Na većim farmama ishrana stoke zasniva se u spremanju dnevnog obroka sa sijenom, zelenom svježom masom i silažom.
Silaža predstavlja konzervisanu stočnu hranu proiyvedenu posebnom tehnologijom siliranja, konzervisanja svježe biljne mase u anaerobnim uslovima. Konzervisanje silaže može se obaviti procesom mliječno-kiselinskog vrenja, biološkim procesom ili dodavanjem sredstava koja obavljaju konzervaciju. Iz pomenutih razloga silaža predstavlja zamjenu zelene biljne mase u kojoj su sačuvane hranljive materije. Spremanje silaže može se obaviti primjenom sredstava mehanizacije uz potpunu sinhronizaciju svih faza rada. Spremanjem silaže rješava se problem ishrane i skladištenja kabaste stočne hrane. Zapreminska masa silaže kreće se od 700-1000 kg/, zapreminska masa nebaliranog sijena od 50-60 kg/, a baliranog od 120-250 kg/.
Zavisno od biljne vrste spremanje silaže može se obaviti od: niskih kultura, u koje spadaju lucerka, trave i leguminoze, ozimi krmni usjevi i stočni kelj, i od visokih kultura silažni kukuruz, sirak, soja, grahorica i lupina.
Mašine koje se koriste za spremanje silaže u tehnološkom procesu rada usitnjavaju biljnu masu (kod visokih kultura od 4-10 mm, a kod niskih kultura od 30-100 mm). Uspješnost siliranja zavisi od mliječno-kiselinskog vrenja, anaerobne sredine, vlažnosti biljne mase i bakterija vrenja. Proces fermentacije traje od 3-4 nedelje. U prvoj fazi dolazi do razlaganja šećera na CO2 i H2O, pri čemu se oslobađa toplota. U drugoj fazi dolazi do sirćetnog vrenja, pri čemu se stvara sirćetna kiselina. U trećoj fazi nastaje mliječno-kiselinska fermentacija sa bržim snižavanjem pH vrijednosti od 4,2 na 3,8. nakon ove faze nastaje buterno vrenje koje je nepoželjno jer izaziva truljenje.
Tehnika siliranja obuhvata više postupaka koji se sastoje u brzom punjenju, sabijanje, konzervaciji silirane mase i dopremi silirane mase. Silo objekti prije siliranja treba da su čisti i da su dezinfikovani. U procesu siliranja punjenje silosa ili silo trenčeva obavlja se neprekidno uz stalno gaženje i sabijanje. Nakon obavljenog punjenja i sabijanja silirane mase u silo trenču vrši se pokrivanje polietilenskom folijom ili ceradom.
Kombajni za spremanje silaže od niskih kultura
Spremanje silaže od niskih kultura može se obaviti primjenom linije mašina koje predstavljaju: kosačice i utovaračice, samoutovarno-istovarne prikolice sa uređajem za sjeckanje mase, linijom mašina koju čini silažni kombajn i transportno sredstvo. Na manjim proizvodnim količinama koristi se kosačica-utovaračica koja obavlja košenje i utovar silirane mase u transportno sredstvo. Kosačica samo-utovaračica može biti na traktorski pogon ili kao samohodna, a opremljena je uređajem za transport silirane mase. Silažni kombajn se sastoji od uređaja za transport biljne mase i sječke. U zavisnosti od uredjaja za sitnjenje razlikujemo dva tipa silo kombajna: silo kombajn sa noževima na bubnju i silo kombajn sa noževima na disku. Silo kombajn sastoji se od: izduvnog koljena sa usmjerivačem, uređaja za oštrenje, pritisne opruge, uvlačećih valjaka, uvlačeće trake ili pužnice, pick-up-a, sakupljača kamena, glatkih valjaka, nosača noževa, kontra noža, bubnja-diska i lopatice.
