Danas je u emisiji „ Jutro“, na televiziji PrvaTV gostovao je osnivač portala seljak.me, Marko Maraš.
Na pitanje o tome kako je došao na ideju za osnivanje ovog portala, on je kazao da ideja proizilazi iz toga što je više od godinu dana proveo na svom selu Opasanica. Sa svojom porodicom se bavio poljoprivrednom proizvodnjom, ali samo za svoje potrebe. Takođe je bio u kontaktu sa svim mještanima svog sela i tokom boravka tamo pomogao je svim ljudima na selu i na taj način direktno se susreo sa realnim proeblemima koje prate poljoprivrednike, što ga je dodatno podstaklo da napravi jednu priču koja će svima biti od velike koristi. Dakle, misli se na osnivanje portala koji će poljoprivrednicima omogućiti lakšu prodaju svojih proizvoda.
-Od januara je počela i video forma seljakTV, koja se realizuje putem youtube-a. Takođe se na nasem portalu pružaju sve usluge poljoprivrednicima, bilo da je to klasično oglašavanje, servisne usluge, informisanost o Javnim pozivima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kazao je on.
-Na mjesečnom nivou imamo oko 100 000 jedinstvenih posjetilaca, a prošle godine preko portala je oglašeno preko milion eura vrijednosti poljoprivrednih dobara, misleći se na mehanizaciju, stoku, stočnu hranu i usluge.
Na pitanje o tome šta vidi kao glavni problem u poljoprivredi, on odgovara da je poenta u tome što decenijama nemamo zdravu strategiju da razvijamo poljoprivredu i da se mi kao društvo samo bavimo saniranjem posljedica, a ne fokusiramo se na uzrok koji je doveo do problema.
Iako poljoprivrednici dobijaju pomoć u vidu podrški, on kaže da su njima ustvari potrebna obrtna sredstva. Kada pominje obrtna sredstva, navodi garantni fond, kojim će se obezbijediti zalihe prehrambenih proizvoda, zalihe stočne hrane, itd. Kao predlog navodi da bi bilo poželjno da država kupi stočnu hranu u momentu kada je ona najjeftinija, jer će je poljoprivrednici zasigurno kupovati, čime bi se obezbijedilo ponovno vraćanje novca državi. Međutim, Maraš dodaje da banke ne prihvataju određena poljoprivredna zemljišta kao garanciju, jer nisu rentabilna, ali da to može da uradi država obzirom na to da smatra da većeg bogatstva od zemljišta za državu nema.
Sjedeći problem koji ističe jeste poljoprivredno zemljište koje se parcija. Smatra da ono ne može da se parcija, jer ono ima posebnu vrijednost.
-Mi u Crnoj Gori imamo jako puno zemljišta koja se ne obrađuju ili su pod sporovima.
Vrlo mali broj poljoprivrednika u cijenu svojih proizvoda uračunava svoju satnicu, tj svoj rad.
Jedino u ovom trenutku imamo opciju da spajamo poljoprivredu i turizam, zato što na malim površinama je neisplativa poljoprivredna proizvodnja. Jedino možemo da idemo na to da imamo kvalitetne proizvode i da zadržimo konvencionalni industrijski sektor. Poljoprivrednici moraju da sarađuju međusobno.
