Zbog afričke svinjske kuge ove godine je uništeno na desetine hiljada životinja, i to najviše u preduzećima. Tako je početkom avgusta najveća kostromska svinjarska farma Šuvalovo likvidirala 6.000 svinja, mjesec dana kasnije Miratorg u Orilskoj oblasti uništio je 3.000 grla, a kalinjingradska kompanija Baltic Meat Company Three poslala je više od 20.000 svinja na prinudno klanje. Šteta u poslednjem slučaju procijenjena je na skoro 100 miliona rubalja (1,67 miliona €). Ovakve rizike osiguravaju velika poljoprivredna gazdinstva, mada će, naravno, obnavljanje proizvodnog ciklusa zahtijevati dodatne troškove. Očigledno, zabrana hranjenja svinja otpadom neće uticati na preduzeća, ali proizvođači, naravno, podržavaju sve mjere koje se preduzimaju u smislu prevencije AKS-a, javlja ruski portal rosng.ru.
Evo kako je Aleksandar Duhovski, izvršni sekretar Veterinarskog stručnog savjetodavnog savjeta pri Nacionalnoj uniji uzgajivača svinja, prokomentarisao Nacionalnu agrarnu agenciju „zabranu otpada”:
„Sa stanovišta biološke bezbijednosti velikih preduzeća, odluka je ispravna. Činjenica je da u otpadnoj hrani PSF mogu dospjeti zaraženi proizvodi koji izazivaju razne bolesti kod svinja. Ako govorimo o AKS-u, onda virus, posebno iz zaražene životinje, ulazi u spoljašnje okruženje zbog činjenice da je bolesna životinja umrla i nije pokopana na pravi način, ili je zaraženo meso prodato/distribuirano nakon klanja. Istovremeno, gotovo je nemoguće kontrolisati da li male farme hrane svoje svinje otpadom ili ne. Zbog toga bi nadležne službe trebalo da sprovedu više objašnjavanja u vezi sa prevencijom AKS-a među stanovništvom i poljoprivrednicima. Do danas je takva svijest nedovoljna.
Predstavnici regionalnih resora agroindustrijskog kompleksa i stručnjaci iz industrije su agenciji ROSNG više puta govorili o nerazumijevanju opasnosti od AKS-a među građanima i vlasnicima malih farmi. Konkretno, objavljeno je da čak i u žarištima širenja virusa, neki svinjari pokušavaju da sakriju svoje životinje. Ali, ako se stanovništvo ne osjeća ugroženo direktnom prijetnjom, da li će ih to odbiti da koriste otpad? Na jednoj od okućnica rečeno nam je:
„Svinje su se oduvijek hranile otpadom, a to je u svakom slučaju bolje od hemikalija. Naravno, ne govorim o pokvarenom otpadu, ali ono što ljudi nisu jeli je dobra hrana za svinje, koja je i isplativa. Na kraju krajeva, nemaju svi novca za stočnu hranu”.
U trenutnoj ekonomskoj situaciji, možda je teško ne složiti se sa ovakvim argumentima.
Nesumnjivo, AKS je izuzetno opasna virusna bolest, koju, iako nije strašna za ljude, karakteriše visok stepen širenja i visoka smrtnost svinja. Pritom, farmama, kao i NSS-u, nije jasno kako će nadležni moći da kontrolišu ishranu svinja kod privatnog poljoprivrednika?
