{"id":9170,"date":"2022-04-28T17:02:31","date_gmt":"2022-04-28T16:02:31","guid":{"rendered":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/?p=9170"},"modified":"2022-11-27T15:21:04","modified_gmt":"2022-11-27T13:21:04","slug":"vlasicka-jedna-od-najmljecnijih-pramenki","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/vlasicka-jedna-od-najmljecnijih-pramenki\/","title":{"rendered":"Vla\u0161i\u0107ka – jedna od najmlje\u010dnijih pramenki"},"content":{"rendered":"

Podru\u010dje nastanka Vla\u0161i\u0107ke pramenke<\/strong><\/h3>\n

Vla\u0161i\u0107ka pramenka nastala je na podru\u010dju \u0161ire okoline grada Travnika, te se i dan danas na tom podru\u010dju najvi\u0161e uzgaja. Glavno proizvodno podru\u010dje ove rase jeste planina Vla\u0161i\u0107 sa nadmorskom visinom od 800 do 1 200 metara.<\/p>\n

Centri odgajivanja, u ranije vrijeme su bili u slede\u0107im selima: Dub, Vitovlje, Kori\u010dani, Doglede, Gu\u010da Gora – BiH. Ipak, selo Dub se smatra genetskim centrom ove ovce<\/strong>.<\/p>\n

\u2022 Ostali nazivi koji se odnose na ovu rasu: Dubsa pramenka kao i Travni\u010dka pramenka. \u2022<\/em><\/p>\n

Populacija i rasprostranjenost<\/strong><\/h3>\n

Populacija rase je zna\u010dajnije zastupljena jedino u Bosni i Hercegovini, dok je u drugim predjelima i dr\u017eavama skoro pa da i nema. Izuzetak je Hrvatska, gdje se gaji odre\u0111eni, zna\u010dajni broj u \u010distoj rasi i kao melezi. Taj broj u svakom slu\u010daju iznosi svega nekoliko hiljada komada. U Srbiji se tako\u0111e mogu prona\u0107i sporadi\u010dni primjeri stada, kao i u Crnoj Gori.<\/p>\n

\"Vla\u0161i\u0107ka

Stado Dubske pramenke u BiH<\/p><\/div>\n

Spolja\u0161nje odlike<\/strong><\/h3>\n

Dubska pramenka je dosta specifi\u010dna u pogledu spolja\u0161njih karakteristika. Dosta upe\u010datljiv izgled prednost je koju nosi, i po kojoj je lako raspoznati, te razlikovati od ostalih rasa.<\/p>\n

Rasa je kvadratastog oblika<\/strong>, kojeg stvara visina u grebenu od 73<\/strong>, i du\u017eina tijela od 74 cm<\/strong>. Ovnovske mjere su ne\u0161to ve\u0107e, pa tako visina i du\u017eina tijela iznose po 80 cm<\/strong> (u prosjeku).<\/p>\n

Grudi ko\u0161 je uzan sa prili\u010dnom dubinom, \u0161to je odlika gotovo svih pramenki<\/a>. Tako se dubina grudi kre\u0107e od 35 cm kod ovaca, odnosno 36 cm kod ovnova. Obim grudi je 98, odnosno 103 cm.<\/p>\n

Glava je srednje razvijena, crne ili bijele boje sa manim ili ve\u0107im crnim partijama. Profil glave je ispup\u010den u nosnom dijelu<\/strong>, o\u010dito izra\u017een kod ovnova. U\u0161i su horizontalno postavljene, srednje du\u017eine i crno prebojene. Na glavi su prisutni rogovi<\/strong>. I to kod oba pola, s tim \u0161to su kod ovnova znatno bolje razvijeniji i ja\u010di, dok se kod ovaca mo\u017ee javiti i \u0161utost (u manjem broju slu\u010dajeva). Karakteristika je rogova ta \u0161to se uvijaju navi\u0161e, u spiralu malog pre\u010dnika.<\/p>\n

Na glavu se nastavlja vrat koji je dug, sa slabijom do srednjom mi\u0161i\u0107avosti, i dobrom prekrivenosti runom. Greben je jasno i dobro izra\u017een, a le\u0111na linija duga, ravna i pravilna.<\/p>\n

Dugorepa je rasa sa du\u017einom repa koji nerijetko dodiruje povr\u0161inu tla. Noge mogu biti crne, bijele ili bijele sa crnim pjegama<\/strong>, u donjem dijelu obrasle kratkom dlakom. Ina\u010de, noge su \u010dvrste, jake i pravilno postavljene. Osrednje su tanke, dok su papaci mrko pigmentisani, \u010dvrsti i jaki – sposobni za duga pje\u0161a\u010denja.<\/p>\n

