Danas je svjetski dan jaja, obilježava se drugog petka u oktobru, a cilj obilježavanja jeste da se podigne svijest o zdravstvenim prednostima jaja. Obilježavanje ovog datuma pokrenula je Međunarodna komisija proizvođača jaja 1996. godine u Beču.
U predanjima i mitovima mnogih naroda jaje se pojavljuje kao simbol vaseljene koja je nastala iz jajeta.
Kod Slovena postoji bezbroj vjerovanja i običaja u kojima jaje ima važnu ulogu. Ono se stavlja u prvu brazdu, u žito i lan prilikom sijanja, razbija se o rog volu pred oranje, a koristi se i kao odbrana od uroka i grada.
Sa dolaskom hrišćanstva jaje nije ostalo samo simbol ponovnog rađanja prirode, već je postalo i simbol ponovnog rađanja čovjeka. Crveno jaje u pravoslavlju simbolizuje vaskrsnuće.
Keltima, Grcim, Egipćanima, Feničanima, Kanancima, Tibetancima, Indijcima, Vijetnamcima, Kinezima, Japancima i mnogim drugim narodima je zajedničko mišljenje da je svijet nastao iz jajeta. Jaje je i jedan od simbola periodične obnove prirode, takođe potvrđuje i podstiče vaskrsnuće, koje označava povratak. Pripada i simbolizmu sigurnosti, zajedno sa kućom, gnijezdom, školjkom, majčinim krilom.
U jednom izvještaju Brahma, hinduistički tvorac, pojavio se iz zlatnog jajeta koje je plutalo u univerzumskim vodama.
Stari Druidi su svuda nosili jaja sa sobom, označavala su svetu amajliju njihovog idolopokloničkog reda. Još su Egipćani i Persijanci imali običaj da boje jaja u proljećne boje i daruju ih prijateljima. Ofarbana jaja su predstavljena kao sveti uskršnji prinos u Egiptu. Isti običaj održao se do današnjeg dana u Kini i Evropi. Uskrs ili proljeće slavio se u čast preporoda neba i zemlje.
U snovima Aboridžina jaje je bilo simbol svjetlosti. Kada se Dinevan Emu posvađao sa pricom, ptica je zgrabila jaje iz njegovog gnijezda i poslala ga na nebo, žumance je udarilo u drvo, zapalilo se i pretvorilo u blistavo sunce koje je osvijetlilo dotadašnji mračni svijet.
Stari Grci i Rimljani jaja su ostavljali u grobnice kao simbol života poslije smrti. Jevreji i dan danas nakon sahrane jedu jaja kako bi označili gubitak i životni krug.
Ukrašene ljuske jajeta su bile dio proljećnih rituala u Africi.
U 17. vijeku u Francuskoj, nevjesta bi razbijala jaje kako bi obezbijedila plodnost kada je ušla u svoj novi dom.
Žene japanskog naroda Ainu morale su uzimati jaja iz gnijezda određenih ptica i poklanjati ih muževima i očevima. Žene bi tada miješale jaja sa sjemenima koja će biti posađena te godine, dok su se muškarci molili za dobre usjeve.
U Americi jaja su se koristila kako bi se dijagnostikovala bolest, a nerazbijeno jaje kako bi se uklonila temperatura tako što se jajetom prelazilo preko kože, a nakon toga se jaje zakopavalo u zemlju.
Bjelance se koristilo tokom gatanja, smatra se da je bjelance koje se nalazilo u vodi donosilo različita predviđanja u zavisnosti od oblika.
Pripreila: Anđela Bojić