Silo kombajn je mobilna mašina koja se koristi za spremanje silaže. Kombajn za silažu može biti sa rotoudaračima ili kao univerzalni silažni kombajni sa adaptacionim uređajem za spremanje silaže niskih kultura. Rad kombajna prati agregat sa specijalno samoistovarnom prikolicom koja siliranu masu doprema do silo objekta.
Silo kombajn sa rotoudaračima koristi se za spremanje silaže od niskih kultura. Osnovni radni dio kombajna predstavlja osovina sa zglobno vezanim noževima u obliku pločica sa povijenim vrhom i oštricom. Rotacijom osovine sa noževima u funkciji rotoudarača, sa perifernom brzinom noževa oko 25 m/s, obavlja se odsijecanje biljaka, a posebnim uređajem (deflektorom) ubacuje se u prateću samoistovarnu prikolicu. Pogon silažnog kombajna ostvaruje se od priključnog vratila traktora preko kardanskog vratila. Visina odsijecanja stabljika biljaka reguliše se pomijeranjem osovine sa rotoudaračima u vertikalnoj ravni. Dužina isjeckane mase podešava se pomoću kontra noža kao i promjenom broja obrtaja rotora, odnosno rotoudarača. Silo kombajn sa rotoudaračima zahtijeva veću snagu pogonske mašine od 45 kW. U procesu rada rotoudarači neravnomijerno odsijecaju stabljiku sa dosta mehaničkih primjesa.
Univerzalni silažni kombajn koristi se kod spremanja silaže niskih kultura. Kombajn na prednjem dijelu posjeduje adaptacioni uređaj. Osnovni radni elemenat kombajna jeste silo sječka sa uređajem za odlaganje isjeckane travne mase do prateće samoistovarne prikolice. Pored adaptacionog uređaja za nisku silažu može se postaviti adapter za visoke kulture ili posebni adapter u vidu pick-up uređaja za spremanje silaže iz pokošene i sakupljene biljne mase. Adaptacioni uređaj za spremanje silaže niskih kultura predstavlja heder sa odjeljivačima pokošene travne mase. Na prednjem dijelu hedera postavljeno je vitlo i aparat za košenje, a na donjem dijelu kosog korita postavljen je transporter koji pokošenu biljnu masu usmjerava do aparata za sjeckanje, silo-sječka. Aparat za košenje sastoji se od rebrastih valjaka i transportnih traka preko kojih se odsiječena biljna masa usmjerava na bubanj sječku sa protivrežućim nožem. Silo sječka siječe biljnu masu na određenu dužinu, a isjeckanu masu zahvataju lopatice ventilatora i usmjeravaju je do sprovodne cijevi u prateću samoistovarnu prikolicu.
Umjesto silo sječke sa bubnjem i protivrežućom šinom, silo kombajn može biti opremljen bubanjskom sječkom na kojoj su postavljeni noževi. Noževi sječke su u obliku polumjeseca, a postavljaju se na rozete bubnja pod uglom od 35˚ u odnosu na njegovu osovinu. Uslijed veće periferne brzine bubnja, noževima od 30 m/s usmjerava se isjeckana travna masa u prateće transportno sredstvo.
Silo kombajn može biti opremljen sječkom u obliku zamajca sa noževima, koja je postavljena poprečno na pravac kretanja. Dopremljenu biljnu masu odsijecaju noževi i ujedno je usmjeravaju u sprovodnu cijev, a zatim u transportno sredstvo. Dužina isjeckane mase reguliše se podešavanjem rastojanja, zazora noževa i protivrežuće ploče u rasponu od 40-60 mm.
Kombajni za spremanje silaže od visokih kultura
Spremanje silaže od visokih krmnih kultura kukuruza, sirka i suncokreta obavlja se kombajnima koji posjeduju posebne adaptacione uređaje, adaptere.
Nošeni kombajni mogu biti jednoredni ili dvoredni, agregatiraju se na traktor snage od 30-50 kW. Nošeni jednoredni i dvoredni kombajni zastupljeni su na manjim proizvodnim površinama.