Tjelesna masa odraslih ovaca je 60-70 kg, a ovnova i preko 80kg.<\/strong><\/p>\n

Proizvodne karakteristike i fiziologija<\/strong><\/h3>\n

Dubska pramenka je ovca trojnog pravca proizvodnje. Me\u0111utim, stara pri\u010da sa vunom preusmjerila je proizvodnju na dva pravca mlijeko i meso. Treba ista\u0107i mlje\u010dnost ove rase, koja je dosta dobra, i koja se dosta iskori\u0161\u0107ava u tom pravcu.<\/p>\n

Mlijeko<\/strong><\/h4>\n

U zavisnosti od uslova i sistema dr\u017eanja, mlje\u010dnost Dubske pramenka mo\u017ee biti od 70 pa do 180 kg<\/strong> u jednoj laktaciji. Laktacija traje oko 6 mjeseci, a u prakti\u010dnim uslovima jagnjad se odbijaju sa 6-8 nedjelja starosti, te se na taj na\u010din maksimalno iskori\u0161\u0107ava njena mlje\u010dnost. Od mlijeka ove rase pravi se nadaleko \u010duveni Vla\u0161i\u0107ki sir.<\/p>\n

Prema jednoj studiji sadr\u017eaj masno\u0107e u mlijeku kretao se od 9,34 do 12,50%<\/strong><\/a>, za ljetnji period. Za ostale godi\u0161nje periode mo\u017eemo pretpostavljati, ali zasigurno da sadr\u017eaj u zimskom i jesenjem periodu raste. Prema istom istra\u017eivanju sadr\u017eaj laktoze kretao se u rasponu od 6,10 do 6,56, a proteina 4,13-4,42%.<\/p>\n

\"Vla\u0161i\u0107ka

Stado na planinskoj ispa\u0161i<\/p><\/div>\n

Meso<\/strong><\/h4>\n

Vla\u0161i\u0107ka pramenka daje veoma dobar kvalitet mesa, nje\u017enije strukture od mnogih drugih pramenki. Ipak randman mesa je dosta nizak, i kre\u0107e se u granicama ostalih sojeva, u rasponu do 55% za mlada jagnjad<\/strong>, dok je kod odraslih grla nizak \u2013 prosje\u010dno 45%<\/strong>.<\/p>\n

Prema EU standardima konformacija trupa ove pramenke je dobra, sa ne\u0161to ve\u0107om zama\u0161\u0107enosti.<\/p>\n

Prirast je u ekstenzivnim uslovima dosta nizak, te ograni\u010den na oko 220 grama na dan. U intenzivnim uslovima mo\u017ee se pobolj\u0161ati, ali ni tada ne mo\u017ee parirati tovnim rasama. Neki prosjek koji bi se mogao uzeti:<\/p>\n

    \n
  • Prirast do 90 dana uzrasta = 250 g\/dan;<\/strong><\/li>\n
  • Tjelesna masa od 90 dana starosti = 22,5 kg<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n

    Vuna<\/strong><\/h4>\n

    Vuna je sa\u010dinjena od grubih pramenova, sa debljinom vunskih vlakana 40-50 mikrona. Neobi\u010dno je duga\u010dka, tako da nekad dodiruje i tlo. Prinos vune je osrednji, za oba pola 2 \u2013 4 kilograma. U najve\u0107em broju slu\u010dajeva vuna je bijele boje, u manjem broju slu\u010dajeva crne ili sinjave.<\/p>\n

    Debljina i grubo\u0107a vunskih vlakana omogu\u0107ava Dubskoj pramenki za\u0161titu od ki\u0161e i snijega, kroz brzo spiranje runa.<\/strong><\/p>\n

    Plodnost<\/strong><\/h4>\n

    Vla\u0161i\u0107ka pramenka ima dobru plodnost. Od 100 ovaca dobije se 120 jagnjad<\/strong>i. Javljaju se i bli\u017enjenja, koja su \u010de\u0161\u0107a kod uzgajiva\u010da oplemenjene Vla\u0161i\u0107ke ovce i u uslovima kvalitetne ishrane.<\/p>\n

    Polna zrelost<\/strong><\/h3>\n

    Vla\u0161i\u0107ka pramenka je kasnostasna rasa pramenki i kao takva mo\u017ee se pripu\u0161tati tek sa navr\u0161enih 18 mjeseci starosti<\/strong>. Tokom tok perioda dviska bi trebala da dostigne pribli\u017eno 75% tjelesne mase odrasle ovce<\/strong>. Sezonski je poliestri\u010dna rasa, a ovce se pripu\u0161taju u jesen, kako bi se na prolje\u0107e jagnjile.<\/p>\n

