{"id":6104,"date":"2022-01-07T10:50:59","date_gmt":"2022-01-07T10:50:59","guid":{"rendered":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/?p=6104"},"modified":"2022-01-07T10:50:59","modified_gmt":"2022-01-07T10:50:59","slug":"za-podrsku-poljoprivredi-40-miliona-eura","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/za-podrsku-poljoprivredi-40-miliona-eura\/","title":{"rendered":"Za podr\u0161ku poljoprivredi 40 miliona eura"},"content":{"rendered":"
\n
\n

<\/h3>\n
\n

Agrobud\u017eet u 2022. godini za deset miliona ve\u0107i nego pro\u0161le godine. U ovoj godini tri javna poziva iz IPARD II programa – za unapre\u0111enje primarne proizvodnje, prera\u0111iva\u010dkih kapaciteta i razvoj ruralnog turizma, prenose Vijesti.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

\n

Agrobud\u017eet za 2022. je trenutno u fazi nacrta, opredijeljeno je 40,25 miliona eura i dodatno amandmanski 3,7 miliona. To je oko 10 miliona vi\u0161e sredstava nego prethodne godine. Uskoro \u0107e biti prezentovan javnosti i dostavljen Skup\u0161tini na usvajanje, kazao je u intervjuu za \u201cVijesti\u201d ministar poljoprivrede, \u0161umarstva i vodoprivrede\u00a0Aleksandar Stijovi\u0107<\/strong>.<\/p>\n

Da li \u0107e biti pove\u0107ani iznosi premija i drugih davanja za poljoprivrednike i ako ho\u0107e koje stavke se najzna\u010dajnije pove\u0107avaju?<\/strong><\/em><\/p>\n

\n
<\/div>\n<\/div>\n
<\/div>\n

Projektovali smo pove\u0107anja u sektorima koji su najzna\u010dajniji a najvi\u0161e u primarnoj proizvodnji, kao nove mjere koje su najavljivane u okviru paketa \u201cSelo sad\u201d.<\/p>\n

Da li \u0107e biti posebnih mjera za mlade poljoprivrednike i nerazvijena seoska podru\u010dja?<\/strong><\/em><\/p>\n

U ruralnim podru\u010djima preovladavaju stara\u010dka doma\u0107instva koja se obi\u010dno bave proizvodnjom samo za vlastite potrebe, ali i dio radno aktivne populacije koja je direktno pogo\u0111ena gubljenjem stalnog zaposlenja u posljednjih nekoliko godina. Vra\u0107anje takve radno aktivne snage u poljoprivredu, usljed zatvaranja radnih mjesta, upravo je najizra\u017eenija pojava u ruralnim podru\u010djima.<\/p>\n

Dobro osmi\u0161ljenom politikom ruralnog razvoja i prepoznavanjem razvojnih \u0161ansi u poljoprivredi, mladi ljudi \u0107e prepoznati i uvidjeti svoju \u0161ansu da se bave poljoprivredom i sa njom vezanim djelatnostima, ili \u010dak djelatnostima iz drugih sektora.<\/p>\n

S obzirom da ruralna podru\u010dja imaju dugu tradiciju u preradi razli\u010ditih \u017eivotinjskih i biljnih proizvoda na gazdinstvu ova mjera doprinosi pove\u0107anju stepena prerade sa ciljem da se proces proizvodnje na porodi\u010dnim gazdinstvima unaprijedi. Proizvodi, kao \u0161to su sir, mesne prera\u0111evine, razli\u010dita pi\u0107a, prera\u0111evine od vo\u0107a (uklju\u010duju\u0107i i masline) i povr\u0107a, predstavljaju va\u017ean dio ruralne ekonomije i doprinose unapre\u0111ivanju ekonomskog polo\u017eaja porodi\u010dnih gazdinstava. Postoje raspolo\u017eivi potencijali, posebno kada se pogleda struktura uvoza proizvoda koji se mogu proizvesti u Crnoj Gori. Ovi proizvodi lokalnog i posebno oni organskog porijekla mogu obogatiti ponudu doma\u0107ih proizvoda i omogu\u0107iti zapo\u0161ljavanje stanovni\u0161tva. Rast proizvodnje bi\u0107e paralelno pra\u0107eni odr\u017eavanjem seoske infrastrukture. Ti proizvodi zna\u010de i mogu\u0107nost pove\u0107avanja dodate vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, posebno plasmanom tih proizvoda kroz turizam.<\/p>\n

