Do sredine 20. vijeka Bu\u0161a je bila dominantna rasa krava na \u0161irem podru\u010dju Balkana. Me\u0111utim, ve\u0107 po\u010detkom 20. vijeka<\/strong>, u \u017eelji za pove\u0107anjem produktivnosti, po\u010dinje njeno ukr\u0161tanje sa “rasnijim” zapadnim rasama goveda. Pa tako, Zakonom iz 1908. godine, po\u010dinje sistemsko pretapanje Bu\u0161e. Utvr\u0111eno je nekoliko genetskih centara na podru\u010dju biv\u0161e Jugoslavije u kojima su dr\u017eani bikovi razli\u010ditih uvezenih rasa. U zavisnosti od podru\u010dja naseljavanja Bu\u0161e, kori\u0161\u0107eno je nekoliko njih: Oberintalsko<\/strong> gove\u010de<\/strong>, Sme\u0111a rasa<\/strong>, Pincgavska<\/strong>, Simentalska<\/strong>, a u nekima \u010dak i Hol\u0161taj-frizijska rasa krava.<\/p>\n Za samo 15- ak godina broj krava Bu\u0161e smanjuje se na polovinu<\/strong> (po\u010deci 1900-ih), da bi potkraj 20. vijeka ona gotovo za stalno i\u0161\u010dezla. Po\u010detkom 21. vijeka po\u010dinje organizovanje udru\u017eenja u \u017eelji konzervacije vrijedne rase, i njen postepeni oporavak. Danas je Bu\u0161a za\u0161ti\u0107ena u mnogim zemljama: Hrvatskoj<\/strong>, Srbiji<\/strong>, Crnoj Gori<\/strong>, Sjevernoj Makedoniji<\/strong> \u2013 kao vrijedan geneti\u010dki resurs. Odgajiva\u010di ove rase dobijaju subvencije po tipu geneti\u010dkih resursa \u2013 ugro\u017eenosti rase.<\/p>\n \u232a\u232a Bu\u0161a je kratkorogo gove\u010de koje poti\u010de od Bos brachyceros europeaus<\/em>-a prije nekih 6 000 – 7 000 godina \u2329\u2329<\/span><\/p>\n Bu\u0161a postoji u nekoliko sojeva. Razli\u010diti sojevi karakteristi\u010dni su za razli\u010dite dr\u017eave biv\u0161e Jugoslvije, a najvi\u0161e se razlikuju po \u2013 boji<\/strong>. Prema ostalim eksterijernim odlikama, ali i proizvodnosti postoje manje razlike izme\u0111u sojeva.<\/p>\n Ukupno je prisutno sedam<\/strong> takvih sojeva. Tu spadaju: crni<\/strong> (kao najstariji), crveni<\/strong>, sivi<\/strong>, sme\u0111i<\/strong>, prugasti<\/strong> (najrje\u0111i), \u017euti<\/strong> i bijeli<\/strong>. Boja je uvijek ujedna\u010dena, osim na le\u0111nom dijelu, gdje se du\u017e ki\u010dmenog stuba pru\u017ea, u kontrasnoj boji od boje pokriva\u010da, jeguljasta linija<\/strong>.<\/p>\n Tako\u0111e, sojevi se dijele i prema dr\u017eavama (predjelima) u kojima se uzgajajau, makedonski, metohijski\u2026 Jedno istra\u017eivanje otkriva da je najmlje\u010dnija Srpska bu\u0161a (2 000 kg mlijeka u laktaciji). Tako\u0111e, isto istra\u017eivanje nam daje uvid da je najmanji bosanski i makedonski soj.<\/p>\n Crna i sme\u0111a Bu\u0161a\/melezi Bu\u0161e\/foto: Marko Cerovi\u0107<\/p><\/div>\n Kada se sagleda \u0161ira slika razvoja govedarstva, neminovno je uo\u010diti konstantno opadanje<\/strong> broja grla ove rase. Bilo da se radi o ukr\u0161tanjima ili o depopulaciji seoskih sredina, ina\u010de dva najve\u0107a “neprijatelja” ove rase, neminovano je konstatovati izuzetno mali broj u Crnoj Gori. Ovo je uslovilo i neke akcije preduzete od strane nadle\u017enog Ministarstva, a u korelaciji sa dr\u017eavnim institucijama (Biotehni\u010dki fakultet).