    Ishrana, smje\u0161taj i ostalo<\/strong><\/h3>\n

    Pa\u0161na je rasa<\/strong>, pogodna za dr\u017eanje u ekstenzivnim i surovim uslovima. Nije zahtijevna prema terenu. Odgovaraju joj kako ravnice i meka zemlja, tako i grubi kr\u0161. Sposobna za duga pje\u0161a\u010denja koje joj omogu\u0107avaju \u010dvrste zglobne veze i papci, snala\u017eljivo pronalazi hranu i nije izbirljiva. Osim standardnih hraniva, uspje\u0161no koristi lisnik, \u010dak i gran\u010dice drve\u0107a zimi, grmolike kulture i ostala specifi\u010dna hraniva tj. djelove biljaka.<\/p>\n

    Sve u svemu otporna rasa, izuzetne prilagodljivosti, otpornosti na bolesti i vremenske uslove, dosta visoke mlje\u010dnosti i ne\u0161to manjim prirastom jagnjadi, pravi je predstavnik grupe pramenki.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Iako autohtono bosanskohercegova\u010dka, Vla\u0161i\u0107ka je pramenka kao stvorena za \u010ditavo Balkansko poluostrvo. U bilo kom predjelu, u bilo kakvim uslovima. Ukratko: skromna, izdr\u017eljiva i u mlijeku ne\u0161tedljiva. U Bosni i Hercegovini poznata kao najve\u0107a i najbolja, rasa je koja je u toj dr\u017eavi najbrojnija sa populacijom od preko 100 000 grla.<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":9171,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"spay_email":""},"categories":[24],"tags":[985,986,984],"yoast_head":"\nVla\u0161i\u0107ka - jedna od najmlje\u010dnijih pramenki - Savjetuje<\/title>\n<meta name=\"description\" content=\"Iako autohtono bosanskohercegova\u010dka, Vla\u0161i\u0107ka je pramenka kao stvorena za \u010ditavo Balkansko poluostrvo. U bilo kom predjelu, u bilo kakvim usl\" \/>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/vlasicka-jedna-od-najmljecnijih-pramenki\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"sr_RS\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Vla\u0161i\u0107ka - jedna od najmlje\u010dnijih pramenki - Savjetuje\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Iako autohtono bosanskohercegova\u010dka, Vla\u0161i\u0107ka je pramenka kao stvorena za \u010ditavo Balkansko poluostrvo. U bilo kom predjelu, u bilo kakvim usl\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/vlasicka-jedna-od-najmljecnijih-pramenki\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Savjetuje\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/seljak.me\/\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2022-04-28T16:02:31+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2022-11-27T13:21:04+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/sheep-herd-grazing-in-remote-pasture-in-bosnia-mountains.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"2000\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"1335\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Marko Cerovi\u0107\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"5 \u043c\u0438\u043d\u0443\u0442\u0430\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#website\",\"url\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/\",\"name\":\"Savjetuje\",\"description\":\"Seljak savjetuje\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"sr-RS\"},{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/vlasicka-jedna-od-najmljecnijih-pramenki\/#primaryimage\",\"inLanguage\":\"sr-RS\",\"url\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/sheep-herd-grazing-in-remote-pasture-in-bosnia-mountains.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/sheep-herd-grazing-in-remote-pasture-in-bosnia-mountains.jpg\",\"width\":2000,\"height\":1335,\"caption\":\"Sheep herd grazing in remote pasture in Bosnia mountains\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/vlasicka-jedna-od-najmljecnijih-pramenki\/#webpage\",\"url\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/vlasicka-jedna-od-najmljecnijih-pramenki\/\",\"name\":\"Vla\\u0161i\\u0107ka - jedna od najmlje\\u010dnijih pramenki - Savjetuje\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/vlasicka-jedna-od-najmljecnijih-pramenki\/#primaryimage\"},\"datePublished\":\"2022-04-28T16:02:31+00:00\",\"dateModified\":\"2022-11-27T13:21:04+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#\/schema\/person\/04fecd971a1f79879980b03a07c1a45a\"},\"description\":\"Iako autohtono bosanskohercegova\\u010dka, Vla\\u0161i\\u0107ka je pramenka kao stvorena za \\u010ditavo Balkansko poluostrvo. U bilo kom predjelu, u bilo kakvim usl\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/vlasicka-jedna-od-najmljecnijih-pramenki\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"sr-RS\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/vlasicka-jedna-od-najmljecnijih-pramenki\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/vlasicka-jedna-od-najmljecnijih-pramenki\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Naslovna\",\"item\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Vla\\u0161i\\u0107ka – jedna od najmlje\\u010dnijih pramenki\"}]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#\/schema\/person\/04fecd971a1f79879980b03a07c1a45a\",\"name\":\"Marko Cerovi\\u0107\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#personlogo\",\"inLanguage\":\"sr-RS\",\"url\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/photo_2-96x96.png\",\"contentUrl\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/photo_2-96x96.png\",\"caption\":\"Marko Cerovi\\u0107\"},\"sameAs\":[\"Marko Cerovic\"],\"url\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/author\/marko-cerovic\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Vla\u0161i\u0107ka - jedna od najmlje\u010dnijih pramenki - Savjetuje","description":"Iako autohtono bosanskohercegova\u010dka, Vla\u0161i\u0107ka je pramenka kao stvorena za \u010ditavo Balkansko poluostrvo. U bilo kom predjelu, u bilo kakvim usl","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/vlasicka-jedna-od-najmljecnijih-pramenki\/","og_locale":"sr_RS","og_type":"article","og_title":"Vla\u0161i\u0107ka - jedna od najmlje\u010dnijih pramenki - Savjetuje","og_description":"Iako autohtono bosanskohercegova\u010dka, Vla\u0161i\u0107ka je pramenka kao stvorena za \u010ditavo Balkansko poluostrvo. U bilo kom predjelu, u bilo kakvim usl","og_url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/vlasicka-jedna-od-najmljecnijih-pramenki\/","og_site_name":"Savjetuje","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/seljak.me\/","article_published_time":"2022-04-28T16:02:31+00:00","article_modified_time":"2022-11-27T13:21:04+00:00","og_image":[{"width":2000,"height":1335,"url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/sheep-herd-grazing-in-remote-pasture-in-bosnia-mountains.jpg","type":"image\/jpeg"}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Marko Cerovi\u0107","Est. reading time":"5 \u043c\u0438\u043d\u0443\u0442\u0430"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#website","url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/","name":"Savjetuje","description":"Seljak savjetuje","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"sr-RS"},{"@type":"ImageObject","@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/vlasicka-jedna-od-najmljecnijih-pramenki\/#primaryimage","inLanguage":"sr-RS","url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/sheep-herd-grazing-in-remote-pasture-in-bosnia-mountains.jpg","contentUrl":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/sheep-herd-grazing-in-remote-pasture-in-bosnia-mountains.jpg","width":2000,"height":1335,"caption":"Sheep herd grazing in remote pasture in Bosnia mountains"},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/vlasicka-jedna-od-najmljecnijih-pramenki\/#webpage","url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/vlasicka-jedna-od-najmljecnijih-pramenki\/","name":"Vla\u0161i\u0107ka - jedna od najmlje\u010dnijih pramenki - Savjetuje","isPartOf":{"@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/vlasicka-jedna-od-najmljecnijih-pramenki\/#primaryimage"},"datePublished":"2022-04-28T16:02:31+00:00","dateModified":"2022-11-27T13:21:04+00:00","author":{"@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#\/schema\/person\/04fecd971a1f79879980b03a07c1a45a"},"description":"Iako autohtono bosanskohercegova\u010dka, Vla\u0161i\u0107ka je pramenka kao stvorena za \u010ditavo Balkansko poluostrvo. U bilo kom predjelu, u bilo kakvim usl","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/vlasicka-jedna-od-najmljecnijih-pramenki\/#breadcrumb"},"inLanguage":"sr-RS","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/vlasicka-jedna-od-najmljecnijih-pramenki\/"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/vlasicka-jedna-od-najmljecnijih-pramenki\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Naslovna","item":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Vla\u0161i\u0107ka – jedna od najmlje\u010dnijih pramenki"}]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#\/schema\/person\/04fecd971a1f79879980b03a07c1a45a","name":"Marko Cerovi\u0107","image":{"@type":"ImageObject","@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#personlogo","inLanguage":"sr-RS","url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/photo_2-96x96.png","contentUrl":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/photo_2-96x96.png","caption":"Marko Cerovi\u0107"},"sameAs":["Marko Cerovic"],"url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/author\/marko-cerovic\/"}]}},"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/sheep-herd-grazing-in-remote-pasture-in-bosnia-mountains.jpg","jetpack-related-posts":[{"id":6665,"url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/pivska-pramenka\/","url_meta":{"origin":9170,"position":0},"title":"Pivska pramenka","date":"09\/02\/2022","format":false,"excerpt":"Poslednjih decenija primjetno je