Tako\u0111e novim agrobud\u017eetom bi\u0107e opredijeljena podr\u0161ka za kupovinu doma\u0107ih \u017eivotinja i sadnog materijala, izgradnja plastenika, adaptacija i\/ili rekonstrukcija objekata, plastenika i drugih pomo\u0107nih objekata, za nabavku namjenske opreme i mehanizacije, uz pravo na bespovratnu podr\u0161ku u iznosu od 50 do 100% vrijednosti investicije. Tokom kreiranja mjera Agrobud\u017eeta za 2022. godinu uzeti su u obzir svi pomenuti izazovi, a sa ciljem stvaranja ambijenta za uklju\u010divanje \u0161to ve\u0107eg broja prevashodno mladih ljudi u poljoprivrednu proizvodnju.<\/p>\n

Crna Gora uvozi oko 500 miliona eura hrane godi\u0161nje. Kako planirate da smanjite ovaj uvoz? Koliko te uvozne hrane se mo\u017ee smanjiti sa doma\u0107om proizvodnjom?<\/strong><\/em><\/p>\n

Poznato je da je Crna Gora uvoznik poljoprivrednih proizvoda, a tako \u0107e i ostati u budu\u0107nosti. Cilj je postepeno pove\u0107avati doma\u0107u proizvodnju i smanjivati uvoz.<\/p>\n

Odre\u0111en dio uvoza poljoprivrednih proizvoda odnosi se na proizvode koje Crna Gora mora da uvozi iz razli\u010ditih djelova svijeta, a iste nije mogu\u0107e proizvesti u na\u0161oj dr\u017eavi. Fokus nam je na proizvodima koje uvozimo a koji se mogu proizvesti u na\u0161oj zemlji, a to su meso, mlijeko, povr\u0107e i vo\u0107e. Nastojimo da dovedemo investitore koji \u0107e otvoriti pogone za preradu hrane, jer svjedo\u010dimo nesrazmjernoj proizvodnji u toku godine, kada jedan proizvod uvozimo 11 mjeseci, dok u jednom mjesecu imamo tr\u017ei\u0161ne vi\u0161kove. Upravo prera\u0111evine zauzimaju bitnu stavku u uvozu.<\/p>\n

Tako\u0111e, Crna Gora je i turisti\u010dka destinacija, pa ponuda mora zavisitii od preference turista. Kao \u0161to sam i rekao, moramo usmjeriti pa\u017enju na poljoprivredne proizvode koji mogu biti konkurentni i na one proizvode koji se mogu proizvoditi tokom cijele godine. Crna Gore ima slobodno tr\u017ei\u0161te, potpisnica je nekoliko va\u017enih sporazuma o slobodnoj trgovini, iz tog razloga mo\u017eemo obezbijediti razli\u010dite proizvode na tr\u017ei\u0161tu i zasigurno je na\u0161e tr\u017ei\u0161te jedno od najbolje snabdjevenih, ali istovremno na\u0161i poljoprivredni proizvo\u0111a\u010di se suo\u010davaju sa jakom konkurencijom iz zemalja \u010dlanica EU i potpisnica CEFTA. Upravo svi projekti i mjere agrarne politike koje sprovodi Ministarstvo usmjereni su prema ja\u010danju konkurentnosti na\u0161ih poljoprivrednih proizvo\u0111a\u010da i bolje pozicioniranosti na tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n

Da li ste zadovoljni sada\u0161njim stanjem seoske infrastrukture i kako planirate da je pobolj\u0161ate?<\/strong><\/em><\/p>\n

Seoska infrastruktura je jedan od segmenata u koji je neophodno zna\u010dajnije investirati. Lo\u0161a seoska infrastruktura (obezbije\u0111enost lokalnim putevima, vodom, u nekim podru\u010djima i strujom) karakteristi\u010dna je za mnoga ruralna podru\u010dja u Crnoj Gori, posebno u udaljenim planinskim podru\u010djima. Takvo stanje negativno uti\u010de na ekonomski i socijalni status ruralnih podru\u010dja i doprinosi depopulaciji sela. Zaustavljanje ovog trenda i postizanje odr\u017eivog razvoja ruralnih podru\u010dja jedan je od va\u017enijih izazova ukupnog razvoja Crne Gore.<\/p>\n

