Juna 13. Britanija je predstavila svoju strategiju „Government’s Food Strategy” u kojoj se između ostalog nalaze i pitanja vezana za poljoprivredu. Kako je Britanija sjeverna zemlja sa malim potencijalom za neke vrste povrća i voća, to se ovom strategijom predstavljaju i neka od rešenja i inovacija koja će britanskim farmerima omogućiti širu paletu uzgoja te samim tim i veći stepen zapošljavanja i jačanje ekonomije zemlje.
Britanija neće čekati dodatne šokove. Nakon pandemije Covid-19, izlaska iz Unije i rata u Ukrajini, vlada Ujedinjenog Kraljevstva sprema odgovor, i to u vidu Vladine strategije za ishranu. Njime bi Britanija trebalo pobliže uspostavi prakse, ne samo u poljoprivrednom već i u drugim sektorima.
U sektoru koji nâs najviše zanima izgledi su da će vlada ove države omogućiti dostatne količine novca koje će preusmjeriti između ostalog i nauci u cilju obezbjeđenja novih tehnologija i različitih inovacija. Oni bi trebalo da podstaknu sektor poljoprivrede, ojačaju ga i omoguće mu da poveća samodovoljnost Britanije za hranom. Poseban akcenat stavlja se na voće i povrće, a novi sistemi uzgoja već obećavaju.
Sistemi uzgoja nove generacije kao što su održivi i efikasni staklenici omogućiće Velikoj Britaniji da poveća samosnabdjevenost paradajza na primjer, gdje je pokrivenost svega 15%. Osim toga postoje i nove tehnologije uzgoja koje se vezuju za preciznu poljoprivredu, primjenu robota u poljoprivredi…
Britansko ministarstvo životne sredine, hrane i sela prenosi da će 270 miliona funti (321 milion eura, op. a.) biti uloženo u programe finansiranja inovacija u poljoprivredi do 2029. godine, kako bi se otključale tehnologije za pokretanje održivih poljoprivrednih tehnika koje će pomoći povećanju produktivnosti i profitabilnosti i dugoročne otpornosti sektora.
Strategijom je obuhvaćeno i intenziviranje rada sa industrijom kako bi se pomoglo što većem broju ljudi da se zaposle u cijelom lancu snabdijevanja hranom.
Dodatno se obavezuje održati sadašnje stanje snabdjevenosti sopstvenim poljoprivrednim prehrambenim proizvodima ali i staviti akcenat na veću proizvodnju u sektorima u kojima vide najveće mogućnosti – hortikultura i morski plodovi.
„Strategija koju danas postavljamo povećaće fokus na vještine u prehrambenom sektoru… Posebno ćemo nastojati da postaknemo našu industriju hortikulture i obezbijedimo stručnost potrebnu za razvoj sektora ovdje u Velikoj Britaniji”, kazao je tom prilikom britanski sekretar za životnu sredinu.
Ova strategija uključuje planove za:
- Konsultaciju o ambiciji da 50% rashoda javnog sektora za nabavku hrane bude na hranu proizvedenu lokalno ili po višim standardima;
- Podsticanje sektora da koristi višak toplote i CO2 iz industrijskih procesa i obnovljivih izvora energije za povećanje domaće hortikulturne proizvodnje;
- Pregled procesa izdavanja dozvola za planiranje kako bi se podržao novi razvoj staklenika;
- Pokretanje nezavisne revizije kako bi se pozabavili nedostatkom radne snage u lancu snabdijevanja hranom, kako bi se sagledale uloge automatizacije, domaće radne snage i migracije kako bi se osiguralo da preduzeća u Velikoj Britaniji imaju pristup radnoj snazi koja im je potrebna;
- Konsultovanje o tome kako da se poboljša i proširi označavanje dobrobiti životinja, kako bi se pomoglo potrošačima da identifikuju kada proizvodi ispunjavaju ili prevazilaze engleske visoke standarde dobrobiti životinja u Ujedinjenom Kraljevstvu;
- Proširenje viza za sezonske radnike u živinarstvu, nakon uspješnog pilot projekta prošle godine;
- Objavljivanje okvira za korišćenje zemljišta u Engleskoj sledeće godine;
- Konsultovanje o izvještavanju o otpadu od hrane za veća preduzeća određene veličine;
- Objavljivanje izjave koja postavlja zahtjeve za one koji žele da pristupe tržištu UK-a kako bi objektivno pokazali da pružaju ekvivalentan nivo zdravstvene zaštite visokim domaćim standardima;
- Istraživanje kako da se maksimalno iskoriste inovativni aditivi za stočnu hranu koji mogu da smanje emisije metana od stoke, kako bi se podržala održivu poljoprivreda;
- Pokretanje novog partnerstva između javnog i privatnog sektora kako bi se potrošačima pružilo više informacija o hrani koju jedu, istovremeno podstaknuvši industriju da proizvodi zdraviju, etičniju i održiviju robu.
