Nova analiza koja koristi pristup sa više modela procjenjuje uticaj erozije zemljišta ne samo od strane vode već i od drugih pokretača: vjetra, uslova obrade zemljišta i žetve usjeva. Studija pokazuje da se procjenjuje da je 43 miliona hektara (M ha) od približno 110 M ha obradivog zemljišta u EU i UK ranjivo na jednog od pokretača erozije, 15,6 M ha na dva pokretača i 0,81 M ha na tri ili više pokretača, stoji u izvještaju EU Science Hub-a (Evropska Komisija).
Oko 3,2 M ha obradivog zemljišta je ranjivo na moguću interakciju povećane poplave, suše, vode i erozije vjetrom. Analiza, koju su sproveli naučnici JRC-a i Radna grupa za eroziju tla Opservatorije EU, objavljena je u naučnom časopisu – Nature Sustainability.
Širom svijeta postoji vrlo malo nacionalnih programa istraživanja erozije zemljišta, primjeri su istraživanje Nacionalne zadruge SAD-a i Kineski nacionalni program opšteg istraživanja o očuvanju zemljišta i vode.
U EU, istraživanje o korišćenju zemljišta/pokrovnim površinama (LUCAS) je de facto sistem za praćenje zemljišta koji prikuplja podatke o eroziji jaruga. Skup predviđanja korišćenih u ovoj analizi služi kao osnova za razvoj efikasne stratifikovane mreže za praćenje i informisanje o ciljanim strategijama ublažavanja u okviru Zajedničke poljoprivredne politike 2023–2027.
Pristup sa više modela daje procjene bruto pomijeranja zemljišta.
Što se tiče pojedinačnih procesa, pomijeranje zemljišta vodnom erozijom je dominantno i kvantitativno (51% ukupnog pomijeranja) i prostorno (57% ukupne površine). Procjenjuje se da je pomijeranje zemljišta usled erozije vode u EU jednako pomijeranju tla od 1 cm godišnje sa površine duplo veće od Belgije.
Erozija obradom zemljišta je drugi najveći pokretač pomijeranja zemljišta sa procijenjenim udjelom od 36%, a zatim slijedi erozija vjetrom i žetva usjeva sa 10% odnosno 2,7% od ukupnog pomijeranja.
Uloga tla
Zdravo zemljište je temelj poljoprivrede i funkcionisanja ekosistema. Promjene u kvalitetu zemljišta utiču na snabdijevanje hranom, snabdijevanje vodom i regulaciju, kao i sekvestraciju ugljenika. Dobro zemljište je glavni mikrobni genetski fond iz kojeg izvlačimo biomedicinske resurse – niži kvalitet zemljišta dovodi u pitanje ovaj proces.
Erozija zemljišta predstavlja ozbiljnu prijetnju funkcijama zemljišta što dovodi do pada njegove produktivnosti i višestrukih efekata van lokacije. Smanjuje njegovu stabilnost, mijenja njegovu strukturu, ometa biologiju, smanjuje kapacitet zadržavanja vode, dovodi do gubitka hranljivih materija u zemljištu i potencijalno smanjuje nakupljanje organskog ugljenika unutar njega, narušavajući sve glavne funkcije zemljišta, a ne samo njegovu produktivnost.
Efemerna priroda erozije čini predviđanje i praćenje, a kako bi se omogućila odgovarajuća procjena rizika i politika ublažavanja, prilično izazovnim. Iako je nedavno modeliranje bilo transformativno u informisanju politike, ono je ograničeno na jedan proces. Nova analiza koristi kombinaciju modela da predstavi novu procjenu prostorne distribucije kombinovane (aditivne) prijetnje četiri procesa erozije zemljišta (voda, vjetar, obrada zemljišta i žetva) širom obradivog zemljišta u Evropi.
Uticaj politike očuvanja zemljišta u EU
Studija naglašava akcije za smanjenje erozije, kao što je povećanje vegetacionog pokrivača na obradivim površinama tokom cijele godine i smanjenje intenziteta obrade zemljišta. Ove akcije su korisne za funkcionalni agrobiodiverzitet poljoprivrednog sistema.
Za ovu zabrinutost, relevantnim se smatraju standardi za očuvanje zemljišta, koji se odnose na Zajedničku poljoprivrednu politiku (CAP), integrisani u mehanizam unakrsne usklađenosti. Dobri poljoprivredni i ekološki uslovi (GAEC), definisani na nacionalnom ili regionalnom nivou, uključuju skup standarda posebno o minimalnom pokrivanju zemljišta i minimalnom upravljanju zemljištem kako bi se ograničila erozija.
Pristup modeliranju naučnika JRC-a i koautora analize pokazuje da – u poređenju sa osnovnim scenarijem prije CAP-a i pod pretpostavkom da nema implementacije mjera očuvanja zemljišta – GAEC standardi za očuvanje zemljišta prijavljeni u Anketi o strukturi farmi EU iz 2016. čine relevantnim pomijeranje zemljišta za izračunatih 20% za vodenu eroziju, 27% za eroziju obradom zemljišta i 9% za eroziju vjetrom.
Projekcije klimatskih promjena pokazuju da se Evropa kreće ka snažnijem hidrološkom ciklusu koji će pogoršati uticaj erozije. Ovo sugeriše vjerodostojnim ublažavanje efekta trenutnim naporima za očuvanje zemljišta. Iako su CAP i regionalni programi smanjivali jaz tokom proteklih decenija, i buduća geografija i stope erozije mogu biti značajno izmijenjene klimatskim promjenama.
Ovo naglašava relevantnost novog okvira ZPP-a, koji je ojačao obim i zahtjeve GAEC-a, posebno u pogledu pokrivenosti zemljišta i ograničavanja narušavanja zemljišta oranjem.
Studija je takođe ukazala na potrebu za razvojem strategija, uključujući dalje mjere ublažavanja.