Obnova i razvoj sela u dijelu infrastrukture nijesu mogu\u0107i bez zna\u010dajnije podr\u0161ke iz bud\u017eetskih sredstava. Kroz agrobud\u017eetsku mjeru \u201cRazvoj sela i izgradnja infrastrukture\u201d, podr\u0161ka je opredijeljena za pobolj\u0161anje ruralne infrastrukture, a posebno za izgradnju nove i adaptaciju i rekonstrukciju postoje\u0107e infrastrukture do pojedinih ili grupa seoskih doma\u0107instava, pristup katunima, infrastrukturi u okviru gazdinstva; projekti razvoja elektromre\u017ee u ruralnim podru\u010djima, kao i kori\u0161\u0107enje solarne energije. U toku 2021. godine podr\u017ean je 121 projekat u oblasti ruralne infrastrukture koji izme\u0111u ostalog uklju\u010duju kako projekte koje su dostavile lokalne samouprave tako i individualne projekte sa ukupnom podr\u0161kom od 1,5 miliona eura za rje\u0161avanje pitanja vodosnabdijevanja, sanaciju i rekonstrukciju preko 100 kilometara puteva. Ispla\u0107eno je 831.750 eura za prioritetne projekte svih lokalnih samouprava kao i 82 individualna zahtjeva, u iznosu od 686.912 eura. U 2022. godini opredijelili smo znatno ve\u0107a sredstva za ovu namjenu oko 3,5 miliona (2,1 milion je bud\u017eetom opredijeljeno, dodatno kroz amandmane bi\u0107e nam obezbije\u0111eno oko 1,4 miliona), \u0161to jasno pokazuje na\u0161u namjeru da unaprijedimo kvalitet i preduslove za \u017eivoti rad na selu.<\/p>\n

Da li \u0107e biti nekih novih projekata iz EU fondova u poljoprivredi naredne godine i ako ho\u0107e kojih?<\/strong><\/em><\/p>\n

Godina koja je za nama nije bila laka, jo\u0161 uvijek se suo\u010davamo sa posljedicama COVID-19 po zdravlje ljudi i ekonomiju. Okrenuti smo buduc\u0301nosti i stvoramo prilike za prevazila\u017eenje posljedica krize. Nastavljamo sa bespovratnom podr\u0161kom poljoprivrednom sektoru i poljoprivrednicima. U ovoj godini planirano je raspisivanje tri javna poziva za mjere koje se finansiraju iz IPARD II programa. Proizvo\u0111a\u010di \u0107e imati priliku da investiraju u primarnu proizvodnju, da unaprijede prera\u0111iva\u010dke kapacitete, te da ostvare podr\u0161ku za razvoj ruralnog turizma. Uvjeren sam da c\u0301e ove investicije u\u010diniti vidljivu razliku u poljoprivredno-prera\u0111iva\u010dkom sektoru i sektoru turizma sa trajnim koristima za stanovni\u0161tvo u ruralnim oblastima.<\/p>\n

Shodno akcionom planu za 2022 godinu planirana je objava tri javna poziva u okviru IPARD II programa i to: tokom februara tre\u0107i Javni poziv za mjeru 3, koji je namjenjen prera\u0111iva\u010dkom sektoru; tokom marta \u010detvrti javni poziv za mjeru 1, namijenjen primarnim poljoprivrednim prera\u0111iva\u010dima i koji \u0107e pored investicija koje se odnose na nabavku mehanizacije, opreme, podizanje zasada, izgradnju plastenika\/staklenika uklju\u010diti i inevesticije koje se odnose na izgradnju objekata; tokom septembra bi\u0107e objevjen i drugi javni poziv za mjeru 7, namjenjen ruralnom turizmu.<\/p>\n

Korisnicima je data mogu\u0107nost kori\u0161\u0107enja avansnog i faznog pla\u0107anja u cilju br\u017ee realizacije investicija i povla\u010denja bespovratnih sredstava i ove novine ve\u0107 daju dobre rezultate.<\/p>\n

Tako\u0111e, kreiranje mjera za novo programsko razdoblje, odnosno mjere IPARD III programa je u toku i poljoprivrednim proizvo\u0111a\u010dima bi trebalo da bude dostupno vi\u0161e od 80 miliona eura bespovratne podr\u0161ke, od \u010dega EU sredstva \u010dine 63 miliona eura dok nacionalno kofinansiranje iznosi oko 19 miliona eura.<\/p>\n

Najavljena je podr\u0161ka za nabavku 19 velikih ribarskih brodova za crnogorske ribare. Mo\u017eete li da nam detaljnije objasnite o kojim brodovima je rije\u010d, kada sti\u017eu, za \u0161ta \u0107e mo\u0107i da se koriste i koji su uslovi za ribare? Da li postoji dogovor sa susjednim dr\u017eavama Albanijom, Hrvatskom i Italijom oko kvota za ribolov?<\/strong><\/em><\/p>\n