<\/p>\n Na\u017ealost, samo treba pogledati statistiku. A statistika ka\u017ee:<\/p>\n Razlozi: za dr\u017eavu nepoznati<\/strong>, za biodiverzitet porazni<\/strong>, a za poljoprivrednike u bliskoj budu\u0107nosti vidljivi<\/strong>.<\/p>\n Navedimo primjer susjeda…<\/p>\n Ilustracija\/foto: Marko Cerovi\u0107<\/p><\/div>\n I dok je u Republici Hrvatskoj za 12 godina desetostruko<\/strong> porastao<\/strong>, u Crnoj Gori je broj Bu\u0161a gotovo pa prepolovljen<\/strong>.<\/p>\n Glava je mala<\/strong>, nju\u0161ka tipi\u010dno sme\u0111a<\/strong>, oivi\u010dena bijelom bojom<\/strong> – srne\u0107a. Sluzoko\u017ee su uvijek pigmentisane<\/strong>, a rogovi i kopita su tamne boje. Rogovi kod svih sojeva su pri korijenu \u010desto bijeli a pri vrhu redovno crni. Vrat je suv<\/strong>, bez izra\u017eenog podbratka<\/strong>. Le\u0111a su uska<\/strong>, kratka<\/strong> i ravna<\/strong>, a sapi za\u0161iljene<\/strong> i oborene.<\/strong><\/p>\n Oba pola su rogata, pri \u010demu su rogovi kratki i tanki u obliku vijenca, a ponekad i u obliku vila.<\/p>\n Mjere krava i bikova\/foto: Marko Cerovi\u0107<\/p><\/div>\n Reproduktivne karakteristike Bu\u0161e su odli\u010dne, s obzirom na dugovje\u010dnost ovih krava. Tako imamo da je du\u017eina produktivnog \u017eivota \u010dak 15 godina<\/strong>, \u0161to je stavlja na prvo mjesto me\u0111u svim rasama koje su danas rasprostranjene na crnogorskoj teritoriji. Kasnostasna je \u017eivotinja – ulazi u priplod sa dvije godine<\/strong>, a polnu zrelost posti\u017eu sa 18 mjeseci<\/strong> (oba pola).<\/p>\n Tele se sa izuzetnom lako\u0107om, stopa te\u0161kih teljenja je ni\u017ea i svake uvozne rase, \u0161to je najve\u0107im dijelom uslovljeno malom tjelesnom masom teladi (15 kg<\/strong>), ali i pravilno gra\u0111enim te “\u010dvrstim” reproduktivnim organima krava. Treba napomenuti i izra\u017een materinski instikt, koji “vuku” jo\u0161 od svojih divljih predaka.<\/p>\n \u0160to se ti\u010de proizvodnosti rase, ona je na zadovoljavaju\u0107em nivou. Laktacija kod njih traje prosje\u010dno 300 dana<\/strong> (sa varijacijama od 200 do 330), u kojoj dosegnu proizvodnju mlijeka od 1 800 kg<\/strong> (varijacije: 1 000 \u2013 2 200).<\/p>\n Broj laktacija varira, uslovljava ga ve\u0107i broj faktora, a iznosi u prosjeku 9<\/strong>. Prirast je mali, 500 grama u prirodnim uslovima dr\u017eanja, dok je meso pomalo suvo – sli\u010dno divlja\u010di.<\/p>\n Sadr\u017eaj bjelan\u010devina i masti u mlijeku ne\u0161to je pove\u0107an u odnosu na standard kod krava, a najve\u0107im dijelom je uslovljen ishranom<\/strong>.