Večeras smo na televiziji Vijesti mogli pratiti emisiju Reflektor: Je li izgubljena godina za poljoprivrednike? Gosti u studiju su bili mr Nebojša Veličković – državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, mr Miroslav Cimbaljević – direktor Direktorata za poljoprivredu, mr Budimir Mugoša – inženjer stočarstva i poljoprivrednik, Radivoje Miljanić – vlasnik farme koza i Luka Ivanović – vlasnik farme svinja.
U najavi emisije mogli smo čuti da će se razgovarati o problemima u sektoru poljoprivrede koji su uzrokovani posledicama epidemije koronavirusa ali i neusvajanjem državnog a time i agrobudžeta za 2021. godinu.
Da li zbog neusvajanja budžeta prijeti kolaps u proizvodnji hrane? Sa kojim problemima se danas suočavaju stočari, poljoprivredni proizvođači i drvoprerađivači i na koji način može pomoći Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede? Hoćemo li zbog svega plaćati skuplju hranu?
Moguće poskupljenje osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori: mlijeka, mliječnih proizvoda a čak i hleba. Večeras su se svi gosti emisije složili da je stanje alaramantno i da je potrebno, nakon izlaska iz krize, raditi na kreiranju boljih strategija u svim sektorima poljoprivrede. Najmanje se govorilo o sektoru šumarstva i drvoprerade.
Ilustracija
Problemi u stočarstvu i proizvodnji mlijeka – sporne visine subvencija
Prije nekoliko dana, 4. juna, u Podgorici, ispred zgrade Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede su se okupili nezadovoljni poljoprivredni proizvođači sa ciljem da skrenu pažnju na ogromne probleme u poljoprivredi.
Poljoprivredni proizvođači su dovedeni u nezavidnu poziciju zbog nedonošenja budžeta kao i zbog haotičnog stanja na tržištu stočne hrane i ostalih imputa.
Gospodin Budimir Mugoša je i večeras, kao i na protestima, naveo važnost stočarstva u okviru poljoprivredne proizvodnje ističući probleme u mliječnoj proizvodnju naglašavujući da je ovaj sektor posebno ugrožen.
Gospodin Mugoša je kazao da je zbog povećanja cijene hrane ovaj sektor na udaru ističući da stanje nije bilo bajno ni prije nekoliko mjeseci ali da je sada odnos cijena stočne hrane i otkupne cijene mlijeka postavio cijelu granu na upitnu održivost. Zatražio je i podršku do jesenjih žetvi kada se očekuje lakše funkcionisanje kada je moguće ponovo sjesti za sto sa nadležnima kako bi se kreirala održiva rješenja za dalje.
Gospodin Nebojša Veličković – državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede naveo je da se traži rješenje, da se u prethodnom periodu sastajalo i razgovaralo, da je na ozbljan način pristupiljeno rješavanju problema, da se radilo na izradi dokumenta agrobudžeta, a da uzrok problema nije epidemija. Gospodin Veličković je naveo da ovi problemi sežu dosta dalje u prošlost.
Voditeljka je skrenula pažnju na potrebu za konkretnim odgovorima – kako država može konkretno pomoći i bez agrobudžeta.
Gospodin Veličković je naveo da Ministarstvo redovno isplaćuje premiju, isti obim, ista dinamika, registrovanim mljekarima u odnosu na spiskove koje dobijaju od mljekara daju premije 10 centi po litru mlijeka, 6 osnovna i 4 za kvalitet i 1 cent za preko 5000l mlijeka mjesečno. I bez agrobudžeta redovno servisiramo obaveze ka mljekarima. Zahtjev ka Ministarstvu finansija je upućen da novac izdvoji iz rezerve, koji bi se uputio proizvođačima mlijeka. Nismo dobili odgovor ali vjerujemo da hoćemo.