U okviru drugog crnogorskog programa institucionalnog razvoja i ja\u010danja poljoprivrede i ribarstva MIDAS 2, MP\u0160V je obezbijedilo nabavku 19 novih ribolovnih plovila, u cjelosti operativnih za vr\u0161enje ribolovnih aktivnosti. Plovila podrazumijevaju i prate\u0107u ribolovnu opremu, a njihova du\u017eina nije manja od 6 m i ve\u0107a od 15 m za plovila namijenjena za mali obalni ribolov, odnosno ve\u0107a od 20 m ukoliko je plovilo tipa ko\u010da ili plivarica. Korisnici grant podr\u0161ke su privredna dru\u0161tva, preduzetnici ili drugo pravno lice registrovano u CRPS za obavljanje djelatnosti ulova ribe na moru koje ima va\u017ee\u0107u dozvolu za privredni ribolov na moru, izdatu od strane MP\u0160V – Direktorata za ribarstvo.<\/p>\n

Svi odobreni zahtjevi podrazumijevaju da su aplikanti poslovnim planom dokazali ekonomsku opravdanost planirane investicije, u kojem je sadr\u017eana kompletna tehni\u010dka specifikacija planirane investicije, uklju\u010duju\u0107i specifikaciju opreme za unapre\u0111ivanje higijenskih i zdravstvanih standarda, za velika plovila tipa ko\u010da ili plivarica, kao i plan izlova i distribucije izlovljenih koli\u010dina, odnosno stavljanje u promet na doma\u0107em i stranom tr\u017ei\u0161tu za period koji nije kra\u0107i od 5 godina. Radi se o najve\u0107oj bespovratnoj podr\u0161ci u sektoru ribarstva. Ukupna vrijednost planiranih investicija iznosi 3 miliona eura, dok je vrijednost bespovratne podr\u0161ke 80 odsto, odnosno 2,39 miliona eura. To zna\u010di da neko ko je nabavio plovilo vrijednosti 100.000 eura, plati\u0107e za njega 20.000 u ratama u narednih nekoliko godina, ostalo \u0107e biti pokriveno kroz podr\u0161ku Ministarstva. Na ovaj na\u010din i ovim pristupom direktno se uti\u010de na sna\u017ean razvoj ribarstva i ribarske flote. Va\u017eno je re\u0107i da je Ministarstvo omogu\u0107ilo vi\u0161e sredstava nego \u0161to je bilo zainteresovanih ribara i ovo je primjer kako se jednom dobro osmi\u0161ljenom mjerom osna\u017eava i podi\u017ee jedan sektor.<\/p>\n

Kada su u pitanju riblji resursi Jadranskog mora, politika EU predvi\u0111a da 95 odsto resursa izlovljavaju zemlje \u010dlanice EU (Hrvatska, Italija, Slovenija), dok prepeostalih 5 odsto dijele Crna Gora i Albanija. Procijenjena ukupna godi\u0161nja kvota za ulov pelagi\u010dnih i demerzalnih resursa iznosi 4.602 tone.<\/p>\n

Kada je u pitanju plava riba na poslednjem zasjedanju GFCM-a je odlu\u010deno da za prelazni period 2022\/2023. Crna Gora i Albanija imaju tzv. \u201czajedni\u010dki ulov\u201d koji iznosi 2.325 tona (u 2022. godini) odnosno 2.151 tona u 2023. godini. Kvote su smanjene svim zemljama u cilju o\u010duvanja resursa Jadranskog mora koji su veoma ugro\u017eeni.<\/p>\n

Crna Gora ima zna\u010dajne povr\u0161ine dr\u017eavnog poljoprivrednog zemlji\u0161ta. Kako planirate da ga valorizujete?<\/strong><\/em><\/p>\n

Poljoprivredno zemlji\u0161te, posebno ono u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu predstavlja zna\u010dajan poljoprivredni resurs i u 2022. godini Ministarstvo ima plan za njegovim kori\u0161\u0107enje kako bi se pove\u0107ale povr\u0161ine pod poljoprivrednim kulturama, unaprijedilo sto\u010darstvo i biljna proizvodnja. Zajedni\u010dkim aktivnostima sa upravom za nekretnine cilj nam je da \u0161to ve\u0107i broju upotrebljivih povr\u0161ina uklju\u010dimo u proizvodnju kako bi i\u0161li ka cilju smanjenja uvozne zavisnosti i ve\u0107om doma\u0107om proizvodnjom kvalitetne hrane. Model \u0107e, nakon rigoroznog testiranja i zaokru\u017eene procedure biti predstavljen javnosti i pripremljen za upotrebu.<\/p>\n

