Rezidba oraha
Dilema proizvođača oraha, kada je u pitanju rezidba je da li je to voćka koju uopšte treba orezivati. U većini slučajeva njihov odgovor je da orah ne treba orezivati i da će se ukoliko se sprovodi rezidba oraha to rezultirati sušenjem same voćke. Ovo naravno nije tačno, kao i svaka druga voćna vrsta i orah se mora orezivati.
Rezidba oraha ima za cilj da se formira uzgojni oblik nakon sadnje, a nakon formiranja željenog uzgojnog oblika vrši se rezidba na rod i održavanje uzgojne forme.
Rezidba ima za cilj da se postigne ravnoteža izmedju rasta i rodnosti voćke, da se dobiju krupniji i kvalitetniji plodovi, da se kruna bolje osvijetli i provjetri kako bi se smanjilo prisustvo bolesti i štetočina, da se vrši podmlađivanje stabla i obnavljanje rodnog drveta.
Prve 2-3 godine nakon sadnje, osim što se ostavljaju skeletne grane za formiranje uzgojnog oblika, skoro i da nema rezidbe. Razlog tome je činjenica što je u ovom periodu intenzivan razvoj korijenovog sistema, tako da je po pravilu rast nadzemnog dijela mali.
Formiranje oblika
Za formiranje uzgojnog oblika kod oraha se preporučuje kotlasta kruna ili poboljšana piramidalna kruna. Sadnice oraha prekraćuju se na željenu visinu kada prestane opasnost od štetnog uticaja mraza, a presjek bi trebalo premazati kalem voskom. Ukoliko sadnice nemaju željenu visinu potrebnu za formiranje uzgojnog oblika ne treba ih prekraćivati dok ne dostignu željenu visinu.Takođe treba voditi računa da se ne ostavlja previsoko stablo, jer se u tom slučaju odlaže vrijeme početka rađanja, a otežano je i izvođenje neophodnih agrotehničkih mjera ( rezidba, zaštita, berba).
Kod formiranja kotlaste krune, u osnovi se ostavlja 4-5 skeletnih grana koje su kružno raspoređene oko stabla sa vertikalnim rastojanjem 15-20 cm. Treba izbjegavati da sve grane kreću iz jednog mjesta tzv „čvora“ što u kasnijem periodu ima za posledicu da dođe do oštećenja ili očenjivanja grana bilo pod uticajem roda, tereta snijega i drugih činilaca, što utiče na produktivnost voćke. Ostale grane potrebno je ukloniti do osnove.
Tokom druge godine ostavljeni ljetorasti se prekraćuju na 1/3 svoje dužine. Na ovaj način će se na ostavljenim skeletnim granama formirati obrastajuće grane. Tokom treće godine na skeletnim granama se ostavljaju bočne grane na rastojanju 40-50 cm, naizmjenično, takozvanim sistemom „ riblje kosti“.
U četvrtoj i narednim godinema mladari koji izniknu iz ostavljenih grana a koji odgvaraju rasporedu u kruni skraćuju se za 1/3, a ostali čiji je rast uspravan ili rastu ka unutrašnjosti krune, uklanjaju se iz osnove.
Kod poboljšane piramidalne krune, nakon prekraćivanja sadnice na odgovarajuću visinu, ostavljaju se 2-3 mladara, od kojih se najrazvijeniji ostavlja za vođicu, a ostali raspoređuju kao bočne skeletne grane na rastojanju 30-40 cm. Narednih godina nastavlja se sa spiralnim raspoređivanjem skeletnih grana duž vođice. Nakon četvtre godine vođica se prekraćuje na niži uspravni ili bočni porast ili iznad poslednje skeletne grane. Na ovaj način se izbjegava pretjeran rast u visinu i izduživanje voćke.
Rezidba kod oraha u rodu nije intenzivna kao kod ostalih voćnih vrsta i uglavnom se izvodi blaga rezidba. Orah ima tendenciju da rodne elemente i vegetativnu masu prenosi na periferiju krune a rezidba ( na zrelo i na zeleno) ima za cilj da spriječi i ublaži ovu negativnu pojavu.
Jednogodišnje grančice kod oraha nikako ne treba prekraćivati jer su one glavni nosioci rodnosti, a ukoliko je to potrebno vrši se samo njihovo proređivanje uklanjanjem do osnove grane.
Muški cvjetovi (rese) se nalaze na dvogodišnjim granama, dok se ženski cvjetovi nalaze na prošlogodišnjim ljetorastima. Rezidbom dvogodišnjih grana se podstiče diferencijacija i razvoj ženskih cvjetova, pa je za pravilnu rezidbu oraha bitno poznavati raspored pupoljaka u krošnji.
Zelena rezidba se sastoji u zakidanju vrhova mladara (pinciranju) i treba je sprovesti u prvoj polovini jula. Kasnije izvođenje ove mjere može se negativno odraziti na nedovoljno sazrijevanje ljetorasta i produžetak vegetacije, pa mogu nastati štete dejstvom jesenjih mrazeva.
Izvor: Savjetodavna služba u biljnoj proizvodnji