Gospodin Radivoje Miljanić, vlasnik farme koza, se zahvalio na pozivu za gostovanje i iskazao važnost ovog problema. Zahvalio se i svima u sektoru poljoprivrede i vrijednim domaćinima i domaćicama. U sektoru kozjeg mlijeka, kako je rekao gdin Miljanjić, takođe postoje problemi i od 8. februara kada su, kako kaže, pisali i ukazivali na probleme nisu dobili odgovore. Nismo dobili ni 10. aprila, kaže dalje, navodeći da 18. maja iz Ministastarstva dostavljaju odgovor da se osluškuju potrebe i donose rješenja međutim ništa konkretno, kako kaže, nisu dobili kao pomoć. Država ima novac ali očigledno nema volje da pomogne. Nakon toga sastanka nam je rečeno da ćemo za deset dana dobiti odgovor, ipak ni nakon pritiska medija konkretan odgovor i mjere nisu usvojene ni sprovodene, kazao je gospodin Miljanjić.
Gospodin Miroslav Cimbaljević ukazuje na evidentnu ugroženost sektora stočarstva i proizvodnje mlijeka ali govori i da je problem stariji i da je povezan sa manjom sjetvom u toku 2020. godine a što je uzrokovano epidemijom koronavirusa.
Ilustracija
Sporni načini obračuna subvencija
Prvo neslaganje u toku emisije je došlo oko visine subvencije koje proizvođači mlijeka dobijaju. Sporna činjenica je da za proizvođače koji proizvode preko 5000 litara mlijeka, ukoliko proizvedu jedan litar više dobiće subvenciju od čitav 1 cent na količinu koja je proizvedena preko odnosno na taj litar. Gospodin Mugoša je istakao da je ovo smiješno obračunavanje i da na to ukazuje godinama.
Gospodin Miroslav Cimbaljević ističe da visoko koncetrovana hrana nije nužna za sve proizvođače jer su grla visoko kvalitetna. Ipak ne spori činjenicu da je stočnu hranu potrebno uvoziti. G-din. Cimbaljević je obećao da će u narednoj nedelji izaći sa konkretnim rješenjem.
Država će naći novac
Gospodin Nebojša Veličković je kazao da država ima novac i da će isti novac obezbijediti za potrebu poljoprivrede. Veličković navodi da je u poslednjoj godini u Ministarstvo ušlo više ljudi nego u poslednje 4 godine. Upućen je zahtjev Ministarstvu finansija od kojih se očekuje i podrška Ministarstva.
Ministarstvo daje podršku i za grla, usijane površine i ima ukupno 13 mjera podrške u vidu subvencija.
Ranije je bilo privilegovanih dok to sada nije slučaj. Moramo voditi računa ka svim proizvođačima i malim i velikim.
Ilustracija
Svinjarstvo pogođeno, 30% povećanje troškova
Troškovi su se uvećali za oko 30% kazao je Luka Ivanović, vlasnik farme svinja.
Gospodin Ivanović je naveo da je sektor svinjarstva posebno bio pogođen u vrijeme epidemije koronavirusa jer je povezan i sa restoranima, brojnim događajima na kojem se najčešće servira svinjsko meso.
Ono što smo uspjeli u poslednjih 20 godina je da smanjimo uvoz svinja i svinjskog mesa. Predlagali smo i prethodnom i ovom ministarstvu da se poradi na tovu svinja u Crnoj Gori. Vidimo da je postojao sluh u trenutnom Ministarstvu ali se kasnije dešava određena nelogičnost i neozbiljnost kada smo krenuli da upozoravamo na moguće posledice afričke kuge. Ipak Ministarstvo nije došlo na razgovore sa Upravom za bezbjednost hrane.
Gospodin Veličković iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je rekao da su sve sugestije saslušane i uvrštene u agrobudžet kao mjere. Što se tiče afričke kuge vjerujemo da je Uprava za bezbjednost hrane nadležna i da će biti ispoštovane sve moguće mjere u suzbijanju. Sada nemamo zabilježenih slučajeva, kazao je gospodin Veličković.
Gospodin Luka Ivanović je iskazao da je potrebno bolje pratiti transport i porijeklo životinja koje prelaze preko teritorije Crne Gore. Potrebno je voditi bolju evidenciju o gazdinstvima koji proizvode svinje za svoje porodice i zimnicu u vidu suhomesnatih proizvoda.
Gospodin Budimir Mugoša je kazao da su sve subvencije isplaćene kao da je redovna situacija ali znamo da nije redovna situacija. Jedina dodatna mjera podrška je što su subvencije u toku prošle godine isplačene unaprijed za dva mjeseca i par nekih malih kreditnih linija.