Uskoro pet fabrika prerade<\/h2>\n
\"Aleksandar<\/a>
foto: Boris Pejovi\u0107<\/span><\/figcaption><\/figure>\n

Uskoro treba da po\u010dne sa radom fabrika \u010dipsa u Tuzima, da li ima najava za jo\u0161 neke fabrike prerade poljoprivrednih proizvoda?<\/strong><\/em><\/p>\n

Apsolutno, to je jedan od na\u0161ih fokusa i cilj je bar pet preradnih kapaciteta u 2022. godini. Nekoliko preradnih kapaciteta je u fazi izgradnje. Ministarstvo aktivno u\u010destvuje kako bi se \u0161to prije obezbjedili uslovi da ovi pogoni po\u010dnu da proizvode i da do\u0111e do zapo\u0161ljavanja u realnom sektoru. Pored fabrike \u010dipsa u Tuzima jo\u0161 jedna fabrika se gradi za preradu vo\u0107a i povr\u0107a i pakovanje zamrznutih proizvoda. Pored toga na sjeveru je ve\u0107 podignut prostor za novu fabriku za fla\u0161iranje vode i u toku je nabavljanje opreme. Ima jo\u0161 nekoliko manjih pogona koji se uskoro otvaraju i javnost \u0107e blagovremeno biti obavije\u0161tena.<\/p>\n

Za sve nelegalne pojave u \u0161umarstvu bi\u0107e podnijete prijave<\/h2>\n

Da li je u Crnoj Gori proteklih godina postojala \u0161umarska mafija, koje \u0161tete su nanijete tom prirodnom bogatstvu? Da li \u0107e biti nekih postupaka protiv odgovornih?<\/strong><\/em><\/p>\n

Kada govorimo o \u0161teti koja je nanijeta \u0161umama u prethodnom periodu obi\u010dno to povezujemo sa koncesionim kori\u0161\u0107enjem \u0161uma. Naime, sam taj koncesioni model sa svim slabostima uklju\u010duju\u0107i i izostanak kontrole realizacije ugovora prije svega od strane Uprave za \u0161ume doveo je do toga da prihodi dr\u017eave od \u0161umarstva budu neopravdano niski, dok sa druge strane svjedo\u010dimo boga\u0107enju koncesionara.<\/p>\n

Ministarstvo je od samog mog dolaska na funkciju pokrenulo krivi\u010dne postupke zbog vi\u0161e slu\u010dajeva o\u010diglednog kr\u0161enja zakona i zaklju\u010denih ugovora o koncesiji. To se prije sve odnosilo na ugovor sa \u201cVektra Jaki\u0107\u201d, zatim na kori\u0161\u0107enje \u0161uma u Ro\u017eajama, Plavu, Andrijevici i drugim gradovima na sjeveru. Posebno je \u0161tetan bio ugovor sa \u201cVektrom Jaki\u0107\u201d i slobodno se mo\u017ee re\u0107i da je zaklju\u010divanje a kasnije nerealizacija i kr\u0161enje odredbi tog ugovora dovelo do niza negativnih efekata kako u \u0161umarstvu tako i u drvnoj industriji i u Pljevljima i ukupno u Crnoj Gori.<\/p>\n

Dobra stvar je \u0161to je taj ugovor kona\u010dno raskinut i ne proizvodi dalje \u0161tetne posljedice. Ovo Ministarstvo o\u010dekuje od Uprave za \u0161ume detaljan izvje\u0161taj o realizaciji svih preostalih koncesionih ugovora, a ve\u0107 je evidentno da postoje brojni problemi u realizaciji istih. Nakon dostavljanja izvje\u0161taja i razmatranja na Vladi, Ministarstvo \u0107e sigurno inicirati mjere da se sve nelegalne pojave i aktivnosti suzbiju kako institucionalno, tako i procesuiranjem putem podno\u0161enja prijava nadle\u017enim pravosudnim organima, koji su jedino zadu\u017eeni za utvr\u0111ivanje i ka\u017enjavanje krivi\u010dnih djela iz ove oblasti, pa tako i za ocjenu da li je prethodnih godina postojala \u0161umarska mafija u Crnoj Gori.<\/p>\n

