Riječ je ni manje ni više već o aflatoksinu. Upravo zbog opasnosti i neželjenih efekata koji može da vam donese, potrebno je da znate nešto o njemu.
Aflatoksin predstavlja proizvod razvoja plijesni Aspergillus flavus i javlja se u predjelima sa vlažnom klimom, ali i kao posljedica suše.
U Srbiji se pojavio u kukuruzu tokom sušne 2012. godine i tada su stručnjaci procijenili da je 70% roda zatrovano.
Eto ga i odgovor na koji način može da dospije u mlijeko. Stoka koristi kukuruz kao ishranu i na taj način može da dospije u organizam krava. Najjači poznati kancerogen u prirodi je aflatoksin koji se nalazi u mlijeku.
U EU je dozvoljena količina aflatoksina 0,025 mikrograma po kilogramu, dok je u Mađarskoj potpuno zabranjen.
Kada jednom uđu u lanac ishrane, aflatoksini se teško uništavaju.
Najčešća bolest koju izaziva aflatoksin jeste rak jetre, međutim odrasle osobe imaju visoku toleranciju na aflatoksine, pošto su široko rasprostranjeni u prirodi.
Stočnoj hrani i koncentratima mogu da se dodaju određeni minerali koji omogućavaju da životinja kroz izlučivanje izbaci otrov iz organizma i ne veže ga za meso. Od tri do sedam dana nakon što se prekine ishrana muznih krava kontaminiranom hranom, aflatoksini iščezavaju iz mlijeka.
Šta čini organizmu
Toksični efekti primarne akutne mikotoksikoze se manifestuju kao upalne promjene na organima za varenje. Akutne aflatoksikoze se odlikuju naglim pogoršanjem stanja organizma, unutrašnjim krvarenjem i smrću. Ipak, da bi došlo do ovakvih promjena mora se unijeti izuzetno velika količina aflatoksina.
Namirnice otporne na aflatoksin su:
- Pasulj
- Soja
- Ovas
- Ječam
- Pšenica