Nedavno objavljen konkrus za davanje šuma na koriščenje je izazvao negodovanja malih drvoprerađivača, ali i ništa blaži odgovor uprave za šume
Veliki broj drvoprerađivača sa sjevera Crne Gore zatražilo je poništenje poziva za davanje šuma na korišćenje u dubećem stanju i Upravi za gazdovanje šumama i lovištima uputilo inicijativu za izmjenu tog javnog poziva.
“Zakonski zastupnici podnosica inicijative, čije firme broje 10 i manje radnika su izričito nezadovolnji uslovima, smatrajući da su diskriminasini ovakvim javnim pozivom koji u obrazloženju opravdanosti navodi “da je svrha Javnog poziva da se pomogne manjim preduzećima kroz razvoj drvne industrije u Crnoj Gori i veću zaposlenost kao i posticaj malih i srednjih preduzeća iz oblasti drvoprerade”, međutim, zastupnici malih i srednjih preduzeća su analizom Javnog poziva došli do zaključka da je način ponude iz ovog javnog poziva u suprotnosti sa svrhom na koju se zasniva i da su njime sa jedne strane privilegovana veće firme/preduzeća dok su firma 10 i manje radnika grubo diskriminaše na ekonomskom tržištu, a većina njih bi po ovakvim kriterijumima prestala i da postoji”, navodi se u inicijativi.
Iz Rožaja je inicijativu podržalo oko dvadeset preduzeća, među kojima su Drvo montaža, Čukar, Dženo, Enko com, Arnes, Ajša, Isam, Hasko company, Strmac, El-prom, Ajla, Drvorez company, AK Logistik, M&B&F company, Brojni laz, Braća Honsić, Trio M, Bekan trade. U svim slučajevima u pitanju su društva sa ograničenom odgovornošću (DOO) koja imaju mali broj radnika.
Oni objašnjavaju da je javnim pozivom propisano da ponuđači koji imaju 10 i manje radnika mogu učestvovati za drvnu masu zapremine do 250 m3 mase po radniku, dok je način bodovanja 55% cijena i 35 % radnici, pa bi takav način bodovanja značio sledeće da firma ponuđač koja ponudi znatno veću cijenu sa manjim brojem radnika po m3 od ponuđača koji ponudi manju cijenu sa većim brojem radnika neće dobiti u konačnom isto jer bodovni odnos od 35 % koji se vrednuje po broju zaposlenih odlučiće da se određeno odjeljenje proda po znatno nižoj cijeni firmi koja broji više od 10 radnika, i time dolazi do nesrazmjernosti između malih i velikih firmi, na način što male firme gube konkurentnost na tom tržištu i samim tim se Javni poziv obesmišljava u odnosu na firme sa 10 i manje radnika.
Na ovaj način, kako kažu, prilikom vrednovanja uslova koji će biti ključni za odabir ponuđjača većina firmi sa 10 i manje radnika će biti u neravnopravnom položaju u odnosu na firme sa preko 10 radnika na način što će, na primjer, firma sa 10 radnika moći da ima: 10×250=2.500m3 dok bi firma sa 11 radnika imala 11×450=4.950 m3.
Uprava za gazdovanje šumama i lovištima, povodom inicijative pojedinih drvoprerađivača da se poništi javni poziv za redovne sječe u 2024, ističu da je u pozadini zahtjeva samo lična korist i interes, i način da se napravi pritisak da se kreiraju javni pozivi po njihovoj mjeri.
Kako navode u reagovanju, burne reakcije i zamjerke dijela drvoprerađivača povodom nedavno objavljenog Javnog poziva 1 za redovne sječe u 2024. godini i kriterijumi bodovanja, možda mogu biti materijal za medijske tekstove kojima se manipuliše javnost, ali ne i Uprava za gazdovanje šumama i lovištima.
“Amnezija koja je zavladala kod pojedinih drvoprerađivača govori nam, da su u pitanju ništa drugo do lična korist i lični profit uz postavljanje ultimatuma da kreiraju javne pozive po sopstvenoj mjeri, kako su to činili nekada. Ukoliko žele da njihovi pogoni rade, sirovine za njihov rad ima, jer je Javnim pozivom 1 ponuđena i više nego dovoljna količina, koju ukoliko žele da uzmu moraju da plate, kao i svi drugi. Džabe dobiti neće ništa i ne može više niko biti privilegovan”, naglašavaju u Upravi za šume.
Kako dodaju, Isti ti drvoprerađivači, uvredljive cijene nude vlasnicima privatnih šuma i žele ih uzeti u bescjenje, a uz to konstantno smanjuju broj zaposlenih i uslove rada, dok želja za što većim brojem kubika ostaje ista i stalno raste.
“Podsjećamo da svrha davanja državnih šuma na korišćenje ima za cilj razvoj šumarstva i drvne industrije u Crnoj Gori, pa samim tim i veću zaposlenost u ovoj oblasti, zbog čega je jedan od kriterijuma za bodovanje u tenderu i broj zaposlenih radnika, kako bi se stimulisalo da drvoprerađivači zapošljavaju radnike i povećao stepen zaposlenosti u ovoj oblasti, a ne mehanizam za sticanje lične koristi i profita na štetu državnog budžeta”, zaključili su u Upravi za gazdovanje šumama.