Smanjiti poreze na poljoprivredno zemlji\u0161te i objekte<\/h2>\n

Mnoge op\u0161tine su uvele zna\u010dajne poreske stope na poljoprivredno zemlji\u0161te i objekte za poljoprivredu za gra\u0111ane i firme. To nekim od njih, poput Planta\u017ea, postaje ozbiljan teret. Da li smatrate da je potrebno ne\u0161to mijenjati ili reagovati kako bi se to promijenilo, jer poljoprivreda nije profitabilna djelatnost da bi pla\u0107ala tolike poreze?<\/strong><\/em><\/p>\n

Nerealno visoki porezi na poljoprivredno zemlji\u0161te moraju biti sistemski regulisani kako bi za\u0161titili poljoprivrednu proizvodnju. Apsolutno podr\u017eavamo poresku politiku, ali neophodno je na\u0107i mjeru jer obavezni smo da o\u010duvamo i poljoprivredne proizvo\u0111a\u010de i zaposlene koji rade u tom sektoru. Ministarstvo \u0107e u narednom periodu spremiti izmjene zakona i predlo\u017eiti Vladi i Ministarstvu finansija odr\u017eiviji i fer model kojim \u0107emo poku\u0161ati da prevazi\u0111emo ovaj problem, a koji \u0107e nakon toga biti dostavljen parlamentu na dalje odlu\u010divanje.<\/p>\n

O\u010dekuje da \u0107e pravosu\u0111e kazniti uni\u0161titelje rijeka<\/h2>\n

Otkrili ste nedavno veliku kra\u0111u \u0161ljunka iz crnogorskih rijeka i njihovu devastaciju. O\u010dekujete li da neko odgovara zbog toga?<\/strong><\/em><\/p>\n

Kao \u0161to smo vi\u0161e puta rekli, Ministarstvo i Uprava za vode su prepoznali probleme i osvijetlili ih, dostavljaju\u0107i kompletnu dokumentaciju Vladi koja je zadu\u017eila Nacionalni savjet za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije da dalje postupa. Svakako da o\u010dekujemo da neko odgovara, kao i da dalje nezakonite radnje budu sprije\u010dene kada su u pitanju rijeke i \u0161ume, u suprotnom na\u0161i napori da u tim oblastima do\u0111e do promjene bi bili uzaludni.<\/p>\n

Me\u0111utim, dalje aktivnosti su u nadle\u017enosti drugih organa, prije svega pravosudnih, a mi smo tu da pru\u017eimo pomo\u0107 u okviru na\u0161ih nadle\u017enosti kako bi se zaustavila dalja devastacija prirodnih resursa i naravno kako bi neko odgovarao za \u0161tetu koja je ovim resursima do sada pri\u010dinjena.<\/p>\n

Ministarstvo je obezbijedilo nabavku 19 novih brodova za privredni ribolov na moru. Radi se o najve\u0107oj bespovratnoj podr\u0161ci u sektoru ribarstva. Ukupna vrijednost planiranih investicija iznosi 3 miliona eura, dok je vrijednost bespovratne podr\u0161ke 80 odsto, odnosno 2,39 miliona eura. To zna\u010di da neko ko je nabavio plovilo vrijednosti 100.000 eura, plati\u0107e za njega 20.000 u ratama u narednih nekoliko godina.<\/p>\n<\/div>\n<\/article>\n

