U 2011. godini, zemlje Zapadnog Balkana predložile su mali broj lokacija kao dio Emarald mreže zaštićenih prirodnih područja širom Evrope. Međutim, previše rijeka u regionu ostalo je nezaštićeno. Sada novi prijedlog ima za cilj da ovo ispravi, piše Benkvoč Netvork.
Osnovana od strane Savjeta Evrope 1989. godine u skladu sa Bernskom konvencijom, Emerald mreža se sastoji od oblasti koje su od posebnog interesa za očuvanje divlje flore i faune u njihovim prirodnim staništima.
Kao potpisnice Bernske konvencije, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija uspostavile su Emerald mrežu 2011. godine, kada su predložile mali broj lokacija. Međutim, nijedna od navedenih zemalja od tada nije proširila svoju prvobitnu listu lokacija. Većini lokacija nedostaje upravljanje, dosljedno prikupljanje podataka, resursi i pravna zaštita prema nacionalnom zakonodavstvu, ostavljajući većinu rijeka i ribljih populacija nezaštićenima.
Objavljena lista rijeka rezultat je seminara Emerald Green koji je organizovala SII Benkvoč Netvork u decembru 2022. godine, gdje su učesnici pružili naučne podatke o vrstama riba i staništima.
Kao globalno žarište biodiverziteta, Zapadni Balkan se može pohvaliti izuzetnom slatkovodnom raznovrsnošću. Obimne planine, rijeke, jezera i obale ovog regiona dom su brojnih ugroženih vrsta i važnih staništa sa mnogim endemskim vrstama koje se ne mogu naći nigdje drugo. U poređenju sa ostatkom Evrope, većina rijeka u regionu je u dobrom ili netaknutom stanju i mnoge su idealni kandidati za zaštitu, što je prepoznato na listi prioriteta koja je objavljena.
Izvor: SII Benkvoč
Andrej Ralev, aktivista za biodiverzitet za SII Benkvoč Netvork, kazao je:
“Zaštita rijeka i pravilna implementacija Emerald mreže je dugoročan proces, koji zahtijeva saradnju između vlada, naučnika, nevladinih organizacija i lokalnih zajednica. Naš prijedlog, koji se zasniva na obimnim naučnim saznanjima o ribljim populacijama u regionu, važan je doprinos ovom procesu. Sljedeći korak je podrška vladama regiona u pripremi zvaničnih prijedloga za nove Emerald lokacije.”
Jelena Ivanić, potpredsjednica Centra za životnu sredinu, Banja Luka, rekla je:
“Naša zemlja se potpisivanjem Bernske konvencije obavezala da štiti i upravlja područjima koja su nominovana za Emerald mrežu. Ali nije mnogo urađeno po ovom pitanju. Adekvatna zaštita prirode i životne sredine može se postići primjenom Bernske konvencije i Emerald mreže. Očekujemo da će se to desiti u narednim godinama kroz saradnju svih nivoa vlasti, lokalnih zajednica, nevladinih organizacija i naučne zajednice u cilju zaštite ranije predloženih područja i novih Emerald lokaliteta u Bosni i Hercegovini.”
Strahinja Macić iz Organizacije za političku ekologiju Polekol i Inicijative Rajt2Voter, istakao je:
“Srbiju karakteriše veliki genetski, specijski, ekosistemski i pejzažni diverzitet. Kao dio Balkana, jedan je od šest centara evropskog biodiverziteta. Emerald mreža je od velikog značaja za zaštitu i očuvanje divljih životinjskih i biljnih vrsta, ali je broj lokaliteta u Srbiji premali. Od 2011. godine nije predloženo nijedno novo područje za uključivanje u Emerald mrežu, zbog čega su rezultati ovog seminara vrijedni i predstavljaju dobru osnovu za predlaganje novih područja sa posebnim naglaskom na prekogranične slivove.”
Nataša Milivojević, predsjednica Ekološkog društva Rzav iz Srbije:
“Stručnjaci koji su učestvovali na ovom seminaru podijelili su vrijedne podatke o biodiverzitetu regiona koji proističu iz višegodišnjih istraživanja. Seminar je bio odlična ideja koja će svakako ohrabriti donosioce odluka da ubrzaju proglašenje Emerald lokacija i obezbijede njihovo održivo upravljanje.”
Jelena Popović, generalna sekretarica Crnogorskog društva ekologa, kazala je:
“Uspostavljanje nacionalne Emerald mreže područja od posebnog značaja za očuvanje u vrijeme dok je Crna Gora u procesu evropskih integracija idealna je platforma za uspostavljanje Natura 2000 mreže. Ovo je takođe jedan od mehanizama zaštite najvrjednijih prirodnih područja do zvanične implementacije Natura 2000 mreže nakon ulaska Crne Gore u Evropsku uniju. Divlje rijeke u Crnoj Gori su pod ogromnim pritiscima zbog eksploatacije pijeska i šljunka, izgradnje hidroelektrana i nedostatka upravljanja otpadnim vodama, da spomenemo samo nekoliko problema. Ažuriranje liste nacionalnih Emerald lokacija i pravilno sprovođenje mreže bili bi značajan doprinos zaštiti rijeka i drugih vrijednih staništa.”
Aleksander Trajce, izvršni direktor za zaštitu i očuvanje prirodne sredine u Albaniji, rekao je:
„Albanija se može pohvaliti veoma bogatom mrežom rijeka i potoka koji do danas slobodno teku i ugošćuju nevjerovatan biodiverzitet, uključujući rijetke i ugrožene vrste na evropskom nivou. Prijedlog da se ove rijeke i potoci uključe u Emerald mrežu je veliki korak u pravom smjeru za obezbjeđivanje njihove dugoročne zaštite i očuvanje neprocjenjivog biodiverziteta čiji su domaćini.“
Olsi Nika iz EkoAlbanije rekao je:
“Rijeke na Balkanu su među najugroženijim ekosistemima, a istovremeno predstavljaju žarište biodiverziteta. S tim u vezi, vrijedi ih uključiti u zakonski zaštićenu mrežu.”
Gjorgj Mitrevski, koordinator podrške zajednici u Eko-svestu u Sjevernoj Makedoniji, kazao je:
“Na rijeke u našoj zemlji utiču različiti infrastrukturni projekti koji ugrožavaju život rijetkih i endemskih vrsta koje tamo žive. Uključivanje rijeka u Emerald mrežu je neophodan korak naprijed kako bismo mogli da obezbijedimo njihovu zaštitu kao naše prirodno nasljeđe.”
