Živinarska proizvodnja predstavlja jako osjetljivu proizvodnju, imajući u vidu specifičnosti živine kao vrste i uslova u kojima se gaje. Pojava raznih bolesti može biti jako kobna jer pojave sa sobom nose ogromne ekonomske gubitke, stoga je jako važan segment oslanjanje na primjenu biosigurnosnih mjera i standarda i svih oblika prevencije, koje će smanjiti nepoželjne trendove proizvodnje. Jedna od bolesti sa karaterom zoonoze je avijarna influenca, poznata još kao ptičiji grip.
Avijarna influenca predstavlja visoko patogenu infekciju sa potencijalom brzog širenja. Uzročnik ove bolesti je virus koji je jako varijabilan i raširen među pticama, a manifestuje se različitim simptomima. Uzročnici ove bolesti su virusi koji su grupisani u tri tipa i to A, B, C.
Tip A pripada rodu Influenzavirus A, familiji Orthomyxoviridae, ima zoonotski potencijal, zaražava životinje i ljude, dok tipovi B i C većinom inficiraju ljude i uzrokuju blaže simptome bolesti.
Influenca podtipa A se klasifikuje na osnovu dva površinska proteina hemaglutinina (HA) koji imaju 16 antigenskih varijanti i neurotransidaza (NA) koji imaju 9 antigenskih mogućnosti. Virus se može klasifikovati kao slabo patogeni tip koji uzrokuje svega par kliničkih simptoma ili prolaze asimptomatski kod živine, i visoko patogeni koji se manifestuju ozbiljnom kliničkom slikom i velikom smtnosti živine od 100% za 48 časova. Kokoši i ćurke su za razliku od guski i patki više osjetljive.
Kako se avijarna influenca prenosi i izvor infekcije, inkubacija?
1.Divlje ptice su rezervoar avijarne influence i igraju veoma važnu ulogu u prenošenju, evoluciji, održavanju virusa, prenosi se lako među različitim vrstama, nosioci virus nose na nivou disajnog i probavnog trakta, ali se rijetko razbolijevaju. Njčešća učestalost infekcije se javlja u jesen naročito među mladim jedinkama, posebno na njihovim migracionim rutama.
2.Kupovinom i prodajom živine.
3.Globalnom trgovinom i ileganom trgovinom ptica.
Svakako izvor infekcije može da bude izmet ptica, kontaminirana radna odjeća, obuća i oprema, vodene površine i voda, krv, izlučevine, glodari, insekti i ostale štetočine, jaja, meso, leševi ptica.
Virus dospijeva u organizam direktnim ulaskom virusa u nos, dušnik i konjuktivu, pri čemu je period inkubacije od nekoliko časova do 3 dana a cijelo jato može biti zahvaćeno kroz 14 dana.
Simptomi
Simptomi avijarne influence zavise od vrste i starosti životinja i potencijalnih drugih bolesti, perakutna faza može proći bez kliničkih znakova bolesti pri čemu smrtnost može dostići i 100%. Glavni siptomi su pad ili prestanak nosivosti, gubitak apetita, dijareja, kijanje, kašljanje, iscjedak iz nosnica, cijanoza (modrilo) kreste i podbradnjaka kao i otok lica, potkožno krvarenje nogu i grudi.
Šta uraditi u slučaju sumnje?
Izvršiti što prije propisanu dezinfekciju objekta, opreme, živinarnika, odjeće i obuće. Ne jesti meso i jaja, zatvoriti živinarnik i onemogućiti kontakt sa drugim pticama i ljudima. Obavijestiti veterinara i nadležnu instituciju koja će se baviti utvrđivanjem bolesti i sprovesti neophodne korake.
Kako zaštiti proizvodnju ali i sebe?
Najbolji način zaštite je poštovanje biosigurnosnih i ostalih preventivnih mjera. Živinarnik treba da bude ograđen, po pravilu radnici koji rade u živinarniku ne smiju držati svoje ptice, radnici treba da nose posebnu radnu odjeću i obuću. Neophodno je postavljanje dezobarijera pri samom ulasku u živinarnik kako za vozila, tako i za obuću radnika. Potrebno je redovno sprovoditi ličnu higijenu i redovno prati ruke, redovno voditi evidenciju mortaliteta na dnevnom i nedjelnom nivou i pravilno odlagati leševe, primijeniti postupke DDD (dezinfekcija, dezisekcija, deratizacija), redovno pranje vozila. Takođe je potrebno pravilno odlagati ostatke hrane, posebno paziti da ostaci ne ostaju vani. Preporučuje se da se ograniče sve posjete na gazdinstvo, sprečavanje kontakata sa drugim pticama bilo divljim, bilo domaćim.
Svakao je bitno poštovanje svih uslova uzgoja i njege i usklađenosti potreba za datu vrstu i kategoriju, kroz obezbjeđivanje dovoljno svjetlosti, prostora, vode, hrane, regulisanjem klimata. Bitno je ispoštovati princip ,,sve unutra – sve napolje” odnosno da u isto vrijeme u objektu jato sačinjvaju jedinke koje su ga naselile u datom momentu bez miješanja sa drugim vrstama i jedinkama kao i naknadno naseljavanje. Kada se nabavlja nova živina potrebno ju je držati u karantinu dvije nedjelje, jaja pakovati u jednokratnu kartonsku ili plastičnu ambalažu.
Šta raditi u slučaju pojave bolesti?
U slučaju sumnje ili pojave bolesti potrebno je obavijestiti za to nadležno tijelo i veterinara koji će sprovesti dalje korake u dijagnostici, sprječavanju širenja i saniranja posljedica po farmu i okruženje.
Avijarna influeca kao bolest koja pogađa čovjeka
Prvi slučajevi avijarne influence registrovani kod čovjeka su se pojavili 1997. godine u Hong Kongu, pri čemu je uništena cjelokupna živina date regije, što je rezultiralo izbjegavanjem pandemije. Inkubacioni period je od 2-4 dana nakon direktnog kontakta sa zaraženom živinom (Šeguljev i sar., 2006), manifestuje se temperaturom preko 38ᵒC, uz simptome groznice, dijareje, otežanim disanjem, suvim kašljem, bolom u predjelu trbuha, virusnom pneumonijom, može dovesti do bubrežne i multiorganske isuficijencije (Vesleninović, 2007).
Imajući u vidu da su epidemije bolesti novog doba kako u veterinarskoj tako i u humanoj medicini, najbolji način je njihova prevencija koja se postiže redovnim praćenjem u ovom slučaju migratornih ruta ptica, praćenjem slučajeva na globalnom nivou i okruženju, primjena svih biosigurnosnih mjera i procedura na farmama, i prije svega poštovanjem svih uputstava i naloga od strane relevantnih instucija, jer se samo tako možemo oduprijeti bilo kojoj pošasti.
Pripremila: BSc Stočarstva Dragana Radović
