U Dobrskom selu, na praznik zaštitnika vinogradara i vinara, održana je radionica na terenu u organizaciji Direkcije za savjetodavne poslove u biljnoj proizvodnji –regionalnih centara Cetinje i Nikšić, u saradnji sa poljoprivrednim proizvođačima ovog kraja.
Teme o kojima se govorilo su :
- Agrotehničke i pomotehničke mjere u vinogradu i voćnjaku
- Tehnologija proizvodnje vina i rakije
Rezidba vinove loze je najznačajnija ampelotehnička mjera kojom se uspostavlja rast i razviće pojedinih organa vinove loze. U periodu mirovanja vinove loze izvodi se zimska rezidba, dok se u periodu vegetacije izvodi rezidba zelenih djelova (rezidba na zeleno- i to od maja do sredine šarka). Ukoliko bi se izostavljala rezidba došlo bi do nedovoljne razvijenosti čokota, kolebanja u prinosima, sitnoće grozdova i bobica, produžetka sazrijevanja, zasjene lastara i sl.
Ciljevi koji se postižu rezdbom su:
– određivanje do kog stepena se može povećavati prinos ne utičući na kvalitet
– stvaranje najboljeg uzgojnog oblika (u zavisnosti od načina gajenja, sorte, karakteristika područja) i održavanje uzgojnog oblika
– ostavljanje odgovarajućeg broj okaca u zavisnosti od snage čokota i uslova
– postizanje ravnomjernog rasporeda lastara na čokotu i među čokotima, kao i odnosa broja lastara i lisne površine sa jedne strane i broja cvasti i grozdova sa druge strane
– usporiti starenje i produžiti period plodonošenja regeneracijom stabla
Dakle, pod rezidbom se podrazumijeva djelimično ili potpuno odstranjivanje djelova čokota, pa tako i način rezidbe zavisi od uzgojnog oblika, sorte i potencijala čokota da iznese planirani rod.
Razlikujemo tri vrste rezidbe na zrelo u zavisnosti koje rodne elemente ostavljamo na čokotu.
Kratka rezidba podrazumijeva ostavljanje kondira kao rodnih elemenata, i to kratki kondir od 2 okca (služiće naredne godine za zamjenu- lastar iz gornjeg okca rezaćemo na dugi kondir, a donji lastar rezaćemo opet na 2 okca i taj će opet biti iduće godine za zamjenu) i dugi do 5 okaca (koji se odstranjuje u potpunosti naredne godine).
Mješovitom rezidbom ostavljaju se kondiri i lukovi, i to kondir koji će naredne godine služiti za zamjenu (lastar iz donjeg okca će se rezati opet na kondir, a lastar iz gornjeg okca na luk), a prošlogodišnji luk će se ukloniti u potpunosti.
Dugom rezidbom ostavljaju se lukovi koji mogu biti kratki ili dugi.
U suštini, ukoliko sorta ima potencijal okaca pri osnovi lastara preporučuje se kraća rezidba, dok one koje imaju izraženu rodnost na dužem dijelu lastara onda se rezidbom ostavljaju i lukovi.
Prilikom orezivanja lastara na reznike, lukove i kondire, rez treba praviti 1-1,5cm iznad najviše ostavljenog okca i to ukoso i nasuprot od okca (da se početkom fenofaze suzenja tečnost ne bi slila, oštetila i zagušila okce). Oprema za rezidbu treba biti dezinfikovana prije rezidbe.
Na terenu je demonstrirana pravilna rezidba i savjetovano da uzgojni oblik i opterećenje čokota okcima treba prilagoditi uslovima u kojima se odvija proizvodnja. Ukoliko je navodnjavanje slabo onda treba manje opteretiti čokot. Naglašeno je da su blagovremeno i ispravno sprovodene sve agrotehničke mjere put uspješne proizvodnje i dobijanja kvalitetne sirovine. Još je ukazano na značaj i mjere zelene rezidbe koje se trebaju izvršavati tokom vegetacije (lačenje, pinsiranje, skraćivanje lastara, prorjeđivanje odnosno skraćivanje zaperaka…) .