On je takođe naveo da se ovakve situacije mogu predvidjeti i da je nužno da se brzo reaguje jer će se doći u situaciju da nećemo moći spasiti stočni fond u Crnoj Gori. U odnosu na okruženje smo u jako nezavidnom položaju. Potrebno je da se udružimo, spasimo situaciju a potom kad se sve smiri sastanemo izajedno radimo na reformama u sektoru poljorpivrede.
Jednokratna pomoć neće riješiti problem. Moramo se koncentrisati na kreiranje imputa koji će zavisiti od nas. Ali moramo formirati udruženja koja će raditi na tome. Jednokratna pomoć ne garantuje da se problem rješava za stalno, kazao je gospodin Mugoša.
Na berzi se cijene stalno mijenjaju i ne možemo znati šta će se desiti. Ali je potrebno je napraviti strategiju.
Možemo očekivati poskupljenje cijena mlijeka
Voditeljka je pitala da li možemo očekivati i povećanje cijena hljeba i drugih osnovnih životnih namirnica kao što smo imali poskupljenje ulja, brašna i slično. Gotovo svi gosti u emisiji su se složili da će ovo biti slučaj kao i sa drugim namirnicama.
Moramo proizvoditi što više svoje hrane, kabaste i silažne hrane kako bismo uticali na impute. Pretpostavljamo da sa novom žetvom, cijene će opasti pa će pritisak biti manji. Pozivamo proizvođače da sami proizvode što više hrane za svoja grla. U svim sektorima imamo padove od 2016. godine ali moramo uticati da poljoprivredu dovodemo do održivosti kazao je gospodin Veličković.
“Gdje sti vi gospodine Mugoša uskraćeni za bilo koji cent ali i svi ostali. Svi su dobili ono što im je trebalo.”, pitao je gospodina Mugošu na šta mu je on odgovorio da je on podržavao svakog ministra.
“Tačno je isplatili ste svaki cent ali ima druga stvar. Nemamo agrobudžet i ne možemo gatati šta će biti i mi ne možemo planirati ni nove zasade, ni proizvodnju. Pao mi je plastenik 100 000€ , centa nismo dobili od Ministarstva za podršku. Kako smo mi mogli da budemo konkurentni sa cijenama od 1,80€ mesa sa buta bez kostiju. Nema javnih poziva, nema nikakve sigurnosti. Ja iskreno ne vjerujem više nikome i potrebno je da znamo i da nam bude jasno.”, kazao je gospodin Mugoša.
Imamo agrobudžet, spreme javne pozive sve ali je potrebno ispoštavati procedure i sačekati da se usvoji budžet. Vi kada ste bili ministar 16 miliona je bio agrobudžet a danas je 27 miliona. Cifre same govore, odgovorio je gospodin Veličković.
Gospodin Mugoša je naglasio, posle kraće rasprave i prepucavanja, da je potrebno milion eura da se spase poljoprivreda. Ako država nije spremna da uloži milion u sektor koji donosi 200 miliona onda nemamo šta da pričamo.
Miroslav Cimbaljević je naveo da če se iz budžetskih rezervi izdvojiti potrebna sredstva u narednom periodu
Gospodin Radivoje Miljanić je naveo da su pisali o problemima, otkupu, lagerovanju. Otkupljeno je 7% mlijeka u odnosu na 2020. godinu. Posle naših pisanja poslali ste inspekcije. Da li je to partnerski odnos i saradnja. Vidjeli ste da je sve na lageru, da nismo prevaranti i da smo radili kako treba. A vi nam poslednju premiju dajete u februaru. Tražimo 5 centra po litru mlijeka koji ode u preradu. Nama nije potrebna kratkoročna pomoć, mi ne možemo preživjeti do sjetve. Potrebna je pomoć od 5 centi po litru prerađenog mlijeka i tako možemo preživjeti do stabilizacije tržišta.
“Možemo očekivati poskupljenje mlijeka i mliječnih proizvoda u narednom periodu. Od oktobra 2020. godine nemamo jednog centa prihoda. Davaćemo mlijeko po proizvođačkoj cijeni i moramo spasiti proizvođače.”
Gospodin Veličković ističe da u odnosu na spiskove dobijene od mljekara isplaćuje premije. Predvidjeli smo nove vidove kontrole i tako smo poslali kontrole kod svih proizvođača mlijeka kako bismo utvrdili koje količine se proizvedu. Bilo je proizvođača koji su prijavljivali veće količine i nije im isplaćivano nakon kontrola.
