Jesen je idealno vrijeme za sadnju voća, prema mišljenjima stručnjaka jesenja sadnja je mnogo bolja od proljećne. Raznim istraživanjima stručnjaci su došli do zaključka da je jesenja sadnja bolja od proljećne, iz razloga što je bolje ukorjenjavanje sadnica koje spremnije dočekuju vegetacioni period.
Oko sadnica koje se posade u jesen, zemlja će bolje naleći na korijenov sistem, a žilice će imati bolji kontakt sa zemljom, pri čemu će biti spremne da prehranjuju sadnice na početku vegetacije.
Jesenja sadnja se obavlja na dubini na kojoj su sadnice bile u rasadniku uz prethodnu pripremu korijenovog sistema, skraćivanje žila i prekraćivanje sadnica na željenu visinu. Sadnice se sade u jame, čija je dubina, visina i širina takva da korijenov sistem normalno staje.
Preko žila se nanosi sloj zemlje koja se dobro nagazi, a onda sloj zgorelog stajnjaka i opet zemlja uz obavezno zalivanje.
Prije sadnje potrebno je obaviti analizu zemljišta i pripremu zemljišta za sadnju. Ono što je najvažnije je izbor sadnica, one moraju biti sortno i zdrastveno zdrave, sa dobro razvijenim korijenom i nadzemnim dijelom kako bi proizvodnja bila uspješna. Prilikom podizanja voćnjaka potrebno je napraviti plan sadnje pri čemu se mora voditi računa o rasporedu osnovnih sorti i sorti oprašivača.
Analiza zemljišta
Prije podizanja voćnih zasada najvažnije je obaviti analizu zemljišta.
Kvalitativno utvrđivanje CaCO3 (kreč) je moguće uz primjenu hlorovodonične kisjeline, pri čemu se određuje tačna količina kreča u zemljištu. Uzima se više uzoraka za analizu, i to na dubini od 0 do 20cm, 20 do 40cm, 40 do 60cm, 60 do 80cm pa i dublje. Uzorak zemlje treba staviti u porculansku posudu otpornu na kisjelinu. Na zemlju pažljivo kapanjem nanijeti 15% hlorovodonične kisjeline. Prema pjenušanju kisjeline procjenjuje se procenat kreča. Trajno pjenušanje sa stvaranjem mjehurića pokazuje da ima preko 5% kreča. Ako je reakcija srednja kreča ima 2-3%, ako je slaba ima 1-2%, a ako nema reakcije nema ni kreča u zemljištu.
Određivanje pH vrijednosti –Reakcija zemljišta se izražava pH vrijednostima. Na osnovu promjene boje lakmus papira određuje se da li je zemljište kisjelo, alkalno ili neutralno. Uzorak zemlje od nekoliko grama se stavlja u posudu, zatim se sipa destilovana voda i napravi suspenzija u koju se stavlja komadić lakmus papira, crveni i plavi. Ako poslije 5-7 minuta crveni lakmus poplavi, radi se o alkalnoj sredini, a ako plavi pocrveni radi se o kisjeloj sredini. Ako se boja ne mijenja zemljište je neutralno.
Zemljište za analizu se uzima iz nekoliko profila, sa mjesta gdje se i planira podizanje voćnjaka. Dubina treba da je oko 1m. Nekada je potrebno napraviti i 2 do 3 profila dubine 1 do 2 metra. Broj profila zavisi od heterogenosti zemljišta. Ako je zemljište na čitavoj površini homogeno (pr. Pjeskovito) dovoljna su 2 do 3 profila, a ako je heterogeno za svaki tip treba uzeti bar jedan uzorak. Na pjeskovitim zemljištima koja sadrže preko 10% gline, mogu se gajiti sve voćne vrste, dok se pri sadržaju gline od 5 do 10% uspješno mogu gajiti samo koštičave voćne vrste. Ako zemljište sadrži manje od 5% gline, ono nije pogodno za podizanje voćnjaka.
Priprema zemljišta
Priprema zemljišta za sadnju voća zavisi od stanja u kojem se to zemljište nalazi prije sadnje. Ako je zemljište pripremljeno za sadnju onda se odmah pristupa meliorativnom đubrenju i rigolovanju. Ako zemljište nije pripremljeno, prvo se uklanja kamenje, suve grane, drveća i žbunovi. Takođe se vrši i ravnanje površine, ako nije ravna. Veće kamenje i drvenaste biljke se odstranjuju buldožderima, riperima, bagerima i drugim mašinama. Posebno je važno da se zemljište očisti od korijenja, koji kasnije mogu da inficiraju posađene voćke.
Pripremio: Vojislav Popović