konstantno opadanje populacije, pa je procjena da je njeno brojno stanje u 2019. godini bilo svega 3000 \u010distokrvnih jedinki.","rel":"","context":"In "Ov\u010darstvo i kozarstvo"","img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/IMG_20220506_142255-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":13408,"url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/izbor-prave-rase-u-ovcarstvu\/","url_meta":{"origin":9170,"position":1},"title":"Izbor prave rase u ov\u010darstvu","date":"27\/01\/2023","format":false,"excerpt":"Nijedna osobina ne mo\u017ee isklju\u010diti onu drugu","rel":"","context":"In "Ov\u010darstvo i kozarstvo"","img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2023\/01\/pexels-temo-berishvili-1574843-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":1069,"url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/sjenicka-pramenka\/","url_meta":{"origin":9170,"position":2},"title":"Sjeni\u010dka pramenka","date":"25\/02\/2023","format":false,"excerpt":"Sjeni\u010dka pramenka predstavlja lokalnu rasu, koja je izvorno nastala na Pe\u0161terskoj visoravni u okolini Sjenice pa po tom lokalitetu i dobija naziv. U Crnoj Gori je prvobitno zastupljena na teritoriji Bijelog Polja, odakle se \u0161iri dalje ka centralnom regionu. Ova rasa spada u skupinu pramenki sa rudom vunom, i pripada\u2026","rel":"","context":"In "Ov\u010darstvo i kozarstvo"","img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/02\/sjenicka-pramenka-5425635652815-71791551100.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":7315,"url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/agrobudzet-i-ocuvanje-autohtonih-genetickih-resursa-u-poljoprivredi\/","url_meta":{"origin":9170,"position":3},"title":"Agrobud\u017eet i o\u010duvanje autohtonih geneti\u010dkih resursa u poljoprivredi","date":"25\/02\/2022","format":false,"excerpt":"O\u010duvanje i odr\u017eivo kori\u0161\u0107enje geneti\u010dkih resursa u poljoprivredi su od su\u0161tinskog zna\u010daja za odr\u017eivi razvoj poljoprivredne proizvodnje, sigurnost hrane, prilago\u0111avanje klimatskim promjenama, kao i za dru\u0161tveno-ekonomski razvoj i dobrobit ruralnih podru\u010dja. Crna Gora na relativno maloj povr\u0161ini raspola\u017ee bogatim i raznovrsnim \u017eivim svijetom - biodiverzitetom. Izuzetno je bogat i geneti\u010dki\u2026","rel":"","context":"In "Biljna proizvodnja"","img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/love-of-nature-agricultural-business-2021-10-21-02-40-55-utc-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":14909,"url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/ovciji-sir-prilika-za-razvoj-stocarstva\/","url_meta":{"origin":9170,"position":4},"title":"Ov\u010diji sir – prilika za razvoj sto\u010darstva","date":"18\/04\/2023","format":false,"excerpt":"Nomadsko ov\u010darstvo je jedan od najstarijih na\u010dina bavljenja poljopviredom na na\u0161im prostorima. Rase ovaca koje su se koristile od davnina danas smatramo autohtonim sortama, \u010dije su proizvodne odlike prilago\u0111ene takvom na\u010dinu uzgoja. Me\u0111utim, pojavom stranih sorti, prvenstveno iz zapadne Evrope ali i Rusije, po\u010deo se razvijati i uzgoj ovaca u\u2026","rel":"","context":"In "Ov\u010darstvo i kozarstvo"","img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/sheep-grazing-on-the-rural-farm-2022-10-20-01-38-50-utc-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":1106,"url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/geneticki-resursi-i-autohtone-rase-domacih-zivotinja-u-crnoj-gori\/","url_meta":{"origin":9170,"position":5},"title":"Geneti\u010dki resursi i autohtone rase doma\u0107ih \u017eivotinja u Crnoj Gori","date":"26\/02\/2020","format":false,"excerpt":"Sto\u010darstvo \u00a0kao grana poljoprivrede se na\u0161lo na velikoj prekretnici i zadatku, a to je \u00a0je ishrana sve ve\u0107eg broja stanovni\u0161tva koji su u proteklom vremenskom periodu promijenili na\u010din razmi\u0161ljanja kada su u pitanju zahtjevi u ishrani. Shodno pove\u0107anoj potra\u017enji za namirnicma \u017eivotinjskog porijekla stvorene su rase koje su visokoproduktivne i\u2026","rel":"","context":"In "Govedarstvo"","img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/02\/buse-stara-planina805-666x480-1-1.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9170"}],"collection":[{"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=9170"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9170\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12441,"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9170\/revisions\/12441"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/media\/9171"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=9170"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=9170"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=9170"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}