![\"\"](\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/274232910_454559096263699_7125316470930342917_n.jpg\")
<\/p>\nVo\u0107njaci se u ovom periodu nalaze u fazi mirovanja. Shodno tome nema puno posla kao \u0161to je to slu\u010daj u toku vegetacije. Ipak i ovaj period treba iskoristiti i obaviti odredjene radove u vo\u0107njacima.<\/p>\n
Prije svega u ovom periodu treba obratiti pa\u017enju na glodare, ze\u010deve i divlja\u010d koji mogu nanijeti ogromnu \u0161tetu posebno mladim vo\u0107njacim.<\/p>\n
Najopasnije \u0161teto\u010dine korijena i korijenovog vrata su voluharice i dugorepi mi\u0161evi, koji nanose \u0161tete u kasnu jesen, zimu i rano prolje\u0107e. Naj\u010de\u0161\u0107e napadaju jabuke na vegetativnim podlogama, koje se u najve\u0107em broju slu\u010dajeva su\u0161e usled o\u0161te\u0107enja. \u0160tete mogu biti tolike da uni\u0161te vo\u0107njak i do 100%.<\/p>\n
Najbolje bi bilo mlade vo\u0107njake ograditi pletenom \u017eicom kako bi sprije\u010dili ulazak divlja\u010di. Ukoliko vo\u0107ari nisu u mogu\u0107nosti da to urade, mogu mlada stabla vo\u0107a za\u0161titi mre\u017eama ili premazati koru stabla preparatima koji svojim neprijatnim mirisom i ukusom odbijaju \u017eivotinje.<\/p>\n
Kao mjera za\u0161tite od mi\u0161eva, korisno je uklanjati poko\u0161enu travu, jer oni upravo tu prave svoja skloni\u0161ta. Tako\u0111e ovaj period mirovanja vegetacije treba iskoristiti i ukloniti sasu\u0161ene biljne ostatke iz vo\u0107njaka kako bi sprije\u010dili potencijal zaraze sa kretanjem vegetacije.<\/p>\n
To je od posebnog zna\u010daja u vo\u0107njacima gdje je u toku vegetacije bila prisutna Erwinia amylovora, bakterijska plamenja\u010da vo\u0107a, kao i Monilinia laxa i Monilinia fructigena, koja na stablima tokom cijele zime ostavlja mumuficirane plodove koji su puni inokuluma koji se sprema da ostvari zarazu u narednoj vegetaciji. To posebno va\u017ei za one proizvodja\u010de koji imaju ve\u0107u povr\u0161inu pod vo\u0107em, kako bi blagovremeno zavr\u0161ili sve poslove i pripremili se za novu vegetaciju<\/p>\n
Zimski mrazevi su normalna pojava i oni su za vo\u0107ke opasni samo pri naglom padu temperature ispod nule, poslije du\u017eeg toplog perioda usled kojeg se biljni sokovi zagrijavaju i po\u010dinju da kre\u0107u. U toku no\u0107i, zbog pada temperature, dolazi do smrzavanja vo\u0107nih sokova. Kao posledica toga nastaje pucanje a zatim odlubljivanje i su\u0161enje kore. Ova o\u0161te\u0107enja se naj\u010de\u0161\u0107e javljaju krajem januara i u toku februara a mogu se sprije\u010diti ako se stabla blagovremeno okre\u010de.<\/p>\n
Okre\u010dena stabla se sporije i slabije zagrijavaju jer bijela boja odbija sun\u010deve zrake, ote\u017eava zagrijavanje debla i tako usporava kretanje sokova. Zato je va\u017eno da kre\u010dna mje\u0161avina bude \u0161to belja i da se zadr\u017ei \u0161to du\u017ee.<\/p>\n
<\/p>\n
Kre\u010denje debla i dijela ramenih grana preporu\u010duje se kada vo\u0107ne vrste brzo reaguju na promjene temperature u toku zime. Ova mjera se radi u jesen poslije opadanja li\u0161\u0107a, najkasnije do kraja februara. Tako se spre\u010davaju izmrzline na stablima i uni\u0161tavaju uzro\u010dnici nekih bolesti.<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/274175038_454559116263697_1782037680393937779_n-1.jpg\")
<\/p>\n
5 kg nega\u0161enog kre\u010da<\/p>\n
500 g soli<\/p>\n
250 g sumpora<\/p>\n
25 litara vode okvirno za mazanje \u010detkom ili<\/p>\n
100 litara za prskanje atomizerom\/prskalicom<\/p>\n
Sve to se dobro izmije\u0161a, kre\u010d ugasi vodom i ostavi dan-dva da bi se pove\u0107ala lepljivost.<\/p>\n
Kuhinjska so daje lepljivost smje\u0161i i bolje prijanjanje za koru prilikom premazivanja, a sumpor ima za\u0161titno dejstvo.Kre\u010denje se preporu\u010duje samo kada je temperatura iznad nula stepeni, u protivnom, kre\u010dna opna bi se smrzla i odmah odvojila od drveta, odnosno kore i stabla.<\/p>\n
Kre\u010denjem se vr\u0161i i dezinfekcija stabla a uti\u010de i na mahovinu i li\u0161ajeve. Ne treba zanemariti i to da je masovna pojava li\u0161ajeva i mahovine signal da je biljka ili u nepovoljnim uslovima (mikroreljef, mikroklima) ili je u slaboj kondiciji, pa otklanjanjem simptoma ne\u0107emo pomo\u0107i biljci ako ne otkrijemo uzrok pojave li\u0161ajeva i ne otklonimo ga.<\/p>\n
Prolje\u0107no kre\u010denje koje pojedini proizvo\u0111a\u010di obavljaju u martu i aprilu nema efekat u spre\u010davanju pucanja kore debla.<\/p>\n
Opasnost od zimskih mrazeva mo\u017ee se izbje\u0107i i ako se prije podizanja zasada vodi ra\u010duna o pravilnom izboru polo\u017eaja i podloge kao i gajenjem otpornijih vrsta i sorti. Naravno, neophodno je vr\u0161iti redovne mjere za\u0161tite od bolesti i \u0161teto\u010dina.<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/274065081_454559099597032_5121601750050582486_n.jpg\")
<\/p>\n
<\/p>\n
Izvor: Savjetodavna slu\u017eba u biljnoj proizvodnji<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"