Juče je u Podgorici u 11:00h, u prostorijama Stare zgrade Vlade, naša ekipa seljak.me prisustvovala Javnoj raspravi o Nacrtu strategije poljoprivrede i ruralnih područja 2023-2018. Ono što se moglo odmah na početku zaključiti jeste da je bio veoma mali odziv poljoprivrednika, a razlog tome, kako saznajemo, je to da poljoprivrednici nijesu znali za Javnu raspravu.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede bilo je domaćin Javne rasprave o Nacrtu strategije poljoprivrede i ruralnih podruučja 2023-2028.
Strategija razvoja poljoprivrede i ruralnih područja 2023-2028 predstavlja razvojnu strategiju Crne Gore kojom se utvrđuju pravci razvoja poljoprivrede i ruralnih područja za upravljanje poljoprivrednim resursima na dugoročno održiv način, obezbjeđivanje stabilne ponude bezbjedne hrane, prihvatljive u pogledu kvaliteta i cijena uz očuvanje životne sredine, unapređivanje životnog standarda i ukupnog ruralnog razvoja, pa i jačanje konkurentnosti proizvođača hrane.
“Ova Strategija donosi viziju i plan za sprovođenje agrarne politike u Crnoj Gori do 2028. godine, što će se osigurati sprovođenjem različitog niza aktivnosti i mjera finansiranih iz nacionalnog kao i EU budžeta, i drugih vidova pomoći kao što su od Svjetske banke i UN-a. Kako je Crna Gora započela, ali i završila jedan dio procesa evropskih integracija, ovom strategijom pokazaće se spremnost za nastavak procesa pristupanja i uvođenja evropskog modela poljoprivrede u nacionalno zakonodavstvo i praksu. Nova poljoprivredna politika baziraće se na principima jasnog opredeljenja države Crne Gore za nastavkom preuzimanja evropskog zakonodavstva i šema evropske podrške poljoprivredi“, istakao je državni sekretar Marko Radonjić.
Detalje o strategiji iznio je angađovani ekspert, gospodin Aleš Krisper, nakon čega su predstavljeni komentari pristigli tokom sprovođenja javne rasprave, odnosno u period od 31. Januara do danas. U diskusiji su učestvovali predstavnici institucija, nevladinog sektora kao i predstavnici udruženja poljoprivrednika.
U svom izlaganju gospodin Aleš Krisper navodi određene potrebe, a neke od njih možete pročitati u daljem tekstu:
Potreba 1. Očuvati i povećati prirodne i ljudske resurse za proizvodnju hrane
Potreba 2. Aktivirati neobrađeno poljoprivredno zemljište i spriječiti korišćenje poljoprivrednog zemljišta u privredne svrhe
Potreba 3. Poboljšati samodovoljnost snabdijevanja hranom
Potreba 4. Poboljšati efikasno korišćenje prirodnih resursa za proizvodnju hrane, što će rezultirati otpornom proizvodnjom
Potreba 5. Povećati otpornost poljoprivrede na negativne pojave
Potreba 6. Povećati efikasnost i dodatnu vrijednost poljoprivredne proizvodnje i prerade
Potreba 7. Povećati količinu saradnje u snabdijevanju hranom i smanjiti rasipanje hrane
Potreba 8. Povećati obim proizvedene hrane uključene u šeme kvaliteta i organsku proizvodnju
Potreba 9. Podsticati poljoprivrednu proizvodnju koja doprinosi zaštiti prirode i definisati zahtjeve upravljanja u zaštićenim područjima
Potreba 10. Olakšati generacijsku obnovu u poljoprivredi
Potreba 11. Podići kvalitet ruralne informisanosti
Prisutni su ukazali na problem sa kojima se suočavaju poljoprivredni proizvođači u Crnoj Gori, kao što su potreba implementacije postojećih i stvaranje novih zakonskih rješenja kao i nepostojanje adekvatnih finansijskih sredstava za podršku poljoprivrednicima.