Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede mr Aleksandar Stijović sastao se ranije sa ambasadorom Federativne Republike Brazil Nj. E. Eduardom Boteljom Barbosom sa kojim je razgovarao o saradnji u oblastima poljoprivrede i prehrambene industrije. Najavljena je intenzivnija saradnje dvije zemlje a posebno raduje otvorenost za saradnju po pitanju transfera znanja u poljoprivredi, jer Brazil predstavlja jednu od razvijenijih zemalja u svijetu kada je u pitanju stepen primjene novih tehnologija u poljoprivredi.
U kontekstu klimatskih promjena Brazil je zemlja koja kroz integrisane pristupe poljoprivrednim aktivnostima uspijeva riješiti trenutne i nadolazeće probleme koje donose klimatske promjene.
Klimatske promjene predstavljaju stvarnu prijetnju za poljoprivrednike širom svijeta. Poljoprivreda je u velikoj mjeri zavisna od lijepog vremena, uključujući tu visoke i niske temperature, kiše, intenzitet vjetra ali i mnoge druge promjenljive. Procjene Svjetskog Instituta za resurse (World Resource Institute) pokazuju da bi klimatske promjene mogle smanjiti globalnu poljoprivrednu produktivnost za 17% do 2050. godine.
Ilustracija, Foto: zylemsa.co.za
Za zemlje koje u velikoj mjeri zavise od poljoprivrednog izvoza, poput Brazila, ovo predstavlja pravi problem. Istraživanja pokazuju da bi promjene u obrascima padavina izazvane klimatskim promjenama mogle ozbiljno smanjiti žetvu soje, jedne od najvećih izvoznih roba u Brazilu. Druge studije pokazuju da bi se porast temperature mogao smanjiti čak za 95% površine pogodne za proizvodnju kafe, važne izvozne robe, u tri brazilske države.
Dobra vijest je da se poljoprivrednici mogu prilagoditi. Radni dokument koji su objavile brazilske institucije i Brazilska koalicija za klimu, šumu i poljoprivredu, uz doprinos nekoliko stručnjaka i naučnika, predstavlja dokaze i predlaže rješenja za smanjenje rizika od klimatskih promjena na poljoprivrednim zemljištima. Tu spadaju politike koje su već u Brazilu i koje su još uvek relativno nepoznate, ali koje bi se mogle proširiti širom Brazila ali ponoviti i u drugim zemljama.
Klimatske promjene, kao što znamo, nisu ograničene u okviru granica jedne zemlje već pogađaju cijelu planetu pa tako, ni Crna Gora i njeni poljoprivrednici nisu pošteđeni promjena koje nažalost već osjećamo poput fluktuacija u klimatskim obrascima kao što su češći vremenski ekstremi poput previsokih odnosno preniskih temperatura, dužim sušnim periodima ili jakim olujama, poplavama i sl.
Da bi se prilagodili klimatskim promjenama poljoprivrednici moraju prihvatati rješenja koja su održiva i koja im istovremeno mogu pomoći da proizvedu više hrane.
Integracija biljnih – stočarskih i šumskih sistema
Što je poljoprivredni sistem raznovrsniji, odnosno ima veću diverzifikaciju aktivnosti unutar sebe, to je u prosjeku veća sposobnost da se prilagodi klimatskim promjenama.
Umjesto da se gazdinstva ili farme fokusiraju na jednu vrstu proizvodnje (usjevi ili stoka ili šumarstvo), integrisani sistemi ih kombinuju u jednu od četiri kombinacije: usjevi i stoka; usjevi i šumarstvo; stočarstvo i šumarstvo; ili usjevi, stoka i šumarstvo.
Kako ovo funkcioniše? Prema Brazilskoj poljoprivrednoj istraživačkoj korporaciji (Embrapa), integrisani sistemi mogu proizvoditi hranu, energiju, vlakna, drvo i nedrvne šumske proizvode na istom području, istovremeno ili u rotaciji.
Foto: grocycle.com
Integrisani sistemi takođe mogu pružiti prednosti prilagođavanja. Istraživanje je pokazalo da integrisani sistemi mogu učiniti gazdinstva i proizvođače otpornijima za svaku analiziranu komponentu: mogu poboljšati lokalnu mikroklimu smanjenjem lokalne temperature i povećanjem padavina i dostupnosti vode; smanjiti uticaj ekstremnih vremenskih uslova na usjeve, stoku i druge proizvode; smanjiti eroziju tla, poboljšati produktivnost i pružati dodatne socio-ekonomske koristi povećanjem broja proizvoda koje poljoprivrednici mogu proizvesti za život ili za prodaju.
