Indonezija najavljuje plan da zaštiti 10% svojih mora do 2030. i 30% do 2045.

• Indonezija će proširiti pokrivenost zaštićenog morskog područja na 325 000 kvadratnih kilometara (125 000 kvadratnih milja) do kraja ove decenije, ili 10% svojih ukupnih teritorijalnih voda, javlja ministarstvo ribarstva.
• Od 2030. do 2045. godine, vlada planira da utrostruči tu pokrivenost na 975 000 km2 (376 000 mi2).
• Aktivista za očuvanje okeana pozdravio je plan, ali kaže da vlada mora biti u stanju da ga uskladi sa nedavno objavljenom politikom upravljanja ribarstvom za koju kritičari kažu da ugrožava održivost ribljih fondova.
• Aktivista je takođe istakao potrebu da se obezbijedi kvalitet zaštite, a ne kvantitet.

DŽAKARTA — Indonezija planira da proširi zaštitu svojih mora kako bi pokrila područje skoro veličine Njemačke do 2030. — a zatim da je utrostruči do 2045. godine. Država trenutno ima 284 000 kvadratnih kilometara (110 000 kvadratnih milja) morskog područja pod zaštitom, a planira da to poveća na 325 000 km2 (125 000 mi2) do kraja ove decenije, ili 10% svojih ukupnih teritorijalnih voda, saopštilo je ministarstvo ribarstva. Ovaj potez je dio doprinosa zemlje globalnom cilju očuvanja „30 by 30“, koji ima za cilj da zaštiti 30% svjetskih mora i  svjetskog kopna do 2030. godine. Od 2030. do 2045. godine, vlada planira da utrostruči pokrivenost zaštićenog morskog područja na 975 000 km2 (376 000 mi2).

„Okean mora biti zaštićen“, rekao je ministar ribarstva Sakti Vahiu Trengono 12. avgusta, a citira državna novinska agencija Antara. „Očuvanje [područja] neće služiti samo kao mrjestilište ribe, već će takođe moći da apsorbuju ugljenik [emisije]“, dodao je on.

Ministarstvo je saopštilo da će razviti strategije za poboljšanje planiranja i praćenja zaštićenih morskih područja kako bi se osiguralo održivo upravljanje ovim zonama. Naglasilo je potrebu da se poboljšaju ekonomske koristi od očuvanja i da se nadogradi kulturni razvoj i znanje zajednice o različitim oblastima kako bi se ostvarili značajni uticaji. [caption id="attachment_11113" align="alignnone" width="2560"] Morski biodiverzitet Indonezije igra važnu ulogu u domaćem i globalnom snabdijevanju morskom hranom/foto: Uluvatu, Indonezija[/caption] „Mislim da je ovo tako ambiciozan cilj“, rekao je Arisetiarzo Soemodinoto, šef programa za okeane u nevladinoj organizaciji za zaštitu prirode Yayasan Konservasi Alam Nusantara (IKAN), rekao je Mongabeju u mejlu. Ali to se može postići ako je cilj proširenje ili dodavanje područja koje je dodijeljeno za očuvanje. Međutim, Arisetiarzo je rekao da se samo oko 25% trenutne mreže zaštićenih morskih područja Indonezije pokazalo efikasnim u očuvanju ribljih zaliha i biodiverziteta, kao i u obezbjeđivanju pravičnih koristi za zajednice koje zavise od okeana. Takođe je primijetio kontroverzni plan ministarstva ribarstva da se nametne novi režim upravljanja ribarstvom zasnovan na kvotama, i postavio pitanje kako bi to odgovaralo širenju zaštićenih morskih područja.

„Još tek treba da vidim kako je nova politika upravljanja ribarstvom dotakla zaštićena područja kako bi podržala njen rad. Čini se da su to dvije stvari koje idu svojim putem“, rekao je on.

Kritičari su upozorili da politika zasnovana na kvotama ugrožava održivost ribljih fondova u vodama koje se većim dijelom već smatraju potpuno eksploatisanim. A s obzirom na to da ribarska industrija zapošljava oko 12 miliona Indonežana, Arisetiarzo je rekao da je važno da se i politika upravljanja ribarstvom i politika proširenja zaštićenih morskih područja međusobno dopunjuju. Morski biodiverzitet Indonezije igra važnu ulogu u domaćem i globalnom snabdijevanju morskom hranom. Zemlja je dom nekih od najraznovrsnijih morskih staništa na planeti, posebno u istočnom regionu koji spada u pacifički koralni trougao, područje poznato po svom bogatstvu korala i grebenskih riba. Arisetiarzo je rekao da vlada ne bi trebalo da juri za proizvoljnim ciljem zaštite 30% svojih mora bez obezbjeđivanja kvalitetne zaštite za ova zaštićena morska područja.

„Naš posao nije završen [samo zato što smo dostigli] maksimalnu granicu koju predlaže svjetska javnost“, rekao je on. „Važnije je imati područja očuvanja mora kojima se upravlja efikasno i pravedno nego samo nastaviti sa proširenjem pokrivenosti.

Preuzeto sa: landportal.org