<\/p>\n Kada se pomene proizvodnost i autohtone rase uvijek se potencira negativna korelacija. Ta korelacija nije proizi\u0161la iz stvarnog prora\u010duna baziranog na uzimanju svih faktora u obzir. Mo\u017eemo re\u0107i da se vi\u0161e radi o lai\u010dkim procjenama, procjenama odokativnih i ne dubinskih, danas recimo pogubnih za biodiverzitet i okolinu.<\/p>\n \u232a\u232a Ova rasa posjeduje elasti\u010dan genom<\/strong> \u2013 \u0161to joj omogu\u0107ava da posti\u017ee bolju proizvodnju mesa i\/ili mlijeka u nepovoljnim uslovima \u017eivotne sredne. \u2329\u2329<\/span><\/p>\n Kada govorimo o proizvodnosti lako je do\u0107i do pore\u0111enja. Stavite Hol\u0161tajn rasu ili Simentalca<\/em> u uslovima dr\u017eanja Bu\u0161e. Izmjerite proizvodnost i do\u0107i \u0107ete do rezultata. Pri tom uzmite u obzir trostruko ve\u0107u tjelesnu masu ovih krava. Ili, dr\u017eite krave po propisima u \u0161tali (Hol\u0161tajn i Simentalac<\/em>), dodajte tro\u0161kove veterinara, lije\u010denja, remonta stada i ostale, i uporedite sa rezultatima Bu\u0161e.<\/p>\n Bu\u0161a je u pogledu zahtijeva za ishranom toliko skromna da se \u010desto poredi sa kozom. Naime, polo\u017eaj i veli\u010dina njene gubice omogu\u0107ava joj da se hrani na na\u010din sli\u010dan kozi. Bu\u0161a je u stanju da jede grm, oblik tijela i njegova veli\u010dina tako\u0111e joj omogu\u0107avaju da u\u0111e me\u0111u kr\u0161, gdje nijedna druga rasa, pa ni vrsta doma\u0107e \u017eivotinje, sem koze ne mo\u017ee pri\u0107i.<\/p>\n Po\u0161to se radi o skromnoj \u017eivotinji, koja “sama sebe hrani” \u010desto joj je jedina hrana pa\u0161a. Pa\u0161a na kojoj se ispasaju ove krave, naj\u010de\u0161\u0107e je lo\u0161eg kvaliteta, pa su joj zbog toga prirast i proizvodnja mlijeka dosta mali. Me\u0111utim, na pa\u0161njacima “lo\u0161eg” kvaliteta prisutna je ljekovita flora i fauna koja proizvodima od Bu\u0161e daje specifi\u010dan ukus, miris i ve\u0107u tr\u017ei\u0161nu vrijednost.<\/p>\n Melezi Bu\u0161e\/foto: Marko Cerovi\u0107<\/p><\/div>\n Radi se o izuzetno otpornoj rasi, imaju\u0107i u vidu dug period prilago\u0111avanja na ekstremno lo\u0161e uslove okoline (nekoliko hiljada godina). U tako skromnim uslovima smje\u0161taja, njege i ishrane stvorena je rasa otporna na mnoge bolesti, <\/b>sa naglaskom na mastitis i<\/b> bolesti papaka<\/strong>. Mnogi su odgajiva\u010di Bu\u0161e saglasni da ovakvoj kravi skoro pa da ne treba veterirar. Lako\u0107a teljenja<\/strong>, otpornost teladi prema hladno\u0107i<\/strong>, bolestima stomaka<\/strong> i disajnih puteva<\/strong>, izuzetno nizak stepen pojave mastitisa<\/strong> kod krava i druge prednosti ovu rasu opredjeljuju za skromne uslove na kakve nailazimo na 70% teritorije Crne Gore. Geni koji su ugra\u0111eni u Bu\u0161u i koji su stvarani hiljadama godina, daju nam za pravo da ka\u017eemo \u2013 najotpornija, najizdr\u017eljivija, najnezahtjevnija ali i najproduktivnija rasa<\/strong>.