\n
\n
<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n

<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Agrobud\u017eet u 2022. godini za deset miliona ve\u0107i nego pro\u0161le godine. U ovoj godini tri javna poziva iz IPARD II programa – za unapre\u0111enje primarne proizvodnje, prera\u0111iva\u010dkih kapaciteta i razvoj ruralnog turizma, prenose Vijesti. Agrobud\u017eet za 2022. je trenutno u fazi nacrta, opredijeljeno je 40,25 miliona eura i dodatno amandmanski 3,7 miliona. To je oko… Pro\u010ditajte vi\u0161e…<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":5285,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"spay_email":""},"categories":[39],"tags":[],"yoast_head":"\nZa podr\u0161ku poljoprivredi 40 miliona eura - Savjetuje<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/za-podrsku-poljoprivredi-40-miliona-eura\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"sr_RS\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Za podr\u0161ku poljoprivredi 40 miliona eura - Savjetuje\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Agrobud\u017eet u 2022. godini za deset miliona ve\u0107i nego pro\u0161le godine. U ovoj godini tri javna poziva iz IPARD II programa – za unapre\u0111enje primarne proizvodnje, prera\u0111iva\u010dkih kapaciteta i razvoj ruralnog turizma, prenose Vijesti. Agrobud\u017eet za 2022. je trenutno u fazi nacrta, opredijeljeno je 40,25 miliona eura i dodatno amandmanski 3,7 miliona. To je oko... Pro\u010ditajte vi\u0161e...\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/za-podrsku-poljoprivredi-40-miliona-eura\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Savjetuje\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/seljak.me\/\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2022-01-07T10:50:59+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/stijovic.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"960\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"600\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Seljak.me\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"12 \u043c\u0438\u043d\u0443\u0442\u0430\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#website\",\"url\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/\",\"name\":\"Savjetuje\",\"description\":\"Seljak savjetuje\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"sr-RS\"},{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/za-podrsku-poljoprivredi-40-miliona-eura\/#primaryimage\",\"inLanguage\":\"sr-RS\",\"url\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/stijovic.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/stijovic.jpg\",\"width\":960,\"height\":600},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/za-podrsku-poljoprivredi-40-miliona-eura\/#webpage\",\"url\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/za-podrsku-poljoprivredi-40-miliona-eura\/\",\"name\":\"Za podr\\u0161ku poljoprivredi 40 miliona eura - Savjetuje\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/za-podrsku-poljoprivredi-40-miliona-eura\/#primaryimage\"},\"datePublished\":\"2022-01-07T10:50:59+00:00\",\"dateModified\":\"2022-01-07T10:50:59+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#\/schema\/person\/ad6a49ffeabe4c23e78486ed84d77b10\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/za-podrsku-poljoprivredi-40-miliona-eura\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"sr-RS\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/za-podrsku-poljoprivredi-40-miliona-eura\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/za-podrsku-poljoprivredi-40-miliona-eura\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Naslovna\",\"item\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Za podr\\u0161ku poljoprivredi 40 miliona eura\"}]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#\/schema\/person\/ad6a49ffeabe4c23e78486ed84d77b10\",\"name\":\"Seljak.me\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#personlogo\",\"inLanguage\":\"sr-RS\",\"url\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/savjetuje-logo-96x96.png\",\"contentUrl\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/savjetuje-logo-96x96.png\",\"caption\":\"Seljak.me\"},\"sameAs\":[\"admin\"],\"url\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/author\/admin\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Za podr\u0161ku poljoprivredi 40 miliona eura - Savjetuje","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/za-podrsku-poljoprivredi-40-miliona-eura\/","og_locale":"sr_RS","og_type":"article","og_title":"Za podr\u0161ku poljoprivredi 40 miliona eura - Savjetuje","og_description":"Agrobud\u017eet u 2022. godini za deset miliona ve\u0107i nego pro\u0161le godine. U ovoj godini tri javna poziva iz IPARD II programa – za unapre\u0111enje primarne proizvodnje, prera\u0111iva\u010dkih kapaciteta i razvoj ruralnog turizma, prenose Vijesti. Agrobud\u017eet za 2022. je trenutno u fazi nacrta, opredijeljeno je 40,25 miliona eura i dodatno amandmanski 3,7 miliona. To je oko... Pro\u010ditajte vi\u0161e...","og_url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/za-podrsku-poljoprivredi-40-miliona-eura\/","og_site_name":"Savjetuje","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/seljak.me\/","article_published_time":"2022-01-07T10:50:59+00:00","og_image":[{"width":960,"height":600,"url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/stijovic.jpg","type":"image\/jpeg"}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Seljak.me","Est. reading time":"12 \u043c\u0438\u043d\u0443\u0442\u0430"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#website","url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/","name":"Savjetuje","description":"Seljak