U toku je predizborna kampanja za Parlamentarne izbore koji će se održati 11. juna. U tom pravcu, političkim partijama i koalicijama dostavili smo set pitanja kako bi smo saznali koji su to planovi za crnogorsku poljoprivredu u naredne četiri godine. U nastavku pročitajte šta to predlaže Pokret Preokret.
Po Vašem mišljenju, kakvo je trenutno stanje poljoprivrede u Crnoj Gori?
Poljoprivreda je trenutno pred gašenjem. Opstaju samo oni koji su jako uporni i vješti i oni koji imaju partijsku podršku. Uzmimo primjer javnog prevoza. Kada Opština svojim neulaganjem svjesno gasi javni autobuski prevoz od sela do grada, ona planski gasi selo i poljoprivredu.
Poljoprivreda je u Crnoj Gori zapuštena, neatraktivna i blokirana. Imamo otežan ili zagušen plasman hrane i tako se vrši izgladnjivanje privrede. Ako vam je lakše doći do mehanizacije u drugoj državi nego preko nacionalne poljoprivredne službe, ako nakon svake jače kiše i vjetra vam nestaje struja u selu, i ako treba da obiđete preko 20 šaltera da bi konkurisali sa finansijsku podršku za svoje gazdinstvo, onda to znači da mi još uvijek nemamo preduslove za održivu poljoprivredu.
Kada bi došli u situaciju da Vi odlučujete o ovoj privrednoj grani, na šta bi stavili akcenat, kada su u pitanju promjene?
Potrebno je osnovati agrokombinat u vlasništvu države, kao i robne rezerve i otkupne centre koji će biti u javno-privatnom partnerstvu. Ovo je uslov da bi proizvodi bili otkupljeni i plasirani od proizvođača do potrošača.
Sjever treba biti orijentisan na proizvodnju šumskog voća tj. borovnice, jagode, maline i kupine. Centralna regija na proizvodnju smokve i šipka, a jug na masline i agrume. Na području čitave države treba stimulisati vinogradarstvo i pčelarstvo gdje to dozvoljavaju klimatski uslovi.
Kada bi svako sedmo poljoprivredno gazdinstvo imalo po 100 košnica pčela, stvorila bi se prilika za novih 2.000 radnih mjesta. Uz održivo gazdovanje i efikasnu administraciju, povrat investicije bi mogao biti najkasnije za 3 godine.
Razvoj ovčarstva je investicija za koju imamo resurse, ali potreban je kao za svaku zdravu investiciju dugotrajan rad. Potrebno je usmjeravanje na autohtonu domaću ovcu kao što je pramneka, a za to nam treba odgajivački centar, koji će služiti za odgoj, selekciju osnovnog stada. Da podsjetim, Sinjajevina ima kapacitete za 200.000 ovaca, a trenutno se u toku godine na njenim katunima napasa tek oko 10.000 ovaca.
Na koji način bi realizovali vaše aktivnosti, po koracima?
Crnoj Gori je potrebna jedinstvena savjetodavna služba za poljoprivredu, koja će imati svoje lokalne savjetodavne službe u opštinama. Na taj način će protok informacija biti brži, jer će biti manje šaltera i manje šetnje od Opštine do Ministarstva i nazad. Osim toga, potrebna nam je povezanost preko jedinstvenog softvera, čime digitalizacija učiniti administraciju bržom i jednostavnijom. Poljoprivrednik tako ne mora da napušta svoje gazdinstvo, jer može sve da završi preko telefona i interneta.
Lokalne savjetodavne službe uz operativne otkupne centre treba da završavaju dokumentaciju kojom se konkuriše za finansijku podršku za razvoj malih biznisa. Na taj način ćemo iskoristiti veći dio dostupnih sredstva. Neće nam se dešavati ono što imamo danas, da od 52 miliona eura, koji su obezbijeđeni od 2021. godine preko IPARD 2 programa, do danas bude iskorišćeno manje od 13 miliona eura.
Plasman proizvoda ne treba da bude briga poljoprivrednika. Zato nam trebaju robne rezerve agrokombinat i otkupni centri. Na taj način eliminišemo rizik od nestašice hrane, i ono što je sada prisutno – da se na primjer uvozi kilogram sir za 4, a prodaje za 8 eura. Zato će Preokret inicirati osnivanje ovih elemenata i formiranje zakonodavnog okvira kako bismo imali sigurno selo koje je uslov za siguran grad.