Svinjarstvo – potrebna bolja strategija skladištenja i uvoza hrane
Proizvođač svinja i vlasnik farme svinja gospodin Luka Ivanović je naveo da kontrole redovno dolaze i da je kvalitet mesa neupitan i da crnogorski građani jedu kvalitetno meso. Ističe da je potrebna bolja strategija za proizvodnju svinjskog mesa ali da se ipak ne može proizvesti dovoljna količina. Ali sa boljom strategijom se može povećati proizvodnja.
Smatra takođe da je potrebno raditi na boljoj evidenciji svinja. Imamo samo jedno mjesto za tov pa je tako potrebno raditi na povećanju ovih proizvodnih pogona. Smatram da ne možemo u Crnoj Gori proizvoditi pšenicu potrebnu ali možemo kabastu hranu. Za uvoz imamo svu infrastrukturu i nije nam komplikovano sprovoditi uvoz. Mi finansiramo uvoznike, radnje koje prodaju stočnu hranu. Na veresiju nam se daje hrana ali se cijena hrane promijeni dok dođe na naplatu. Potrebno je kreirati mjere u ovom dijelu. Da se hrana uvozi u određenim povoljnjijim uslovima na tržištu. Moramo bolje skladištiti stočnu hranu jednako kao i uvoziti kada treba. Strategija ukratko.
Mi nemamo premije za veliki dio proizvodnog lanca dok je u regionu to drugačije regulisano, kazao je gospodin Ivanović.
Moramo raditi na strategijama, potvrdio je gospodin Miroslav Cimbaljević – direktor Direktorata za poljoprivredu, ali i na povećanju kvaliteta, brendiranja. Zbog geografskih karakteristika moramo uvoziti, ne možemo proizvesti dovoljno, posebno u periodu sezone. Stoga moramo povećati kvalitet proizvodnje i proizvoda i time biti konkurentni kvalitetom i cijenom. Raditi na kvalitetu a ne kvantitetu. Takođe je bitno da imamo kontinuitet proizvodnje. Neki prodajni lanci se žale da nemamo kontinuitet proizvodnje.
Kada nismo imali sezonu pogođeni su bili proizvođači posebno mlijeka i sira. Lični predlog je da se širi paleta proizvoda i da će ovo biti odličan odnos prema tržištu.
Na pitanje voditeljke da je cijena kozjeg sira 10€ i zašto bi bio kupljen vaš a ne onaj iz Albanije ili Srbije gdje je 7€, gospodin Miljanić je naveo da je kvalitet jako bitan i da on diktira tu cijenu što je prepoznala i Evropa i odobrila im dozvolu za izvoz.
Ipak zbog zatvaranja uslijed koronavirusa nije bilo moguće plasirati. Očekujemo da će uskoro biti otvoreno tržište i plasirati se proizvodi. Trenutno je ugrožen veliki broj proizvođača kozjeg mlijeka, 150 000 litara mlijeka proizvedeno ove godine, ni jedan litar otkupljen, MonteBianca nijedan jedini litar. Moramo preduzimati nešto jer mnogo porodica zavisi od ovog sektora. Mora država obezbijediti načine otkupa, pomoći za otkup. Ministarstvo nije preduzelo ništa, kozari nisu prepoznati. Mnogo je uloženo novca i vremena i potrebno je pomoći. Država mora biti odgovornija ili ćemo propasti. Ali evo kad se Evropa otvori spasićemo mi državu od nas, kazao je revoltirano gospodin Miljanjić.
Gospodin Veličković je naveo da vide probleme u kozarstvu kao i kod svih. Od početka razumijemo situaciju i obezbijedili smo sredstva u agrobudžetu ali budžeta nema, kazao je dalje i poručio da su reagovali u otkupu krompira. Sredstva tražimo iz rezerve.
Kozarski sektor je u problemima i inspekcije su utvrdile određene količine ali mi ne možemo otkupljivati proizvode i količine kao da smo market i po visokim tržišnim cijenama. Ne može Ministarstvo poljoprivrede riješiti sve probleme i demografska kretanja ali planiramo uticati na finansiranje povrata na selo i nerazvijene djelove i to u iznosima od 100% , najavio je gospodin Veličković mjere u agrobudžetu.
