Pepeo, nastao sagorijevanjem drveta u službi poljoprivrede ima zavidnu istoriju. Njegova upotreba od strane drijevnih naroda bila je prepoznata, i u velikom obimu korišćena jer se uvidjelo da značajno može poboljšati kvalitet lošeg zemljišta. Uz to radilo se o nusproduktu koji je lako dostupan, sa kojim se lako rukuje i kojeg ima u obimnim količinama.
Danas upotreba drvenog pepela sve više dobija na značaju, upravo zbog svojih gore navedenih prednosti.
Drveni pepeo nema jednu glavnu karakteristiku koja bi ga izdvojila, ali ima širok dijapazon djelovanja, uz nisku nabavnu cijenu pravi je izbor za vrtove i bašte. Više u nastavku…
Pepeo – glavne karakteristike
Pepeo ima odličan sastav, odlikuje se visokim sadržajem bitnih materija kao što su kalijum, kalcijum, a obezbjeđuje i manje količine magnezijuma i fosfora. Ne sadrži azot, pa se isti mora dodavati, a navedeni fosfor i kalijum nalaze se u obliku koji je lako usvojiv od strane biljaka.
Prednosti upotrebe pepela u proizvodnji crnog luka ogledaju se u sledećim stvarima.
- Bezbjedan za rukovanje i za biljke;
- Netoksičan za okolinu;
- Minerali se nalaze u lako rastvorljivom obliku;
- Velika količina kalcijuma i kalijuma;
- Povećava pH vrijednost zemljišta.
Od ostalih ne-hranljivih materija bitnih u baštovanstvu, ističu se magnezijum, cink i bakar – kojih ima u manjim koncentracijama i u pepelu.
Upotreba pepela u proizvodnji crnog luka
Pepeo ne samo da je dobar za poljoprivredu i poljoprivredno zemljište generalno, već je njegova primjena posebno korisna prilikom sadnje i proizvodnje luka. Sa upotrebom ne treba pretjerivati, upravo zbog njegovog svojstva da povećava pH vrijednost (treba biti naročito pažljiv kod blago kiselih, neutralnih a posebno alkalnih zemljišta). Neće se pogriješiti ako se koristi 2 do 3 puta u toku vegetacije, a termin primjene može varirati.
- TERMIN = dodavanje pepela kod predsjetvene pripreme zemljišta, a može i posipanjem prije same sadnje luka;
- TERMIN = rastvor pepela i vode. Rastvor primjenjivati poslije nicanja lukovice ili pak tretirati luk u cilju njegove zaštite;
- TERMIN = posipanje po površini zemljišta, što je najjednostavniji postupak koji se sastoji u dodavanju pepela u količini od 1 šolje na 1m2 zemljišta, i to prije kiša ili obilnog zalivanja.
Osim svega navedenog, upotreba drvenog pepela može povećati sposobnost zadržavanja vode u zemljištu, bitnu karakteristiku naročito u današnje doba suvih i dugih perioda.
Kako se pravi…
…rastvor za lukovice?
Potrebno je:
- 1L vode i
- 1 supena kašina drvenog pepela.
Sve izmiješati a potom potopiti lukovice prije sadnje u navedeni rastvor. Lukove držati 5 do 6 sati, a potom ih zasaditi u baštu.
…rastvor za zalivanje?
Potrebno je:
- 10 L vode i
- 250 g drvenog pepela.
Promiješati i ostaviti da odstoji na sobnoj temperaturi sledeća 3 dana. Koristiti za zalivanje.
…đubrivo od pepela i jestivog kvasca?
Za izradu navedenog đubriva potrebo je:
- 3 L vode;
- 1 supena kašika pepela;
- 5 kašika šećera i
- 1 kašika kvasca prahu (suvog).
U jednu posudu izmiješati sve navedene sastojke i ostaviti na sobnoj temperaturi smjesu minimum 3 dana. Za to vrijeme će kvasac razložiti dodati šećer, a smjesa biti spremna za primjenu.
Ovu vrstu đubriva najbolje je koristiti za zalivanje gredica. Primjenu rezervisati za period poslije kiše ili uveče – nakon zalivanja.
Đubrivo od pepela i jestivog kvasca treba koristiti maksimalno 3 puta u toku vegetacije. !
…insekticid od drvenog pepela?
Potrebno je:
- 10 L vode;
- 300 g pepela i
- 30 – 40 grama sapuna za veš.
Svi sastojci se umiješaju, a potom i ostave minimalno 24 sata. Nakon što odstoji, smjesa se procijedi a potom joj se doda 30 ili 40, maksimalno 50 grama sapuna za veš. Insekticid pripremljen na prethodno opisan način velika je zaštita luka od lukove muve i ostalih lukovičastih bolesti.
Količinu potrebnog pepela ipak je najbolje odrediti ispitivanje tla. Uzorkovanjem tla saznaćemo njegovu stvarnu pH vrijednost, ali i saznati šta mu nedostaje odnosno ne nedostaje.