Crna Gora lider Zapadnog Balkana kada je pitanju potrošnja vještačkog đubriva

Mineralna đubriva odigrala su ključnu ulogu u prehrani sve više rastuće globalne populacije. Procjenjuje se da nešto manje od polovine ljudi koji danas žive zavisi od ovih đubriva. Oni takođe mogu donijeti koristi za životnu sredinu: đubriva mogu povećati prinose usjeva, a povećanjem prinosa može se smanjiti količina zemlje koja se koristi za potrebe poljoprivrede. Međutim, vještačka đubriva takođe zagađuju životnu sredinu i to na mnogo načina. Jedan od primjera je svakako i veliki broj zemalja koje prekomjerno primenjuju ova đubriva, što neminovno dovodi do oticanja hranljivih materija u vodene sisteme i ekosisteme. Crna Gora 2019. godine imala je potrošnju vještačkog đubriva po hektaru znatno veću u odnosu na njene susjede. Tako je ona sa svojih 83,7 kg po hektaru na prvom mjestu, ispred Srbije (76,22 kg/ha), BiH (61,96 kg/ha), Albanije (55,07 kg/ha) i Sjeverne Makedonije (38,3 kg/ha). [caption id="attachment_12533" align="alignnone" width="1920"] Sintetička đubriva sve više u primjeni/foto: Pixabay[/caption]

Dobre vijesti – smanjenje poslednjih godina

Od nezavisnosti (2006. godine) Crna Gora ima konstantan pad primjene vještačkog đubriva po hektaru. Sa tadašnjih 9 448t došlo se na cifru od 6 954 t (2019. godine). Sa druge strane, Srbija je povećala potrošnju i to za 31% tako da je 2019. godine njena potrošnja bila na nivou od 376 724 tone. Bosna i Hercegovina od 2006. godine bilježi rast od čak 44%, tako da je pretprošle godine ova država potrošila ukupno 119 566 tona vještačkog đubriva. I Albanija bilježi ukupan rast potrošnje đubriva. Posmatrajući referentni period da se primijetiti povećanje od 25 000 tona, na tadašnjih 62,59 hiljada tona. Jedino Sjeverna Makedonija bilježi pad u korišćenju (37 908 tona).

Svjetska slika

Kada se pogleda potrošnja đubriva u svijetu, tu prednjači svakako Egipak sa nevjerovatnih 324 kg/ha, zatim Kina sa 198 kg/ha, Belgija sa 198 kg/ha i većinom ostale države zapadne Evrope. Sa druge strane, najmanji ,,konzumenti” sintetičkog đubriva jesu zemlje Afrike: Alžir, Sirija, Sudan (sa oko 8 kg/ha), a od razvijenijih Bolivija (3 kg/ha) i Rusija (14 kg/ha) pa i Argentina (38 kg/ha). Generalno, potrošnja đubriva u znatnom je zamahu poslednjih decenija. Samo od 1961. godine potrošnja je narasla četvorostruko, sa 50 na preko 210 miliona tona. Tekst je izveden od originalnog „Fertilizers by Hannah Ritchie, Max Roser and Pablo Rosado” (CC BY 4.0)