Poljoprivrednike Holandije je radikalno smanjenje stočnog fonda izvelo na barikade. Do radikalnog smanjenja stočnog fonda dolazi zbog toga što se žele smanjiti pogubne emisije azota.
Da bi radikalnoi protesti poljoprivrednika u Holandiji mogli da dožive vrhunac, najavljena je masovna blokada prilaza amsterdamskom aerodromu Shiphol, kao i aerodromima u Ajndhovenu i Mastrihtu.
Stvar je otišla dotle da je policija najavila da će svim sredstvima razbiti blokade, i da je i vojska u pripravnosti.
Napetost u zemlji može da se siječe nožem nakon više sedmica protesta farmera. Već su bivali blokirani autoputevi, na ulicama i pred vladinim zgradama u Hagu su traktori i krave, paljene su bale sijena, pred kućama političara prskano stajsko đubrivo.
Prošlog utorka su bijesni demonstranti stigli ispred stana Kristijane van der Val, ministarke nadležne samo za temu „prirode i nitrata“.
To mjesto je i uvedeno početkom godine kako bi se uhvatilo u koštac sa problemom koji mori ovu poljoprivrednu naciju – previše azotnih jedinjenja koja truju prirodu. Sedamdeset odsto njih potiče upravo od stočarstva, a Vlada jedino rješenje vidi u radikalnom smanjenju stočnog fonda – što seljake izvodi na ulice.
Izvor: DW.com
Između dva zla
„Znam kakve ovo ogromne posledice ima za farmere“, rekla je Van der Val, predstavljajući plan u parlamentu sredinom juna. „To je užasno. Ali nemamo izbora. Priroda ne može da čeka.“
Vlada premijera Marka Rutea ima jasnu većinu u parlamentu da progura planove i čini se da od njih ne odustaje. Karoline van der Plas, poslanica koja zastupa interese poljoprivrednika, oštro kritikuje: „Na korak smo od toga da se agrarni sektor počisti iz Holandije. To će naravno imati posljedica po građane.“
Ova površinom mala zemlja spada u poljoprivredne kolose, gdje je u južnim djelovima recimo broj svinja po kvadratnom kilometru daleko najviši u svijetu. Samo Sjedinjene Države izvoze više agrarnih proizvoda od Holandije, gledano po vrijednosti. Zato su i poljoprivredni lobiji dugo sprečavali promjene, a onda su one došle gotovo naprečac. Jer, Holandiju pritiskaju ne samo problemi zatrovanog zemljišta i narušenog biodiverziteta zbog masovne upotrebe nitrata i amonijaka, već i odluke evropskih (2018) i domaćih sudova (2019) prema kojima upotreba mora da se ograniči.
Ko je žrtva?
Prema planu Vlade, do 2030. emisija azota mora da se smanji i za po 70 odsto u pojedinim provincijama, posebno u regionima koji su u EU priznati kao oblasti zaštićene prirode. Stručnjaci kažu da za stočare to znači smanjenje emisija od barem pedeset odsto.
Odavno je jasno da to može samo sa manje stočnog fonda, što bi uništilo egzistenciju mnogih seljaka. Vlasti još nisu precizirale plan niti da li će recimo isplaćivati odštete onima koji odustanu od stočarstva ili riješe da presele imanja u druge regione.