<\/p>\n Areal rasprostranjenosti je u stvarnosti jako \u0161irok. Od hrvatske Dalmacije, preko crnogorskih Prokletija do makednoske Skopske crne gore. Rasa je otporna ne samo prema hladnim vremenima (gotovo sve rase i jesu), ve\u0107 i prema vru\u0107ini, ljeto odli\u010dno podnosi, a nedostak vode ne pada joj te\u0161ko kao savremenim rasama. Sama tra\u017ei skloni\u0161te, a zbog svoje gra\u0111e izuzetno je prilago\u0111ena tzv. \u017eegi.<\/p>\n Iako se radi o skromnoj rasi, obimnije dr\u017eanje grla zahtijeva i proporcionalno ve\u0107i broj hektara pa\u0161njaka. Imaju\u0107i u vidu glavni problem crnogorske poljoprivrede \u2013 mali farmer \u2013 male povr\u0161ine, to i nije samo problem ove rase, ali valja ga napomenuti. Mora se napomenuti i mogu\u0107nost kori\u0161\u0107enja zapu\u0161tenih travnjaka, jer je fiziologija Bu\u0161e naklonjena mogu\u0107nosti brsta grmolikih trava.<\/p>\n Sa druge strane imamo divlja\u010d koja kod nas jo\u0161 uvijek ne ugro\u017eava sto\u010dni fond u tolikoj mjeri, me\u0111utim najnovija saznanja u vezi kretanja \u0161akala kroz prostor JI Evrope ne ulivaju nadu da \u0107e tako i ostati. Farmer mora ne samo donijeti, ve\u0107 uklopiti sistem rje\u0161enja koji \u0107e za njega biti profitabilan i koristan (od napada divlja\u010di).<\/p>\n Melez Bu\u0161e\/foto: Marko Cerovi\u0107<\/p><\/div>\n I s obzirom da je bu\u0161a profitabilna za ekstenzivnu proizvodnju, treba ista\u0107i njenu pogodnost dr\u017eanja u organskom<\/strong> sistemu. Bilo u sistemu “krava-tele”, bilo u sistemu proizvodnje mlijeka, a potom i prerade u kvalitetne mlje\u010dne proizvode. Rekli bi da je prirast Bu\u0161inih teli\u0107a mali (cirka 500 g\/dan) i ne bismo pogrije\u0161ili. Rekli bi da se dobije manje mlijeka po grlu i tu ne bismo pogrije\u0161ili. Me\u0111utim, sa druge strane rekli bi da se krava minimalno iscrpljuje, da ima obebzije\u0111eno svih 5 sloboda<\/a>, da je sre\u0107na, zadovoljna a da je, kako ukus tako i kvalitet njenih sirovina (mlijeko) i proizvoda (sirevi,kajmak) itekako respektabilan i tra\u017een.<\/p>\nSojevi Bu\u0161e<\/h3>\n
![\"Bu\u0161a](\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/Photo1837.jpg\")
Koliko zapravo ima Bu\u0161a u Crnoj Gori<\/h3>\n
\n
![\"Bu\u0161a](\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/Untitled-1.png\")
Osobine<\/h3>\n
![\"\"](\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/123-1.png\")
Proizvodnost<\/h3>\n
![\"\"](\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/P7260491-1-scaled.jpg\")
<\/p>\nIshrana<\/h3>\n
![\"Bu\u0161a](\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/Photo1542-1.jpg\")
Otpornost prema bolestima, vremenskim nepogodama i visokim temperaturama<\/h3>\n
Neke od pote\u0161ko\u0107a sa kojima bi se mogao susresti budu\u0107i uzgajiva\u010d<\/h3>\n
\n
![\"Bu\u0161a](\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/Photo1946.jpg\")
Isplativost uzgoja<\/h3>\n