Jesen je period u voćarstvu kada je potrebno obaviti pojedine radnje čija je svrha da pripreme stabla kako za zimu tako i za narednu vegetaciju. Vrijeme početka pripreme je poslije završetku berbe kada se pristupa higijenskim mjerama odnosno uklanjanju ostataka poput stare kore, opalog lišća, polomljenih grana i zaostalih plodova sa stabla i sa zemlje. Svi sakupljen ostatci se iznose iz voćnjaka ili vinograda i spaljuju, na bezbjednom mjestu, kako bi se uništili paraziti koji su namjeravali prezimiti na njima.
Hemijska zaštita:
Osim navedenih radnji potrebno je obaviti obavezno hemijsko tretiranje kako bi se suzbili uzročnici oboljenja koji prezimljuju na površini biljke i kako bi se smanjio njihov infekcioni potencijal tokom naredne vegetacije. U ovu svrhu se sprovodi jesenje, plavo tretiranje voćnjaka i vinograda kada se koriste preparati na bazi bakra zbog posjedovanja fungicidnih i baktericidnih svojstava (bordovska čorba, bakar-oksihlorid, bakar-hidroksid, bakar oksid, bakar sulfat, bakar hidroksid + kalcijum hlorid). Sa prskanjem se počinje kada biljka odbaci bar 70% lisne površine (u periodu od oktobra do početka decembra zavisno od klimatskih uslova područija na kojem se nalazi voćnjak/vinograd) kako bi se, između ostalog, zaštitile rane koje ostaju na mjestu gdje je bio list jer predstavljaju ulazno mjesto infekcija (pogotovo bakterijoznih).
Kod vrsta poput kruške i dunje koje su osjetljive na bakterioznu plamenjaču (Erwinia amylovora) poželjno je prskanje obaviti kada otpane 1/3 lišća a prskanje se može ponoviti još jednom. Tretiranje bakrom ili “plavo” prskanje je naročito važno kod jabučastog i koštičavog voća, posebno kod suzbijanja: čađave krastavosti jabuke (Venturia inaequalis) čađave krastavosti kruške (Venturia pirina), kod sušenja grana i cvjetova šljive (Monilinia laxa), kod suzbijanja kovrdžavosti lista breskve (Taphrina deformans), kod prouzrokovača rogača na šljivi (Taphrina pruni), protiv prouzrokovača truleži plodova (Monilinia fructigena) i bakterijskog raka koštičavog voća (Pseudomonas spp.)… U zasadu lijeske i oraha bakar se koristi u suzbijanju odnosno prevencji bakterijoza (Xanthomonas spp.) koje uzrokuju stvaranje rak rana na biljci. U vinogradu, tretiranje bakrom je, između ostalog, efektivno u borbi protiv eskorioze (Phomopsis viticola).
Voćke pri tretiranju treba dobro “okupati” (sve djelove) dok sa njih počne kapati preparat i dok kompletno ne dobiju plavičasti odsjaj.
Što se tiče uslova pri kojima se izvodi prskanje, nikako nijesu poželjni vjetar i kiša a temperatura ne bi trebala biti manja od 5 °C, ukoliko se tretiranje izvodi po lošim vremenskim uslovima postoji veliki rizik od smanjenja efekta prskanja.
Ako jesenja zaštita nije sprovedena, prezimiće veliki broj patogena pogotovo pri blagim zimama, pa će se na proleće uočiti jača infestacija bolesti i štetočina kada je dosta teže obaviti zaštitu.
Pomenute forme bakra nijesu efektivne protiv insekata pa se u cilju njihovog suzbijanja koristi plavo ulje u fazi mirovanja biljke.
Važne napomene! Pri tretiranju je obavezno nošenje zaštitnih odijela, maski i naočara!
Bakarni preparati ostavljaju dugotrajne štetne efekte u vodi (mogu biti kobni kako po vodene organizme i životinje tako i po ljude) pa izvor vode ne bi trebao biti bliži od 20 m od voćnjaka!
Krečenje stabala drvenastih voćnih vrsta:
Iako se vrlo često pravi greška pa se stable kreče tek u proljeće, pravo vrijeme za primjenu ove radnje je upravo jesen. Vrijeme sprovođenja ove radnje je kraj novembra i početak decembra, uglavnom, prije početka mrazeva.
Cilj ovog postupka je da ublaži zagrijavanje stabala, temperaturne varijacije koje se dešavaju tokom dana i noći kao i varijacije na duži period (kada poslije dužeg hladnog perioda nastupi toplije vrijeme). Često pri naglom zagrijavanju stabla dolazi do pucanja kore i tkiva što poslije predstavlja pogodno mjesto za razvijanje infekcije. Pored toga ova mjera služi za odlaganje vegetacije što je vrlo značajno, kasnije, u proljeće.
Mješavina za krečenje stabala se pravi tako što se pomiješaju sledeći sastojci:
- 0,5 kg soli (kuhinjska so)
- 5.0 kg gašenog kreča
- 0,25 kg kvašljivog sumpora
- 15-20 l vode
Smjesa treba da bude gusta onoliko koliko je dovoljno za lagano nanošenje četkom ili valjkom. Stablo treba da je okrečeno cijelo kao i osnova (početak) ramenih grana koje su nešto osjetljivije na mraz.
Pripremila: dipl. ing. polj. Valentina Stanišić