Najavljuje se usvajanje agrobudžeta za tri sedmice do mjesec dana
Kasni budžet će uticati na mnogo stvari naveo je gospodin Mugoša i da objavljivanjem svih konkursa u istom trenutku nije dobro i da nije ni izvodljivo. Ne optužujemo ni Ministra za kašnjenje već vladajuću većinu jer se zbog visoke politike kasni sa svime. Dajte da završimo budžet i agrobudžet pa vodite posle politiku kako god mislite da treba.
Vrijeme je presudan faktor i stoga je potrebno brzo reagovati s mjerama i pomoću.
Nemamo rapidno odstupanje u proizvodnji od 2016. godine na ovamo i sada tražimo načine kako da imamo brze i regularne isplate i da agrobudžet bude raspoređen pošteno i ravnomjerno. Vjerujemo da će biti teško i naporno uraditi sve ali će sve biti realizovano na vrijeme nakon odobrenja agrobudžeta, kazao je gospodin Miroslav Cimbaljević – direktor Direktorata za poljoprivredu i nastavio da su turizam i poljoprivreda uzročno posledično povezane i otud i ova kriza. Ove godine ćemo podržati proizvodnju i preradu a sa ciljem podizanja kvaliteta. Država će stati sa određenim procentom iza investicija u prerađivačkom sektoru. Ne sumnjam da li će budžet i agrobudžet biti usvojeni. Biće usvojeni i odmah krećemo u realizaciju.
Drvoprerađivačka industrija i šumarstvo sa najmanje pažnje večeras. Miljanič: Početak kraja kozarstva u Crnoj Gori
Postojaće problemi zbog budžeta. Od 1. januara do 30 aprila smo imali normalan tok u šumarstvu i ostvaren promet od 20ak miliona eura. U ovoj godini ima još uvijek sirovine ali postoji bojazan da neće biti sirovine jer nećemo imati koncesionare. Moguće je da će bez posla ostati‚ određen broj lica, ako ne bude budžeta. Nije navedeno koliko ljudi bi moglo ostati bez posla. Molba je da se budžet donese što prije kazao je gospodin Miroslav Cimbaljević.
U predlogu budžeta će biti dodatne mjere i sredstva za svinjarstvo, pratićemo situaciju i reagovati u okviru agrobudžeta i rezerve. Jako je važno da se usvoji predlog agrobudžeta, kazao je gospodin Veličković.
Nezamislivo je do uvozimo preko 50 miliona eura svinjskog mesa. Imamo dosta proizvođača koje drže malo svinja, par svinja i ne mogu ih prodati. Nadamo se da ćete djelovati i u tom pravcu i pomoći i njima jer oni nemaju subvencije kazao je gospodin Luka Ivanović ističući važnost boljih evidencija, kontrola i pomoći.
Gospodin Miljanjić je naveo da vjeruje da će Ministarstvo reagovati adekvatno. Okupljamo se u velikom broju i možemo organizovati proteste ali ipak smo mi ljudi koji su za dogovor i da ćemo raditi da se putem dogovora sve riješi. Nažalost mislim da je ovo početak kraja kozarstva, vidjećemo ko će biti i preuzeti odgovornost.
Gospodin Veličković tvrdi da nije ovo početak kozarstva i da neće dozvoliti da kozarstvo propadne i da postoji odlučnost i administracije da se tako nešto dogodi. Odgovorićemo tom izazovu na odgovoran način i u skladu sa zakonom. Svima ćemo pomoći, obezbijedićemo
Dok se ne prestane sa koncesijama u sektoru šumarstva nema sreće u šumarstvu.
Živinarstvo je u problemu takođe. Gospodin Mugoša je kazao da država nije preduzeće ali mora stvoriti uslove. Potrebno je da sada država djeluje i interveniše.
Gospodin Veličković očekuje u narednih par dana da će unutar Ministarstva sastati i da će ubrzo ići pomoć ka stočarima i proizvođačima mlijeka i da će preko mljekara biti isplaćena pomoć. Upit je poslat Ministarstvu finansija i to je ono što se čeka.
Zaključak emisije u jednoj rečenici: “Zamjerka je što se kasni sa svim mjerama.”
