Agronaponski sistem kao budućnost održive poljoprivrede

Uvodne riječi

Agrovoltaika ili fotonaponski sistem u poljoprivredi, odnosno agronaponski sistem, relativno je nov pojam a u praksi nova metoda koja obećava. Sistem je to koji traži određene odgovore ali i postavlja pitanja za farmere koji se odluče da ga oprobaju. Imajući u vidu da je to sistem dvostruke namjene nije realno misliti da nije složen. Međutim, takav složen i sistem koji zahtijeva određenu stručnost, znanje i doslednost – daje mnogo, i energiju (prijeko potrebnu za bilo koji pravac proizvodnje u poljoprivredi) i poljoprivredne proizvode ili sirovine. Nudi samostalnost farmeru, stabilan izvor energije a sve to povećava efikasnost primarne poljoprivredne proizvodnje. [caption id="attachment_10626" align="alignnone" width="1024"] Prema državnom Univerzitetu Oregon prinos može biti 10% veći.[/caption]

Koje su prednosti jednog ovakvog sistema?

Agronaponski sistem primjenjuje se u mnogim država, od hladne Njemačke do vruće Kenije. Ovaj sistem uspješno su implementirale i neke druge države kao što su Francuska, SAD i niz drugih zemalja, od onih malih ekonomija do zemalja giganata (u ekonomskom smislu). Prednosti:

1. Zaštita usjeva i/ili stoke (u zavisnosti od toga da li se solarni paneli koriste u biljnoj ili stočarskoj proizvodnji).

• Solarni paneli nude višestruku zaštitu usjeva i životinja i to od jake kiše, grada, jakog vjetra. Stvaraju takođe prijeko potreban hlad za životinje a u biljnoj proizvodnji štite od prekomjernog djelovanja sunčevih zraka.

Ova prva, razlog je svih ostalih prednosti koje proističu a koje se odnose na:

• Povećan prinos i zdravlje biljne mase;
• Povećan prirast i zdravlje životinja na paši;
• Smanjeno isparavanje vode u zemljištu i u biljakma te životinjama (smanjena potrošnja vode).

Struktura agronaponskog sistema

Sistem se sastoji od solarnih fotonaponskih modula koji u sebi sadrže potrebne djelove za proizvodnju električne energije iz sunca. Oni ustvari prikupljaju fotone iz sunčevog zračenja te ih naposletku pretvaraju u električnu energiju. U zavinsosti od veličine terena odnosno poljoprivrednog zemljišta zavisi i broj ovakvih modula tj. panela. Takođe, sve je veći broj proizvođača koji se bave izradom navedenih elemenata, te s tim u vezi postoji i razlika u njihovoj izradi. Osim ovih, glavnih elemenata, postoje i ostali elementi koji nisu glavi ali koji nisu ni nevažni. Tu spadaju različiti kablovi (ukoliko se radi o dinamičkoj agrovoltici), stubovi na kojima stoje sami moduli itd. U svakom slučaju sistem nije mnogo kompleksniji od onog koji se izvodi na objektima, iako za njegovu izradu treba angažovati dodatan napor i struku kako se ne bi ugrozila poljoprivredna proizvodnja.

Kulture koje se najčešće gaje

Kupus, patlidžan, salata, pa i kukuruz. Mogu i neke ostale biljne kulture za koje nije presudna velika količina sunčeve svjetlosti. Ustvari mogu gotovo sve, samo je pitanje koji sklop je potrebno uraditi i da li se isplati za sve kulture primjenjivati jedan ovakav sistem. U stočarskoj proizvodnji manje je bitna vrsta a još manje rasa koja se koristi. Ovdje je sklop modula uglavnom nešto razrjeđeniji, a mogu se uzgajati sve vrste od krava do kokošaka. [caption id="attachment_10625" align="alignnone" width="1920"] Solarni fotonaponski paneli/foto: Pixabay[/caption]

Ekonomska vrijednost povećana za preko 30%

Kada se gleda sa ekonomske strane čini se da je sistem neprikosnoven. Jer na jednom hektaru se može obavljati poljoprivredna proizvodnja koja se inače obavlja, sa dodatnim oko 1 hektarom fotonaponskih modula koji proizvode više energije nego što je potrebno farmeru za sopstvenu proizvodnju. Isto važi i za stočarski sektor s tom razlikom da se može očekivati nešto manja količina dobijene energije.

» Od 1 ha dobićete 100% vrijednost proizvodnje od el. energije, a od poljoprivredne djelatnosti na 1 ha dobićete takođe (100%). Kada se spoje ne daju 200% već nešto više od 180% što je u svakom slučaju veće nego 100% (samo jedne proizvodnje – energije ili poljoprivrede).

Glavni nedostatak – visoka ulaganja

Sistem iako na prvi pogled usavršen ima nekoliko nedostataka a glavna je – visoka cijena ulaganja. Bar kod nas i za naše područje. Jer drugi nedostatak koji se nastavlja na visoku cijenu jeste nemogućnost primjene u nekim zemljama (što nije slučaj kod nas), tačnije geografskim širinama gdje nema dovoljno dana sa visokim UV indeksima.

» Investicije bi odokativno mogle koštati u rasponu od nekoliko stotina hiljada do više miliona eura. Međutim neke od spoljnih veza (van poljoprivrede) mogu biti opcija za neki vid saradnje.

Uredba i zakonska osnova

Ovako jedan složen sistem koji treba da počne da se primjenjuje u poljoprivrednoj proizvodnji zahtijeva i pravnu osnovu, kontrolu i redovno ažuriranje na terenu. To znači da se zaštiti poljoprivredna proizvodnja ali i zemljište kao njen najbitni dio i spriječi moguća prenamjena. Osim prenamjene, nepažljivost ili postpuna nezainteresovanost za poljoprivrednu proizvodnju (u ovom sistemu) može dovesti do pada proizvodnosti što svakako treba izbjegavati (i regulisati). Pravnom regulativom treba i uskladiti te odrediti maksimalnu površinu na kojoj se mogu postavljati solarni fotonaponski paneli. Takođe se utvrđuje visina panela u slučaju stočarstva, ratarastva, povrtarstva odnosno različitih kultura.

» Agronaponski sistem treba da radi na način da ne ugrožava kontinuiranost poljoprviredne proizvodnje.

_________________________________________________________________________ Čini se da je agronaponski sistem tj. agrovoltaika u usponu i da je pitanje kada će biti neizostavan dio poljoprivrede. Jer tranzicije ka zelenijoj poljoprivredi bez korišćenja obnovljivih izvora energije nema i neće biti.