Takođe, savjetovano je da analizu zemljišta, kao najmjerodavniji pokazatelj zastupljenosti hraniva, treba raditi otprilike na tri do četiri godine i u skladu sa tim planirati đubrenje. U ovom dijelu naglašena je bitnost organskih i mineralnih đubriva, kao i blagovremena upotreba istih. Naime, u zimskom periodu treba unijeti stajnjak i kompleksna minealnih đubriva sa manjim sadržajem azota, a većim fosfora i kalijuma. Kalijumova i fosforna đubriva se sporije premiještaju u zemljištu, pa ako se dodaju u ovom periodu ona će biti taman dostupna u fazama rasta i razvića kada su i neophodna. Što se tiče azota, savjetovano je da se prilikom kretanja vegetacije ne dodaje sva količina odjednom, već postepeno, i da dodavanje nije preporučljivo nakon prve polovine jula .
U cilju preventivnog djelovanja i smanjivanja zakorovljenosti treba koristiti zgoreo stajnjak i mašinama prije obrade zemljišta treba oprati točkove, kako se ne bi unijeli korovi. Takođe, u vinogradu se ne ostavlja lišće, lozovina, grozdovi , jer ukoliko je postojala infekcija povećavao bi se infektivni potencijal bolesti. Treba voditi računa i o mjerama zaštite, naročito o koncentraciji i karenci preparata.
Što se tiče voćarske proizvodnje, savjeti su se odnosili na značaj pravilne rezidbe. Osnovno je da se rezidbom iz krošnje uklone sve oboljele, suve i polomljene grane. Za jabučaste voćne vrste naglašeno je da se nikad ne prekraćuju jednogodišnji mladari. Ukoliko su previše bujni ili imaju nepravilan rast onda se uklanjaju do osnove. Ako ih je previše onda treba pristupiti prorjeđivanju i to tako što prekobrojne mladare treba ukloniti do osnove, a ostale treba poviti ili razvoditi do optimalnog položaja (pravilno povijeni mladari razvijaju optimalan broj obrastajućih grančica na kojima se formiraju rodni elementi).
Kod uzgojnih oblika sa centralnom vođicom, prekraćivanje se uvijek vrši na niži porast, kako bi se visina voćke zadržavala na željenu visinu. Prekraćivanjem grana i grančica se postiže pravilno formiranje osnovnih kao i grana drugog i trećeg reda i omogućava njihovo obrastanje rodnim elementima (kod bujnih stabala praktikuje se slabije prekraćivanje, a kod slabo bujnih jače). Pokazani su rodni elemeni jabučastih voćnih vrsta (rodni kolači, naborite rodne grančice, prstaste rodne grančice, vite i duge rodne grančice) i savjetovano da rezidbi treba posvetiti pažnju i stručno je izvoditi. Za koštičave voćne vrste, takođe, neposredno prije izvođenja rezidbe iz krune treba ukloniti sve suve, oštećene, oboljele, polomljene grane, iznijeti ih i spaliti. Po pravilu jednogodišnji mladari se ne prekraćuju, osim u izuzetnim slučajevima. Na terenu su pokazani rodni elementi koštičavih voćaka ( majske kitice, cvjetne rodne grančice, mješovite rodne i vite rodne grančice).
Nakon izvršene rezidbe poželjno je pokupiti odstranjene grane i grančice, iznijeti iz voćnjaka i spaliti.
Kada je u pitanju tehnologija vina, nedoumice vinara su se odnosile na dužinu vremena čuvanja vina .Svako vino se ne može dugo čuvati. Vina sa dobrim potencijalom tj .proizvedena od dobre sirovine, odgovarajućeg sadržaja aromatskih materija, alkohola, kisjelina, odgovarajućom pH vrijednošću i dr. imaju šansu da se sačuvaju duži niz godina uz redovnu njegu i kontrolu.
Važno je da vinari redovno rade fizičko-hemijske analize, kako bi se eventualno preventivno reagovalo ukoliko se pojavi problem u vinu .
Prisutnim proizvođačima je savjetovano da koriste mjere Agrobudžeta, u skladu sa javnim pozivima kada budu objavljeni ,o čemu će ih Direkcija za savjetodavne poslove u biljnoj proizvodnji blagovremeno obavjestiti. Takođe su informisani o dokumentaciji potrebnoj za upis u Registar poljoprivrednih gazdinstava (ukoliko do sad nisu upisani) .
Izvor: Savjetodavna služba u biljnoj proizvodnji