Proizvodnja organskih proizvoda iz godine u godinu raste, a u većini zemalja Evrope taj trend je izražen. Već smo pisali da je Austrija u odnosu na svoju površinu organski gigant, sa preko 25% zemljišta koje je u organskoj proizvodnji. Međutim kako rastu površine pod organskom proizvodnjom tako raste i njena vrijednost na evropskom ali i svjetskom tržištu, s tim i uvoz i izvoz robe.
Vrijednost izvoza organskih proizvoda kod različitih evropskih država varira, a najviše je pod uticajem udjela organske u odnosu na koncencionalnu proizvodnju, potom važna determinanta jeste i ukupna površina zemljišta kojom raspolažu države. Takođe, velikog uticaja ima stanje prehrambene industirje u datoj zemlji, ali i neki drugi manje važni faktori.
Italija, prema FiBL-u za 2020. godinu, sa svojim izvozom od 2 mlr 619mln eur neprikosnoveni je izvoznik organskih proizvoda među državama Evrope. Prema agencebio.org (za 2021. godinu) Italija najviše svojih organskih proizvoda izvozi u Sjedinjene Države i to najviše vino, maslinovo ulje i tjesteninu.
Španija je takođe na vrhu liste sa ukupnom vrijednošću od preko 1 milijardu eura izvezenih organskih proizvoda. Tako, prema istoimenoj agenciji, ova država svoje organske proizvode, čak njih 90% ukupne količine, izvozi u ostale zemlje Evropske Unije.
Ostali važniji izvoznici organskih proizvoda uključuju Francusku, Njemačku i Dansku.
Od naših susjeda Srbija je glavna sa 18,9 miliona eura ukupnog izvoza, slijedi BiH sa 6,3 miliona i Hrvatska sa 2,9 miliona eura. U evidenciji FiBL-a nema naše države, ali je prilično sigurno da je naš izvoz manji od svih navedenih zemalja.