Samohodni silažni kombajn posjeduje sopstveni motor, sistem transmisije i uređaj za kretanje. Zavisno od konstrukcionih rješenja i snage motora kombajni mogu biti: dvoredni, četvororedni, šestoredni i osmoredni. Samohodni kombajni imaju snagu motora od 90-150 kW. Kombajni mogu biti osposobljeni za siliranje niskih kultura postavljanjem adaptera sa pick-up uređajem.
Adaptacioni uređaj za visoke kulture sastoji se od: odjeljivača mase, stabljika, privodnih lanaca, aparata za košenje, lučnog odbojnika i transportera do uređaja za siječenje. Razdjeljivači biljaka na adapteru imaju ulogu da razdvajaju redove. Privodni lanci imaju funkciju da povijaju stabljiku do aparata za košenje i da pokošenu masu usmjeravaju prema transporteru. Na privodnim lancima postavljeni su prsti koji vode i usmjeravaju biljke. Umjesto privodnih lanaca sa prstima mogu biti postavljene gumene rebraste trake. Košenje stabljika obavlja se kosom sa oscilatornim reznim aparatom. Kod nekih kombajna aparat za košenje može biti izveden u vidu diskova sa glatkom ili nazubljenom oštricom.
Kod sprmanja silaže od klipa kukuruza postavlja se adapter bez aparata za košenje, bez privodnih lanaca ili trake. U tom slučaju na razdjeljivače mase postavljaju se otkidački valjci, koji svojom rotacijom otkidaju klipove od stabljike kukuruza i usmjeravaju ih prema transporteru i dalje u prateće transportno sredstvo.
Kombajni sa višerednim adapterom opremljeni su posebnim transporterom pomoću koga se odsiječena masa prikuplja i transportuje do aparata za sjeckanje. Transporter je izveden u obliku cilindra sa dvosmjernom spiralom po obodu koji je načešće nazubljen. Lučni odbojnik na adapteru ima funkciju da biljnu masu iz vertikalnog položaja prevodi u horizontalni položaj do aparata za sjeskanje na silo sječku. Višeredni samohodni silažni kombajn, pored klasičnog adaptacionog uređaja za niske i visoke krmne kulture, može biti opremljen posebnim adapterom za spremanje silaže od kukuruzovine bez klipova nakon kombajniranja zrna kukuruza. Silirana masa predstavlja značajnu komponentu za siliranje, mljevenje, briketiranje i dodavanje drugih komponenti.
Proizvodnost silo kombajna u velikoj mjeri zavisi od propusne moći kombajna. Propusna moć kombajna predstavlja količinu biljne mase koja dospije na aparat za sjeckanje, silo sječku u jedinici vremena, a izražava se u kg/s. Propusna moć kombajna zavisi od: konstrukcionih rješenja, vrste i stanja usjeva, snage motora, podešenosti kombajna, kapaciteta silo sječke, broja obrtaja silo sječke, broja noževa sječke i dužine isjeckane mase.
Mašine za spremanje silaže u balama
Spremanje lucerke može se obaviti u vidu: sijena, silaže, sjenaže ili kao lucerkino brašno. Kod spremanja sijena lucerke javljaju se gubici uslijed mehaničkog oštećenja lišća u radu sa priključnim mašinama u procesu spremanja. Problemi siliranja sastoje se u dodavanju veće količine konzervansa, posebnim uslovima spremanja i većem broju mašina.
U procesu spremanja silaže i sjenaže koristi se linija mašina, koja treba da zadovolji tehnološke operacije: košenja, gnječenja, prevrtanja travne mase, siliranje kombajnom i transport do silo objekta. Transport isjeckane travne mase obavlja se traktorskim prevozom sa adaptiranim sandukom prikolice sa povišenim stranicama. Skladištenje sjenaže je tehnološki proces koji podrazumijeva punjenje slo objekta siliranom masom uz intenzivno gaženje i sabijanje.
