Kilogram meda u Crnoj Gori dostigao rekordnu cijenu od 20 eura

Prosječna cijena meda u Crnoj Gori je 15 eura po kilogramu, čemu je doprinijela inflacija i poskupljenje osnovnih inputa proizvodnje – ljekova, šećera, opreme goriva, dok je tržišna cijena meda od 12 do 20 eura.On navodi da tržišna cijena zavisi od regije i mogućnosti plasmana, te da je povećanjem cijena smanjena i kupovna moć.

Kuća meda d.o.o. ima otkupnu cijenu meda od devet eura, a godišnje otkupi i plasira oko pet tona.

Vladimir Radulović, direktor Kuće meda, objašnjava da Kuća meda predstavlja centar razvoja pčelarstava u Crnoj Gori, a da je njena primarna uloga pružanje servisa pčelarima u našoj zemlji. Otvorena je 2015. godine i sadrži niz sadržaja koji omogućavaju pčelarima da zadovolje veliki broj potreba iz oblasti pčelarstva.

„U Kući meda se prerađuje sirovi vosak, proizvodi se hrana za pčele, otkupljuje se domaći med. Kuća meda nudi veliki asortiman pčelarske opreme i pribora za pčelarstvo, košnice, pčelinje rojeve i mnoge druge stvari koje se koriste u postupcima pčelarenja. Takođe, pružamo savjetodavne usluge našim pčelarima i dajemo podršku u dijelu pripreme i realizacije projekata koji se realizuju u sklopu mjera Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede“, kazao je Radulović.

Podsjeća da je Kuću meda osnovala Nevladina organizacija Savez pčelarskih organizacija Crne Gore, a iz godine u godinu je sve brojnija.

„U Savez je učlanjeno oko 2.400 pčelara. Korisnici naših proizvoda i usluga su sve više okrenuti Kući meda i svakodnevno ima sve veći broj korisnika. Naš cilj je da kroz iskren partnerski odnos sa pčelarima obuhvatimo što veći procenat i da zajednički kreiramo pravce razvoja Kuće meda“, naveo je Radulović.

Prema evidenciji Kuće meda, Crna Gora ima oko 60.000 pčelinjih društava (košnica), a prosjek prinosa po košnici je oko osam kilograma.

„Od ukupnog broja košnica imamo oko 40.000 proizvodnih društava tako da je godišnja proizvodnja u Crnoj Gori oko 350 tona“, kazao je Radulović.

Njihove procjene su, kako kaže, da proizvodnja pčelara u Crnoj Gori podmiruje domaće potrebe.

„Jedan manji dio meda se izveze kroz turizam. Domaći med je veoma cijenjen i veoma tražen zbog toga pčelari nemaju problema oko plasmana. Kuća meda prilikom otkupa sprovodi procedure uzorkovanja i analaze meda i na taj način štitimo naš brend - Crnogorski med“, istakao je Radulović.

Trenutno se popisuje broj pčelara i pčelinjaka u okviru projekta Atlas medonosnog bilja i katastar pčelinjaka.

      Izvor: Dnevno.me