U Poljskoj je prije pet dana organizovan sastanak ministara poljoprivrede iz sedam zemalja regiona: Litvanije, Letonije, Estonije, Rumunije, Slovačke i Mađarske. Tema je bila jačanje saradnje među zemljama poljskog regiona u vrijeme rata u Ukrajini i ekonomske krize. Očekuje se da će ojačana regionalna saradnja obezbijediti bolju identifikaciju zajedničkih problema i izazova u sektoru mljekarstva i omogućiti efikasnije suočavanje sa ovim izazovima i iznošenje zajedničkih stavova na nivou EU u pitanjima od značaja za proizvođače mlijeka i prerađivače u zemljama regiona Poljske.
Glavna tema sastanka ministara i 19. Međunarodnog foruma mljekarskih zadruga bila je zaštita prehrambene sigurnosti u EU i svijetu u kontekstu rata u Ukrajini.
Ministri su razgovarali o šansama i izazovima u vezi sa očuvanjem bezbijednosti hrane, naglašavajući potrebu prilagođavanja klimatskim promjenama, prelaska na održivu proizvodnju i uzimanja u obzir očekivanja potrošača. Svi su se složili da je potrebno izgraditi prehrambeni suverenitet, učiniti EU nezavisnom od uvoza i podržati mlječni sektor u ovim zemljama.
O poljskom mlječnom sektoru
Zamjenik premijera Poljske Henrik Kovalčik istakao je da je poljski mlječni sektor jedna od najvažnijih oblasti nacionalne prehrambene privrede i da pogoni za preradu mlijeka u Poljskoj spadaju u najsavremenije fabrike u Evropi i svijetu.
„Industrija mlijeka je jedna od najvažnijih grana poljskog poljoprivredno-prehrambenog sektora. Ostvaruje oko 13% prihoda od cjelokupne privredne djelatnosti prehrambene industrije. Poljska je veliki izvoznik mlječnih proizvoda za unutrašnje tržište EU i treće zemlje. Poljski mlječni sektor ima veliki kapacitet adaptacije i čini se da kontinuitet proizvodnje mlijeka nije ugrožen“, rekao je on.
Izazovi sa kojima se suočava sektor mlijeka u Poljskoj i UE
Henrik Kovalčik podsjetio je na izazove sa kojima se suočava mlječni sektor u Poljskoj i UE, pominjući, između ostalog, rat u Ukrajini i poremećaje u lancima snabdijevanja, rastuće troškove inputa u proizvodnji, ambiciozne ciljeve smanjenja evropskog zelenog sporazuma i povećan uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz zemalja koje se ne pridržavaju tako restriktivnih standarda u pogledu životne sredine i dobrobiti životinja kao što su oni u Evropskoj uniji. On je istakao da Evropa, suočena sa ovim izazovima, ne može sebi dozvoliti da ograniči proizvodnju hrane.
„U sadašnjoj situaciji neodgovorno je preduzimati radnje na ograničavanju poljoprivredne proizvodnje u Evropi i to bi moglo izazvati dramatične efekte na globalnom nivou. Suverenitet hrane je najveći prioritet Poljske, od istog značaja kao i vojska i bezbijednost“, istakao je zamenik premijera.
Rat u Ukrajini i pretpostavke Evropskog zelenog dogovora
Poljski ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja ukazao je na to da je uoči rata u Ukrajini postojala potreba za određenom revizijom pretpostavki Evropskog zelenog dogovora u poljoprivredi i za promjenom pristupa Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP ili CAP-eng.). Potrebna nam je politika klimatskih promjena koja ne bi ugrozila sigurnost hrane u Evropi i konkurentnost proizvodnje evropske poljoprivrede.
„Postoji potreba da se obezbijedi ravnoteža između ciljeva bezbijednosti hrane, odgovarajućeg nivoa proizvodnje hrane u EU i ciljeva Evropskog zelenog dogovora. Realizacija ambicioznih ciljeva ne smije da doprinese padu proizvodnje, uključujući stočarstvo i proizvodnju mlijeka u EU, i većem uvozu. To ne smije, takođe, da predstavlja rizik za bezbijednost hrane i da umanji konkurentnost evropske poljoprivrede“, naglasio je zamjenik premijera Henrik Kovalčik.
Tekst je izveden od originalnog „The Ministers of Agriculture talk about the chances and challenges of the dairy sector” (CC BY 3.0)