Kada pitate ljude na šta ih asocira riječ „ananas“ vrlo vjerovatno će vam reći na Havaje, da li to zaista ima opravdanje saznaćemo…
Iako je ananas simbol Havaja, centar porijekla ovog voća se ne nalazi u ovoj američkoj državi koju čine ostrva već se on tamo pojavio tek 1813. god. kada je Don Francisco de Paula i Marin, španski savjetnik kralja Kamehamehe, donio sa sobom čuvene plodove.
Razlog za povezivanje ovog voća sa Havajima je to što je ova država od 1885.-1960. godine bila najveći proizvođač ovog egzotičnog voća, pored toga ulogu ima simbolika ananasa za blagodati, gostoprimstvo i prijateljstvo.
Centar porijekla ananasa je Južna Amerika konkretnije Paragvaj i južni dio Brazila iz kojih su starosjedioci ovo voće širili po Južnoj i Srednjoj Americi pa zatim i šire. Prije prenošenja u druge kontinente, ananas je u Americi uzgajan stotinama godina.
Biljka ananasa naučno poznata pod nazivom Ananas comosus L. jedina je tropska biljka iz porodice Bromeliaceae koja se gaji zbog jestivih plodova.
Ananas je dvogodišnja ili višegodišnja biljka, posjeduje kratko stablo na kojem se nalaze perasti listovi sa iglastim vrhom. Listovi su prekriveni voštanom prevlakom, zeleni sa eventualnim ljubičastim ili bijelim uzdužnim linijama. Kada je biljka ananasa u fazi cvjetanja, centralna stabljika se izdužuje i na njoj se formiraju bijeli, ljubičasti ili crveni cvjetovi iz kojih se razvijaju plodovi..
Zemlje sa najvećom proizvodnjom ananasa u 2018. godini su bile Kostarika kao vodeća država u proizvodnji zatim Filipini, Brazil, Tajland, Indonezija, Indija, Nigerija, Kina, Meksiko, Kolumbija… Havaji danas proizvode svega 2% od ukupne količine na svjetskom tržištu.
Kakve uslove sredine ananas zahtijeva pri uzgoju?
Najvažniji faktor koji utiče na rast i produktivnost ove biljke je temperatura, ananas se gaji u toplim i vlažnim područjima, optimalna temperatura gajenja je 32 °C tokom dana i 20 °C noću. Za svakih 1 °C iznad ili ispod optimalne, stopa rasta smanjuje se za oko 6%. Ananas je biljka koja dobro podnosi sušu zahvaljujući ćelijama koje skladište vodu. U periodima jake sunčeve svjetlosti i visoke temperature (iznad 35 °C) voće je podložno oštećenju opekotinama od sunca. Lokalitet bez smrzavanja je neophodan. U usjevima bez navodnjavanja neophodna je suma padavina od 750-2500 mm. Nagib zemljišta od 2-6% je optimalan jer ispod ovog raspona je teško dostići adekvatnu drenažu a preko troškovi za sprečavanje erozije eskaliraju.
Što se zemljišta tiče, ananas nije probirljiva kultura može se čak uzgajati na vrlo siromašnim zemljištima ali nikako ne podnosi stagnaciju vode na istom, pogodan pH zemljišta je 4,5-6,0.
Kako izgleda uzgajanje ananasa u Boliviji – državi blizu centra porijekla ovog voća:
U Boliviji je proizvodnja ananasa skoncentrisana u tropskom regionu na teritoriji Koćabambe (departamento de Cochabamba) gdje kultivirana površina dostiže oko 1000 ha a prinos po hektaru, zavisno od sorte i gustine sadnje, dostiže od 25-30 tona. Sorte ananasa koje se uzgajaju u Boliviji su: Pucallpa, Cayena Lisa, Champaca i MD2.
Jasnije viđenje proizvodnje ananasa u Boliviji možemo steći na osnovu narednih slika:
Problem sa kojim su se susreli uzgajivači, koji je znatno umanjio prinose i prodaju poslednjih godina na pomenutom području je pojava insekta po imenu Dysmicoccus brevipes (red Hemiptera , fam. Pseudococcidae ). Ovaj insekat isisava sok iz lišća što rezultira njihovim uvenućem pored toga izlučevine insekata predstavljaju pogodnu podlogu za nastanjenje sekundarnih patogena koji prave dodatnu štetu, estetska vrijednost biljke odnosno ploda se gubi, ovo predstavlja veliki problem pri prodaji a takođe i izvozu plodova.
Strategije za poboljšanje proizvodnje, prodaje i izvoza ovog voća se neprestano razvijaju.
Da li se ananas uzgaja u Evropi?
U Evropi većina ananasa na tržištu dolazi iz Kostarike (75 %), uvoz poslednjih godina se stabilizovao na oko 900 hiljada tona, u trgovini dominira sorta MD2.
Već smo pomenuli zemlje koje su najpoznatiji proizvođači ananasa pa se mnogi začude kada saznaju da se neki od najukusnijih ananasa na svijetu uzgajaju u Portugalu (na ostrvu Sao Migel koje se nalazi u azorskom lancu u Atlantskom okeanu), povoljna i stabilna klima omogućava da se ovo voće uzgaja na ovom ne-tropskom ostrvu. Jedina razlika između tradicionalnog gajenja i gajenja u Sao Migelu je ta što su za gajenje u ovom portugalskom ostrvu potrebni plastenici kako bi se korigovale temperature.
“Azorni“ ananas je nešto manje veličine od tradicionalnog ananasa na kakav smo navikli ali nemojte dozvoliti da vas njegova veličina zavara, plodovi su izuzetno slatki i smatraju se pravom delicijom.
Pripremila: dipl. ing. polj. Valentina Stanišić