Spremanje silaže i sjenaže u cilindričnim balama može se obaviti od travno leguminoznih smješa i lucerke. Prese ili rolbaleri za formiranje cilindričnih bala silaže, ili povenute travne mase, osim formiranja bala u svom procesu rada omotavaju formiranu balu sa polietilenskom folijom. Ovaj način spremanja silaže u odnosu na sijeno predstavlja tehnološko rješenje kojim se rješava problem spremanja silaže od travno-leguminozne smješe i problem skladištenja. Balirana silaža se sve više primjenjuje i ima određena prednosti u odnosu na konvencionalnu: smanjuju se gubici zbog brzog uspostavljanja anaerobne sredine, efikasnija je konzumacija silaže od strane životinja, lakša je manipulacija sa silažom, mogućnost siliranja manje količine i rješava se problem skladištenja.
Nedostatak balirane silaže sastoji se u tome što je otežano baliranje po vlažnom vremenu bez provenjavanja, može doći do oštećenja folije, kvarenja silaže i zbog veće cijene folije. U procesu siliranja prva faza sastoji se košenju i provenjavanju travne mase od 30-50%. Druga faza je baliranje travne mase i omotavanje formirane bale u plastičnu foliju. Folija je od polietilena. Bijela boja folkije je pogodna jer odbija svjetlost i manje apsorbuje toplotu. U procesu baliranja siliranoj masi se dodaju aditivi radi fermentacije. Kod formiranja cilindričnih bala dužina sjeckane mase iznosi oko 70 mm, a kod paralelopipednih bala oko 45 mm. Prese za spremanje silaže u obliku paralelopipeda pravougaonog oblika lakše se pripremaju za ishranu stoke i jednostavnija je manipulacija. Prese ili rolbaleri mogu formirati cilindrične bale mase od 600-700 kg, prečnika od 1,2-1,3 m i širine od 1,2 m. Proizvodnost agregata u radu sa rolbalerom kreće se od 20-50 bala/h.
Roto presa ili rolbaler je priključna mašina koja se koristi za formiranje cilindričnih bala. Pogon uređaja i pokretnih djelova ostvaruje se od priključnog vratila traktora preko kardanskog vratila i hidromotora. Formiranje i omotavanje formirane bale je automatizovano, a proces rada se prati preko monitora.
U tehnološkom procesu rada sakupljači pick-up uređaj roto prese svojim elastičnim zupcima podiže pokošenu travnu masu iz otkosa i doprema je do komore za presovanje. U komori za presovanje dolazi do uvijanja travne mase, pri čemu se bala uvećava do projektovane veličine. Zatezno remenje podiže i automatski steže dospjelu travnu masu, pri čemu se formira bala određene sabijenosti i čvrstoće. Kada formirana bala dostigne projektovanu veličinu i masu, vrši se njeno vezivanje i omotavanje sa polietilenskom folijom, a zatim se pomoću posebnog uređaja odlaže na površinu parcele.
Utovar formiranih bala obavlja se posebnim traktorskim utovarivačem u obliku štipaljki. Tehnološki proces rada u foriranju roto bale u velikoj mjeri zavisi od prinosa travne mase, podešenosti agregata i obučenosti rukovaoca agregata.
Prema istraživanjima (Mitrović i Dubljević, 2008.) radna brzina agregata iznosila je 3,5-4,5 km/h, masa formiranih bala od 65-70 kg, a vrijeme formiranja bale od 2-3 min.
Prosječna zapremina formirane bale iznosila je 0,16 m3. potrebna površina folije za formiranje bale iznosila je 51 m, dužine i širine 0,25 m, što predstavlja površinu od 12,75 m2/bali. Proizvodnost agregata iznosila je 0,50 ha/h ili 3,50 ha/ dan, odnosno od 20-30 bala/h ili 40-60 bala/ha, što predstavlja dnevnu proizvodnost od 160-240 bala/dan.
Izvor: Mehanizacija i oprema u stočarstvu ( Prof.dr Dragoljub Mitrović, Prof. dr Borislav Railić, Mr Zoran Maličević i Mr Milan Jugović)