U čitavom svijetu cijene hrane su rekordno porasle. Pandemija, poremećaji u logistici, loša žetva, energetska kriza – sve to je dovelo do skoka cijena osnovnih proizvoda. U takvoj situaciji još veći rizik stvaraju prekomjerni apetiti Kine – ta zemlja je otkupila skoro polovinu zaliha hrane u svijetu, piše portal „Izvestija“.
Prema rečima eksperta Univerziteta u Varviku Alistera Smita, cijene hrane u svijetu rastu brže nego ikad u poslednjih skoro pola vijeka.
Postoji rizik da cijene još više skoče zbog Kine: prema procjenama američkog Ministarstva poljoprivrede, Kina u skladištima drži 69 odsto svjetskih zaliha kukuruza, 60 odsto riže, 51 odsto pšenice i preko 30 odsto soje. U 2020. godini Kina je kupila hranu u vrijednosti od rekordnih 98,1 milijardi dolara. Tokom protekle decenije uvoz je porastao za 360 odsto.
Šef Nacionalne uprave za rezerve žitarica Cin Jujong potvrdio je da su državne zalihe hrane u zemlji dostigle istorijski maksimum. Kako je rekao, zalihe pšenice u Kini pokrivaju potrebe za godinu i po dana.
Kako objašnjava profesor sa Univerziteta u Aičiju (Japan) Goro Takašahi, aktivna nabavka hrane je prinudna mjera Kine, jer unutrašnja proizvodnja stagnira od 2015. godine. Naime, u Kini su loši prinosi, između ostalog, zbog zagađenja tla, a osim toga farmeri migriraju u megalopolise.
Zbog čega su Kinezima neophodno tolike zalihe?
Prema riječima analitičara, činjenica da Kina povećava zalihe hrane može biti povezana sa nizom razloga: zemlja se osigurava od trgovinskog rata, nastavka pandemije, slabe žetve i od posledica energetske krize.
Ekspert Leonid Hazanov podsjeća da su „2020. godine čitavi gradovi bili u karantinu zbog pandemije, a njihove stanovnike trebalo je obezbijediti hranom kako bi se izbegli nemiri“. Takođe, 2021. godine brojne poljoprivredne zemlje svijeta suočile su se sa problemima.
Kako objašnjava stručnjak, energetska kriza već je dovela do smanjenja proizvodnje mineralnih đubriva i prekida izvoza. Uvozni proizvodi su skupi, a nije ih lako ni nabaviti – u Evropi hemijska preduzeća ne rade punim kapacitetom, a u Rusiji su uvedene kvote za izvoz azotnih i kompleksnih đubriva, cijene su visoke, postoje poteškoće sa transportom i pretovarom agrohemikalija. Shodno tome, sjetva poljoprivrednih kultura u Kini i drugim zemljama svijeta može se smanjiti, dovodeći do pada prinosa, kazao je ekonomista.
Pored toga, energetska kriza obustavila je rad fabrika u različitim granama industrije, pa se očekuje porast nezaposlenosti.
„U takvim uslovima gomilanje velikih zaliha hrane je najjednostavnija i najpouzdanija opcija za snabdijevanje stanovništva u slučaju vanrednih situacija“, ističe analitičar.
Kineske vlasti uvjeravaju da u zemlji „ne postoje apsolutno nikakvi problemi sa hranom“. Međutim, problem je u tome što će hrana dodatno poskupjeti.
„Gomilanje zaliha u Kini jedan je od razloga rasta cijena hrane širom sveta“, konstatuje predsednik tokijskog Instituta za istraživanje prirodnih resursa Akio Šibata.
Nezasiti apetit Kine za nabavkom žitarica vodi ka daljem smanjenju globalne ponude i stvara uslove za dugotrajni rast cijena hrane, piše „Blumberg“.
U takvoj situaciji prve će biti na udaru najsiromašnije zemlje. Prema navodima lista „Vol strit džurnal“, situacija je posebno napeta u Latinskoj Americi „gde je inflacija dovela do poskupljenja većine robe, a prema podacima UN desetine miliona ljudi gladuje“.
Što se tiče Rusije, situaciju procenjuje kao manje-više stabilnu. Hazarov prognozira da 2022. godine hrana može da poskupi još 15-20 odsto.
rs.sputniknews.com
