Danas 28.11.2022. godine u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede održan je sastanak sa poljoprivrednicima. Razgovarali smo sa sekretarom Udruženja stočara Danilovgrada i članom Saveza stočara Crne Gore, Vladom Lakićem i sa državnim sekretarom u Ministarstvu poljoprivrede Budimirom Mugošom.
Okupljeni mediji ispred Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
Vlado Lakić navodi: Na današnjem sastanku iznijeto je niz mjera i zahtjeva. Jedan je vraćanje budžeta u okvire predviđenoga, nacrtom na 88 miliona za poljoprivredu, a za poljoprivrednike je predviđeno nešto više od 52 miliona što je malo, jer ćemo u jednom dijelu biti zakinuti po pitanju subvencija, kao i po pitanju kreiranja novih agromjera. Ministar je izrazio čvrsto obećanje da će razgovarati sa ministrom finansija na tu temu, tako da ostaje da se vidi. Drugi stvar o kojoj smo govorili bila je po pitanju akciza na gorivo. Kao što svi znaju poljoiprivrednici su imali obećanje da će te akcize biti ukinute i prije 2 godine, međutim došlo je do promjene zakona o akcizama i tada se nije djelovalo na način na koji je trebalo i crnogorski poljoprivrednici su ostali zakinuti za to. Ostaje nam da vidimo da li će ovo biti ispoštovano.
Jedan od predloga je takođe bio da se otkupljivači mlijeka u Crnoj Gori dovedu u red i da cjenovna, tj tržišna politika budu usklađene, da se postavi prava percepcija stvari i da u ovom lancu imamo četiri subjekta: proizvođače, prerađivače, markete i državu. Ova 3 zadnja činioca zarađuju određene benefite na račun proizvođača mlijeka. Danas je cijena u procjeku u EU od 55, 2 centa, dok je u Crnoj Gori ta cijena između 30 do 49 centi u zavisnosti od količine, kvaliteta i dogovora farmera sa raznim otkupljivačima. Tih 5 ili 10 centi znači mnogo farmerima i pitanje su opstanka. U ovom lancu najviše treba da zarađuje proizvođač, a onda svi ostali. Razgovarali smo po pitanju otvorenog Balkana sa ministrom i upozorili ga šta će to donijeti crnogorskoj poljoprivredi i na osnovu toga dobili smo uvjerenje da će to biti samo benefiti za poljoprivredu. . Iniciraće se i na temu da u sistem uđu, kada su u pitanju subvencije, i ljudi koji imaju 1-2 grla stoke ili 10-15 ovaca. Dobili smo uvjerenje da će to budžetom za 2023. godinu biti regulisano.
U ovom momentu ne očekujemo da će se išta desiti po pitanju pomoći poljoprivrednicima, ali to očekujemo od narednog budžeta. Sa 52 miliona ne možemo ići ka razvoju. 30% od agrobudžeta ide poljoprivrednom proizvođači. Ovim budžetom se ne mogu predvidjeti nove mjere po pitanju odlaska ljudi na selo, kao ni zadržavanja postojećih ljudi na selu. Imamo negativan trend da ljudi sa sela odu i više se ne vraću, jer se postavlja pogrešna percepcija, dodaje Lakić.
Budimir Mugoša je naveo da 52 miliona predviđena agrobudžetom nije dovoljno i navodi da će naći modele da taj budžet podignu za makar 10 miliona. A da li će onda tih 62 miliona biti dovoljna, on navodi: Kada bilo koju metodu izračunavanja agrobudžeta koristimo, taj budžet bi trebao da bude 85 miliona, gledano sa aspekta struke. To je nešto što su ljudi iz ministarstva kreirali, međutim oni koji odlučuju o tome, odlučili su da toliko novca nema.