Na primjer, brazilski INOCAS integriše pašnjake sa šumarstvom u Brazilu. Kompanija sadi domaće palme na pašnjacima kako bi poboljšala kvalitet tla i stvorila hlad za životinje na pašnjacima. Palme takođe proizvode biljno ulje. Ovaj integrisani sistem poboljšava zemlju, čini stoci prijatniji boravak na pašnjacima i pruža nove izvore prihoda ali bez deforestacije.
Foto: Danijel Hanter, WRI
Rehabilitovanje degradiranih pašnjaka
Propadanje pašnjaka glavni je problem brazilskih farmera. Degradirana zemljišta su podložna eroziji i tako zadržavaju manje vode, imaju hranu manje hranljive vrijednosti za životinje i doprinose niskoj produktivnosti stočarske proizvodnje. Postoji nekoliko različitih načina sanacije degradiranih pašnjaka. Najkonvencionalniji način uključuje primjenu đubriva – ali to nije uvijek održivo za poljoprivrednike, jer pašnjaci obično zahtijevaju novu primjenu đubriva svake četiri do pet godina. Degradirani pašnjak može se održivije oporaviti sijanjem krme ili nove trave ili uvođenjem drveća na pašnjak kako bi se izbjegla erozija tla.
Rehabilitacija pašnjaka može doprinijeti novim, održivijim načinima uzgajanja životinja. Ovo kombinuje ispašu ispod drveća kako bi se poboljšalo zdravlje zemljišta i dobrobit životinja, istovremeno ublažavajući emisiju ugljenika odnosno omogućava povećanu apsorpciju ugljen dioksida. Rehabilitacija degradiranih pašnjaka takođe doprinosi prilagođavanju i modelovanju klime, uključujući smanjenu lokalnu temperaturu, povećanu vlažnost vazduha, bolju otpornost na talase suše i veću otpornost na prirodne katastrofe. Takođe pozitivno utiče na eroziju tla i dostupnost vode.
Foto: climate-adapt.eea.europa.eu
Agrošumarski sistemi
Agrošumarstvo integriše drveće i usjeve u namjerno dizajniran sistem. U agro-šumarskom sistemu, svaka biljka je izabrana za određenu namjenu – vrste se biraju tako da se biljke ne takmiče već sarađuju. Ovakva raznolikost usjeva i drveća omogućava da područje bude produktivno tokom cijele godine, tako da mali poljoprivrednici mogu da zarađuju u svim godišnjim dobima.
Agrošumarski sistemi su važno sredstvo za prilagođavanje klimatskim promjenama u poljoprivredi. Agrošumarstvo donosi blagodati prilagođavanja lokalnoj klimi, uključujući smanjenje uticaja pet vrsta ekstremnih vremenskih događaja (suša, toplotni talasi, hladni talasi, jaka kiša i poplave), poboljšanje kvaliteta zemljišta i dostupnosti vode, privlačenje oprašivača i poboljšanje biodiverziteta.
Agrošumarsko gazdinstvo
Održivo šumarstvo
Održivo pošumljena područja nude brojne ekološke koristi – poput hvatanja gasova sa efektom staklene bašte i zaštite zemljišta ali i kao potencijal za ekonomsku dobit komercijalizacijom drvnih i nedrvnih šumskih proizvoda.
Pored toga što predstavlja dobru investiciju, održivo šumarstvo pruža pozitivne efekte prilagođavanja u gotovo svim negativnim faktorima, uz važan izuzetak: rizik od šumskih požara može se povećati. Gusto zasađeno drveće i zapaljive vrste mogu prouzrokovati brzo širenje požara.
Foto: wildaboutdenmark.com
Obnova šuma i novo pošumljavanje mogu biti važni alati za brazilske poljoprivrednike. Brazilski zakon o šumama nalaže da dio svih seoskih posjeda mora biti pokriven prirodnom vegetacijom. Procjene pokazuju da je 21 milion hektara brazilskih šuma ( od 51 milion hektara) degradirano ili posječeno a strategija brazilskih institucija nalaže da se moraju obnoviti. Dio degradiranih šuma je u osjetljivim oblastima, gdje plantaže nisu dozvoljene, ali veliki dio po daljim planovima Brazila mogao bi biti obnovljen upravo održivim šumama kako bi se obezbijedile ekonomske i ekološke koristi. Sadnja autohtonih vrsta u Brazilu mogla bi postati važan izvor prihoda za poljoprivrednike, dok istovremeno pomaže ruralnim područjima i proizvodnji da se prilagode klimatskim .
Pripremio: Milan Poka Mijajlović
