Krompirov moljac – štetočina krompira

Poslednjih godina, usljed globalnih klimatskih promjena, koje nisu zaobišle i naše prostore, pojavljuju se neke nove ili stare štetočine. Jednja od njih je i moljac krompira – Phthorimea operculella. Krompirov moljac spada u najznačajnije štetočine u proizvodnji krompira. Pored krompira ova štetočina napada paradajz, plavi patlidžan i duvan. Visoka moć reprodukcije, specifičnost proizvodnje krompira odnosno krtola ispod površine zemlje, način napada i visoka štetnost larvi pojačava značaje ove štetočine i otežava mjere kontrole.

Imago krompirovog moljca je leptir smeđe boje sa ljubičastim prelivima, a dužine tijela 10-12 mm.

Krompirov moljac štete nanosi usjevima krompira tokom vegetacije u polju, ali u povoljnim uslovima skladištenja nastavlja svoj razvoj i povećava štete na krompiru. U toku vegetacije leptiri polažu jaja na listovima krompira. Piljanjem larvi stvaraju se mine na listovima i hodnici u stabljici. Štete na listovima dovode do propadanja i prijevremenog sušenja nadzemnog dijela biljke. Najveće štete krompirov moljac pravi na krtolama krompira. Pri kraju vegetacije, ukoliko dođe do urušavanja bankova ili ogoljavanja krtola, leptiri na njih neometano polažu jaja. Ženka polaže jaja (50-200 komada) oko biljaka na zemlju, stabljiku, na i u okca na krtolama. Ispiljene larve se ubušuju i prave hodnike, galerije kroz napadnute krtole. Kada se u potpunosti razviju, larve mogu biti dužine oko 13 mm, a boja im zavisi od toga da li su se hranile lišćem i stabljikom ili samo krtolom, pa su tako bjeličasto-zelenkaste do ljubičaste boje. Kritičan period za napad moljca je od polovine jula do vađenja krompira, kao i od momenta unošenja krompira u skladište do pojave temperatura ispod 15 ^o C. Ovako napadnute krtole veoma brzo podliježu napadu patogena i propadaju.

U proizvodnji sjemena, oštećenja na okcima krtola dovode do smanjenja klijavosti krtola u narednoj sezoni.

Kao mjere zaštite od krompirovog moljca preporučuje se sljedeće:

• Za sjetvu krompira koristiti zdrave, neoštećene krtole;

• Na područjima sa visokim potencijalom štetočine, vrijeme sjetve/sadnje krompira pomjeriti ranije i sa sortama kraće vegetacije;

• Sadnja krtola treba da bude na dubini 10-15 cm kako bi se smanjila mogućnost da ženke polože jaja na krtolama tokom vegetacije;

•  Krtole treba zaštititi i formiranjem bankova koje treba održavati tokom cijele sezone;

• Odgovarajuće navodnjavanje tokom vegetacije doprinjeće održavanju kompaktnosti bankova i spriječiti pojavu pukotina u njima;

• Stalan monitoring pojave pojave,  brojnosti i razvoja krompirovog moljca postavljanjem feromonskih klopki;

• Ukoliko se registruje pojava polaganja jaja na listovima preduzeti mjere hemijske zaštite, primjenom insekticida ovicidno- larvicidnog ili larvicidnog djelovanja;

• Ukoliko je broj odraslih jedinki na feromonskim klopkama visok u vremenu promjene boje cime i njenog sušenja, sprovesti mjere kontrole primjenom insekticida;

• Najveće štete nastaju na kraju vegetacije i kod vađenja krompira. Podesiti vrijeme vađenja krompira, odloženo vađenje doprinosi povećanju šteta;

• Vađenje se mora uskladiti sa mogućnošću sklanjanja krtola sa njive, kako ne bi došlo do polaganja jaja na krtolama koje će se unijeti u skladištni prostor;

• Krompirov moljac prezimljava u stadijumu lutke u krtolama, kao i sasušenim ostacima cime na parceli. Ostaci cime i preostale krtole posle vađenja treba spaliti;

• Krompir nakon vađenja odmah skladištiti u prostor sa podešavanjem temperature vazduha ispod praga razvoja moljca (10^o C) ;

• Neophodno je skladište dobro očistiti od zaostalih krtola, zatvoriti sve otvore kroz koje bi moljac mogao da doleti spolja i nastaviti svoj razvoj;

• Skladištiti samo zdrastveno ispravne krtole;

• Obavezan plodored.

Pripremio: dip. ing. polj. Nikola Anđić