu kada nedostaje svježeg povrća na tržištu. Ne zahtijeva mnogo prostora, ne zavisi od vremenskih uslova i za kratko vrijeme je spremno za konzumiranje.
Mikrobilje u domu
Koje su u stvari faze u proizvodni mikrobilja?
Za uzgoj mikrobilja je potrebno nabaviti kvalitetno sjeme i supstrat, a kao posude za uzgoj možete iskoristiti plitke posude koje već imate u svojoj kuhinji, samo je bitno da im napravite rupice na dnu kako se voda ne bi zadržavala, a samim ti i javio problem buđanja sjemena.
Da li se obično sjeme može koristiti kao sjeme za proizvodnju mikrobilja?
Sjeme koje koristimo za sjetvu povrća u bašti se ne preporučuje za naklijavanje i proizvodnju mikrobilja jer nije odgovarajuće sorte, a postoji i mogućnost da je tretirano fungicidima tako da bi konzumiranje takvog sjemena imalo jako negativan uticaj po čovjekovo zdravlje. Najbolje je koristiti sjeme za naklijavanje i mikrobilje organskog porijekla.
Koja bi bila optimalna temperatura i relativna vlažnost vazduha za klijanje i rast mikrobilja i koji bi okvirno bio period koji prođe od klijanja do žetve?
U zavisnosti od vrste biljke, optimalna temperature za klijanje i nicanje sjemena varira između 18-20°C. Kako bi povećali vlažnost koja je neophodna za klijanje sjemena preporučuje se staviti providnu foliju preko posude. Folija ima ulogu da zadrži vlažnost u zoni sjemenke i osigura bolje nicanje. Čim biljčice počnu nicati, folija se uklanja. Dalja briga se svodi na redovno zalivanje ali ne pretjerano jer ono može da dovede do pojave buđi i propadanja mikrobilja. Nakon što proklija najviše mu odgovara osvjetljeno mjesto, pa bi dobar izbor lokacije bio prozorska daska. Za zalivanje se preporučuje destilovana voda ili voda sa česme koja je odstajala 24 časa.
Možete li nam reći nešto o žetvi mikrobilja, eventualnom tretmanu poslije žetve i koliko i u kakvim uslovima se mikrobilje može čuvati poslije žetve?
Mikrobilje je najbolje “šišati” oštrim makazama i koristiti svježe ili skladištiti u frižider na par dana.
“Šišanje” mikrobilja
Postoji li mogućnost obnavljanja mikrobilja poslije berbe?
Mikrobilje se ne obnavlja nakon berbe, tj. prirodna tendencija biljke jeste da raste ali znatno sporije i mnogo slabijeg nutritivnog sastava, tako da se primjenjuje samo jedna “berba”.
Da li možda postoji preporuka sa Vaše strane za pokretanje ozbiljnije komercijalne proizvodnje mikrobilja u Crnoj Gori?
Kao što sam već pomenula, mislim da mikrobilje predstavlja trend u kulinarstvu koji će sve više rasti iz godinu i da na našem tržištu postoji prostor za plasiranje ovog proizvoda. La Organica se potrudila da obezbijedi organsko sjeme, supstrat i korisne informacije u vezi sa uzgojem ovih zdravih namirnica.
Jedan dio asortimana sjemena je za hobiste, tj. sve one koji žele ovu zdravu i korisnu aktivnost da uvrste u svoju svakodnevicu i da u kućnim uslovima naklijavaju sjeme i proizvode mikrobilje za svoje potrebe. U ponudi su pakovanja od 100 g sjemena, količina koja se može iskoristiti više puta, u zavisnosti od površine posuda koje se koriste za uzgoj.
Pored tog dijela asortimana postoji mogućnost poručivanja većih količina za sve one koji žele da se profesionalno bave ovom proizvodnjom.
Kompletnu ponudu mikrobilja i organskog sjemena za naklijavanje možete naći na www.seljak.me/oglas/la-organica-organsko-sjeme-za-naklijavanje-i-mikrobilje/
Pripremila: dipl. ing. polj. Valentina Stanišić
Post updated 02.04.2022.
