prije 4 godine
12

Uticaj i značaj Afričke svinjske kuge (ASK)

Afrička svinjska kuga je infektivna virusna hemoragična bolest sa sljedećim karakteristikama:

  • U jednakoj mjeri pogađa i domaće i divlje svinje;
  • Predstavlja akutnu bolest sa visokom stopom smrtnosti, čak do 100%;
  • Predstavlja ozbiljnu opasnost za svinjarsku proizvodnju;
  • Bolest je koja ne spada u zoonoze ( dakle ne može se prenijeti sa životinje na čovjeka)
  • Ne postoji efikasna vakcina koja bi životinje zaštitila od infekcije;
  • Virus koji uzrokuje ASK je veoma stabilan u proteinskom okruženju, uključujući svinjske proizvode i trupove.
Virus ASK je veoma stabilan u širokim rasponima temperature i pH vrijednosti, tokom dugog perioda, kao i veoma otporan na autolizu (truljenje).
Preživljavanje ovog virusa se povećava sa smanjenjem temperature, i obrnuto.

Ono što bi vas sigurno zanimalo jeste dužina preživljavanja ovog virusa, a to bi bilo:

  • U mesu i iznutricama - 105 dana;
  • U soljenom mesu - preko 100 dana;
  • U suvom mesu, koži i masti - preko 100 dana;
  • U zamrznutom mesu - 1000 dana.

Mogućnost inaktivacije ASK-a jeste putem:

  • Direktne svjetlosti.
  • Odgovarajućih dezinfekcionih sredstava.
  • Ekstremnih vrijednosti pH.
  • Termičke obrade proizvoda (kuvanjem mesa minimum 30 minuta na 70°C), konzerviranjem...
https://www.youtube.com/watch?v=e-xOyY8iBL0 Širenje ASK-a (2005 - 2019. godina)

Afrička svinjska kuga

  • Ima veliki ekonomski, trgovinski i prehrambeni značaj za veliki broj zemalja.
  • Može se lako proširiti na druge zemlje i jako brzo dostići razmjere epidemije.
  • Potrebna je saradnja između zemalja za kontrolu i upravljanje.

Direktna transmisija

  • Bliski kontakt zaraženih i zdravih životinja;
  • Oro-nazalni put;
  • Direktni kontakt sa zaraženom krvlju.

Faktori rizika koji doprinose širenju infekcije:

  • Dvorišno držanje svinja;
  • Blizina staništa divljih životinja;
  • Držanje svinja u slobodnom uzgoju;
  • Kretanje kontaminiranih vozila;
  • llegalno kretanje životinja i životinjskih proizvoda;
  • Loše biosigurnosne mjere na farmi i
  • Meki krpelji.

Mjere biosigurnosti na farmama:

  • Nema hranjenja ostacima.
  • Ograničeno kretanje životinja.
  • Sprečavanje kontakta među životinjama.
  • Promijeniti odjeću i obuću.
  • Nema pristupa za posjetioce.
  • Kupujte životinje iz pouzdanih izvora.
  • Stavite nove životinje u karantin.

Odgovor na ASK:

 
Podijelite

Seljak Savjetuje

Blog najpoznatije crnogorske poljoprivredne platforme Seljak.me

Informišite se i budite u toku sa najnovijim dešavanjima u svijetu poljoprivrede.

Seljak.meDodaj oglas