
U jeku niza kriza koje potresaju ne samo poljoprvirednu, već i djelatnosti koje su usko vezane za nju kao što je agroturizam – donosimo intervju sa mladim proizvođačem i vlasnikom agroturističkog lokala – Caffe bar Cemi.
,,Lokal Caffe bar Cemi postoji već dvije godine i radi samo u toku ljetnje sezone u periodu od par mjeseci. Zbog samog mjesta na kome se nalazi, dijelom u pećini a dijelom na kamenu kraj rijeke, objekat mora biti montažnog karaktera.
,,Početak sezone zahtijeva najviše vremena i sredstava za pripremu, do otvaranja, jer se poslije svake sezone mora demontirati čitav objekat kako bi bilo što manje posljedica od nabujale rijeke zimi.
[video width="308" height="480" mp4="/api/storage/articles/2023/01/0-02-05-5892c200afca0628bbbc46bfbcad835a992cd66fdefa59a980c38a0049eae6e6_cd84a4d8761d30c.mp4" autoplay="true"][/video],,Proizvodim lozovu rakiju, čiji proizvodni proces sam naučio od oca, a on već više od 20 godina proizvodi rakiju u malim količinama i na tradicionalan način, tako što smo otkupljivali grožđe od mještana.
,,Lozu pravimo uvijek od iste sorte, vranca, koja je idealna i autentična za naše područje. Pored lozove rakije izrađujemo i domaće vino za koje se trudimo da bude što kvalitetnije, na primjer, koristimo drvene bačve u toku fermentacije kako bi bilo što prirodnije.
,,Pored lozove rakije proizvodimo razne sokove a ponajviše sok od divljeg šipka (nara) kao i svježe smokve iz naše male plantaže od dvjesta stabala koje većinom prodajemo svježe, a u manjim količinama i sušene.
[caption id="attachment_13379" align="alignnone" width="1200"]
Rakija i vino porodice Đurašević/foto: privatna datoteka[/caption]
Kako ističe Marko lozovu rakiju pored plasiranja u svom lokalu oglašava i preko sajta seljak.me.
,,S obzirom da sam odnedavno počeo da se bavim agroturizmom mogu reći da sam zadovoljan istim, ali zahtijeva dosta rada, truda i upornosti, od proizvodnje do prerade i plasiranja, u čemu mi najviše pomoći pruža porodica koji su uključeni u sve. Međutim, sve navedeno ne bi bilo zasigurno ono pravo bez podrške i zadovoljstva koju pružaju posjetioci samim svojim posjetama. Oni doprinose i razvijanju i sticanju novih ideja za unapređivanje.
,,U našem lokalu služimo prema mogućnosti što više domaćih proizvoda, kao na primjer domaće vino koje proizvodimo na starinski način, suve i svježe smokve koje proizvodimo organski u našoj maloj plantaži. Takođe služimo i domaći sir koji otkupljujemo od mještana sa sela, uz to složimo i domaću pastrmku kao i mren koje planiramo da uzgajamo sami.
[caption id="attachment_13380" align="alignnone" width="778"]
U lokalu služe domaću hranu/foto: privatna datoteka[/caption]
Tradicionalni proizvodi su nešto na čemu drže naglasak, pa tako:
,,Kod nas ima i više raznih proizvoda koje spremamo na tradiocionalan način kao što je na primjer - pita ispod sača.
Što se gostiju tiče, Marko nam govori da je struktura istih raznovrsna: ima domaćih ali i stranih.,,Turisti dolaze iz raznih zemalja, a pored turista ima i dosta naših državljana koji žive u inostranstvu. Između ostalog imamo posjetioce iz raznih krajeva Crne Gore, kao npr. sa sjevera zbog same lokacije i puta koji vodi preko Albanije, ka Gusinju i Plavu. Takođe, imamo i posjetioce s primorja, a najčešći gosti koji nas posjećuju su građani Podgorice. Podgoričani traže “bijeg” od velikih ljetnjih gužvi i vrućina.
,,S obzirom na potencijal koji ima agro-turizam, smatram da bi država trebala više podsticati mlađe osobe, isto tako da poljoprivredni ugostitelji ne očekuju pomoć, već da vjeruju u sebe i svoje ideje, da ne idu ka tome da im država pomaže, jer država treba sama da prepozna potencijal i da napravi prihod državi tako što će pomoći agro-turizmu. Pored svih resursa koje ima država, i pored bezbroj sela i kapaciteta kao i pomoći nekoliko evropskih fondova za razvoj agro-turizma, mislim da ne uspijevamo u tome kako i koliko bi trebalo — čim se ulaže u poljoprivredu, potražnja biva sve manja, a uvoz u državu raste, svakome je sve manje dobiti, sumira Marko Đurašević.
[caption id="attachment_13381" align="alignnone" width="1200"]
Imanje na kojem proizvode dio specijaliteta/foto: Privatna datoteka[/caption]
Kako zaključuje naš domaćin… ,,Agroturizam ima budućnost u Crnoj Gori i čvrsto vjerujem da će ugostiteljsko-turističke usluge biti sve povezanije sa poljoprivredom jer je sama Crna Gora prepoznatljiva po prirodi — našem moru, jezerima, kanjonima i planinama, mnogo sunčanih dana ljeti i snijega zimi — što stvara idealne uslove za poljoprivredu i turizam.
[ngg src="galleries" ids="29" display="basic_thumbnail"]
Blog najpoznatije crnogorske poljoprivredne platforme Seljak.me
Informišite se i budite u toku sa najnovijim dešavanjima u svijetu poljoprivrede.
Seljak.meDodaj oglas