Šta je mjehurasta gar i kada nastaje
Mjehurasta gar relativno je rijetko oboljenje kukuruza šećerca i poljskog kukuruza koje se javlja najčešće u sušnim sezonama. Karakterišu ga nepravilna izbočenja koja ustvari predstavljaju hipertrofirane ćelije ove gljive, koje mogu da narastu i više desetina centimetara u prečniku (daleko više od kukurznih zrna). Svojom fizičkom barijerom spriječiće ostala zrna da se pravilno razvijaju uzrokujući na taj način značajno umanjenje prinosa.
Izbočenja koja se ustvari definišu kao tumori po stukturi su mesnati, a iako su glavno područje napada ove gljive zrna kukuruza tj. klip to može biti i klasje, listovi, stabljike i rese ove biljke.
Areal rasprostiranja i optimalni uslovi
Glavno područje na kojem se pojavljuje mjehurasta gar jeste područje Meksika i južne Sjeverne Amerike. Na tom području prvi put je i pronađena bolest kojoj su sve sorte kukruza manje ili više podložne. Oboljenje za druge krajeve svijeta nema veći ekonomski značaj.
Pogodni uslovi za razvoj ove gljive su temperature između 27 i 33°C. Kao što je i napomenuto visoke temperature i dugotrajne suše glavni su preduslovi za nastanak ovog, gljivičnog oboljenja.
Identifikacija
U početku su hipertofirana područja (tumori) kukuruza bijele boje, manjeg obima. Kasnije se uvećavaju ali i postaju smeđe i ispunjene tamnim praškastim sporama. Tumori su najveći a samim tim i najuočljiviji na klipovima, dok je na listovima njihova veličina mala a izgledaju poput plihova.
Kako spriječiti
Prvi svakako može biti izbor pogodnih sorti, tj. otpornijih sorti. Postoje naznake da je na bolest naročito osjetljiva sorta slatkog kukuruza pod nazivom „Silver Queen” pa je izbacivanje ove sorte sa spiska uzgajivanja prva na redu.
Za druge načine efikasnog sprečavanja tj. prevencije oboljenja, smatraju se:
- Uključivanje plodoreda;
- Izbjegavanje mehaničkih povreda biljke;
- Upotreba manje azota;
- Uzgoj sorti sa debljim ljuskama.
Zanimljivo je istaći da mehanički stres kod povrijeđene biljke kukruza može inicirati veću stopu infekcije od strane Ustilago maydis-a. Sa druge strane višak azota u zemljištu može takođe inicirati veću stopu infekcije pa je obavezno smanjenje upotrebe azotnog đubriva ili jednostavno, korišćenje vještačkog đubriva sa nižim nivoom azota.
Još jedna dobra strategija koja se odnosi na sprečavanja jeste gajenje kukuruznih sorti sa debelim ljuskama. Naime, nekada i sami insekti svojim djelovanjem stvaraju rupice do još nezrelih zrna i na taj način otvaraju put sporama gljive.
Što se tiče primjene fungicida izgleda da tu nema većeg pomaka. Još uvijek ne postoje uspješni fungicidi kojim bi se tretiralo ovo gljivično oboljenje. Upravo je razlog taj što Ustilago maydis napada pojedinačna mjesta unutar klipa a nikako cijeli klip kukuruza.
Suša – jedan je od glavnih preduslova/foto: Pixabay
Teliospore prezimljuju unutar zemljišta
Gljiva koja uzrokuje mjehurastu gar izrazito je otporna prema spoljašnim uslovima. Naime njena mogućnost da stvara spore (koje se nazivaju teliospore) omogućavaju joj da prezimi u zemljištu na kojem se gaji kukuruz te da se sledeće sezone ponovo aktivira. Spore su crne boje a unutar zemljišta mogu „prezimiti” i po nekoliko godina.
Zbog navedenog je jako bitno redovno uključivati plodored prilikom gajenja kukuruza, na način da se potpuno spriječi prenos bolesti sa zemljišta na zdravu biljku.
Širenje bolesti
Bolest se može širiti na više načina a kao glavni se navodi jak vjetar. To međutim može biti i preoravanje zemljišta, ne uklanjanje zaraženih žetvenih ostataka sa oranice, i neki drugi manje uobičajeni načini.
Vrela i suva ljeta pogoduju razvoju bolesti a najčešće se upravo u sezonama koje liče na sadašnju i pojavljuje u praksi. Osim navedenog, treba istaći da kišno vrijeme u kombinaciji sa vrućim i suvim ljetom mogu potencirati još veće širenje, zbog dodatne kombinacije sa vlagom.
Na kraju valja napomenuti da je gljiva koju izaziva Ustilago maydis jestiva, ukusna i sigurna, te da se u nekim djelovima svijeta koristi kao specijalitet. Primjer je Meksiko gdje je masovno zastupljena dok se u Evropi još ne nazire njena upotreba.
