Teška situacija ukrajinskih proizvođača poljoprivrednih proizvoda prijeti da izazove glad u svijetu, jer bez značajnog povećanja izvoza u okviru sporazuma UN-a ukrajinski poljoprivredni proizvođači neće moći da priušte da zasade rod sledeće godine.
U intervjuu za Tajms, zamjenik ministra agrarne politike i ishrane Ukrajine Markijan Dmitrasevič govorio je o ključnim izvoznim problemima sa kojima se suočavaju ukrajinski farmeri.
Da, prije svega to je cijena. „Rezultat niskih izvoznih mogućnosti su niske domaće cijene – 70 dolara po toni, s tim što su troškovi 100 dolara pa naviše. A da biste to transportovali do Konstance [Rumunije], potrebno je da potrošite [još] 200 dolara. Glavno pitanje naših farmera jeste koja je svrha sadnje ozimih usjeva, posebno pšenice?” rekao je Markijan Dmitrasevič.
Istovremeno, prije ruske invazije, Ukrajina je obezbijedila više od 30,9% žita Egiptu, 11,7% Maroku, 7,7% Jemenu i 7% Bangladešu. U ovim zemljama, kako je primijetio zamjenik ministra poljoprivredne politike, porodice troše 50 odsto budžeta na hranu i gladovaće. Ako ne budemo mogli da izvozimo više, doći će do lokalnog sukoba u ovim zemljama i novog talasa migracija u Evropu.
Takođe, sada su crnomorske luke privremeno deblokirane, “razočaravajuće” je što više brodarskih kompanija ne iskorištava ugovor, koji će važiti najmanje 120 dana, dodao je on. Prema njegovim riječima, kupci su čekali da vide šta će biti sa početnim isporukama.
“Teško je sada vidjeti rezultate toga. Moramo da sačekamo kraj avgusta da vidimo da li će to uticati na tržište. Razumijemo da Rusi mogu da zaustave ovaj žitni koridor, ali se nadamo da će on uspjeti”, rekao je zamjenik ministra.
Izvor: minagro.gov.ua