Na koji način možete dovesti do povećanja obima proizvodnje u Crnoj Gori i povezati lanac distribucije, od proizvođača do potrošača?
Obim proizvodnje će se povećati pokretanjem prerade i sigurnim otkupom. Preko otkupnih centara roba se treba koncentrisati na jednom mjestu i odatle da se šalje potrošačima, marketima, restoranima i drugim ugostiteljskim objektima. Roba bi tako bila svježa, a troškovi distribucije bi bili manji.
Vrlo bitno, potrebne su nam fer otkupne cijene, a ne ucjenjivanje od nakupaca. Najbolje ćemo profitirati od prerade, a ne od prodaje sirovine. Mnogo više zarađuju oni koji prodaju džem od šljiva ili sok od jabuka nego oni koji prodaju samo šljive i jabuke. Prerađivački pogoni treba da budu u selima, jer se na taj način razvija ambijent poželjnog života na selu.
Treba nam brža i provjerena sertifikacija proizvoda da bi ono što se dešava sada bila prošlost. Na primjer imamo uvoz grožđa sumnjivog kvaliteta od kojeg se proizvodi crnogorsko vino. To znači mnogo veća saradnja i podrška malim proizvođačima kako bi dobili sertifikat porijekla proizvoda, čime se prati kontrola prinosa i obezbjeđuje siguran plasman.
Da li imate u vidu određenu strategiju za koju smatrate da bi bila jako uspješna za naše poljoprivrednike?
Master planom iz oblasti ekonomije nužno je kreirati listu proizvoda koji se mogu stvarati u Crnoj Gori. Iniciraćemo osnivanje gradskih štedionica, koje će davati finansijsku i stručnu podršku za male biznise i time dodatno stimulisati poljoprivredne proizvode koji su definisani ovim master planom. Gradske štedionice će imati i ulogu državne poljoprivredne banke.
Pokrenućemo inicijativu da se zakonski propiše obaveza da svaki market mora imati crnogorsku vitrinu. Takođe, iniciraćemo mogućnost da vlasnik zemljišta radi u kooperativi sa agrokombinatom ili obrađuje zasade koje državni organ odredi za konkretnu namjenu. Osim toga, država preko agrokombinata, robnih rezervi i otkupnih centara treba gazdovati i isplaćivati rentu za zasade.
Da bi sve promjene o kojima govorite mogli da realizujete, sa koliko budžeta smatrate da zaista možete napraviti promjene koje će značajno uticati na poljoprivredu?
Agrobudžet mora da čini najmanje 5% ukupnog budžeta Crne Gore.
Obzirom da je i ovo grana, kao i svaka druga, koja treba da se održava i da ima stabilan temelj, recite nam na koji način Vi mislite da zadržite mlade ljude na selu, a samim tim i da oživite sela?
Ljudima koji žive na selu od poljoprivrede treba omogućiti rekonstrukciju i izgradnju stambenih objekata.
Potrebna je sigurna infrastruktura, put, voda, sigurna struja, javni prevoz i internet. Grad mora biti dostupan selu i na taj način su dešavanja na selu usmjerena na dešavanja u gradu, odnosno ljudi iz sela i grada su usmjereni jedni na druge. Preokret će inicirati osnivanje državnog preduzeća za javni autobuski prevoz kako bi se obezbijedila povezanost sela i grada na području čitave države.
Najveće prihode u poljoprivredi možemo imati ako pokrenemo preradu u kojoj neće biti zaposleni samo poljoprivrednici. Prerada treba dominantno biti locirana u seoskim područjima.
Seoski turizam je budućnost Crne Gore. Time istovremeno razvijamo i poljoprivredu i stimulišemo život na selu jer nema poljoprivrede bez sela niti sela bez poljoprivrede, a to je uslov za razvoj seoskog turizma.
Vrlo je bitno da svaka mjesna zajednica ima organizovanu ambulantu jednom nedjeljno, što će biti još jedna olakšavajuća okolnost za ljude na selu.
Iniciraćemo da pravnim okvirom poljoprivreda bude obuhvaćena kao dopunska djelatnost. To znači da iako si već zaposlen, da možeš da dobiješ stimulans od države ako hoćeš da se baviš proizvodnjom hrane.
Treba nam sistem u kojem će najbolje da prolaze radnici koji će onda imati i najveći podsticaj. Tako se gradi sigurno selo i sigurna Crna Gora.
Vuk Iković
Preokret