savjetuje","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"sr-RS"},{"@type":"ImageObject","@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/za-podrsku-poljoprivredi-40-miliona-eura\/#primaryimage","inLanguage":"sr-RS","url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/stijovic.jpg","contentUrl":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/stijovic.jpg","width":960,"height":600},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/za-podrsku-poljoprivredi-40-miliona-eura\/#webpage","url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/za-podrsku-poljoprivredi-40-miliona-eura\/","name":"Za podr\u0161ku poljoprivredi 40 miliona eura - Savjetuje","isPartOf":{"@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/za-podrsku-poljoprivredi-40-miliona-eura\/#primaryimage"},"datePublished":"2022-01-07T10:50:59+00:00","dateModified":"2022-01-07T10:50:59+00:00","author":{"@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#\/schema\/person\/ad6a49ffeabe4c23e78486ed84d77b10"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/za-podrsku-poljoprivredi-40-miliona-eura\/#breadcrumb"},"inLanguage":"sr-RS","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/za-podrsku-poljoprivredi-40-miliona-eura\/"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/za-podrsku-poljoprivredi-40-miliona-eura\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Naslovna","item":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Za podr\u0161ku poljoprivredi 40 miliona eura"}]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#\/schema\/person\/ad6a49ffeabe4c23e78486ed84d77b10","name":"Seljak.me","image":{"@type":"ImageObject","@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#personlogo","inLanguage":"sr-RS","url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/savjetuje-logo-96x96.png","contentUrl":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/savjetuje-logo-96x96.png","caption":"Seljak.me"},"sameAs":["admin"],"url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/author\/admin\/"}]}},"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/stijovic.jpg","jetpack-related-posts":[{"id":13390,"url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/za-poljoprivredu-ove-godine-76-miliona-eura\/","url_meta":{"origin":6104,"position":0},"title":"Za poljoprivredu ove godine 76 miliona eura","date":"27\/01\/2023","format":false,"excerpt":"Poljoprivreda je, uz turizam, najzna\u010dajnija privredna grana u Crnoj Gori i imali smo razumijevanja za poljoprivrednike za koje je ove godine izdvojeno 53 miliona eura, a uz eurofondove to \u0107e biti znatno vi\u0161e, odnosno ove godine jo\u0161 23 miliona, a do 2027. dodatnih 63 miliona eura, rekao je ministar poljoprivrede\u2026","rel":"","context":"In "Novosti"","img":{"alt_text":"agriculture","src":"https:\/\/i0.wp.com\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2023\/01\/agriculture.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":12828,"url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/srbija-najavila-rekordan-agrobudzet-u-narednoj-godini\/","url_meta":{"origin":6104,"position":1},"title":"Srbija najavila rekordan agrobud\u017eet u narednoj godini","date":"13\/12\/2022","format":false,"excerpt":"Suma od 679 miliona eura","rel":"","context":"In "Novosti"","img":{"alt_text":"Accountant is calculate the budget.","src":"https:\/\/i0.wp.com\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2022\/12\/accountant-is-calculate-the-budget-.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":4488,"url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/o-agrobudzetu-u-cetvrtak-za-poljoprivredu-blizu-45-miliona-eura\/","url_meta":{"origin":6104,"position":2},"title":"O Agrobud\u017eetu u \u010detvrtak? Za poljoprivredu blizu 45 miliona eura","date":"07\/07\/2021","format":false,"excerpt":"Ministarstvo poljoprivrede, \u0161umarstva i vodoprivrede pripremilo je Agrobud\u017eet, kojim je opredijeljeno ukupno 44,82 miliona eura. Resor, na \u010dijem je \u010delu gospodin Aleksandar Stijovi\u0107 je kandidovao Agrobud\u017eet Vladi i o\u010dekuju da \u0107e biti razmatran na prvoj narednoj sjednici, odnosno u \u010detvrtak. Iz Ministarstva su kazali da su nakon usvajanja Zakona o\u2026","rel":"","context":"In "MP\u0160V"","img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/agrobudzet-2021.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":7301,"url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/vlada-crne-gore-usvojila-agrobudzet-za-2022-godinu\/","url_meta":{"origin":6104,"position":3},"title":"Vlada Crne Gore usvojila Agrobud\u017eet za 2022. godinu","date":"24\/02\/2022","format":false,"excerpt":"Vlada Crne Gore je, na sjednici 24. februara 2022. godine, donijela\u00a0Uredbu o uslovima, na\u010dinu i dinamici sprovo\u0111enja mjera agrarne politike za 2022. godinu -\u00a0AGROBUD\u017dET. Agrobud\u017eetom za 2022. godinu, izdvajaju se sredstva za mjere tr\u017ei\u0161ne cjenovne politike, mjere ruralnog razvoja, obezbje\u0111uje se podr\u0161ka servisima u poljoprivrednoj proizvodnji i sektoru ribarstva. Tako\u0111e,\u2026","rel":"","context":"In "Novosti"","img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/1645709371yzhp60r23fikotlr-i_1920x1280.png?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":4620,"url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/najveci-prihodi-od-pljevaljskih-suma\/","url_meta":{"origin":6104,"position":4},"title":"Najve\u0107i prihodi od pljevaljskih \u0161uma","date":"15\/07\/2021","format":false,"excerpt":"\u00a0 Uprave za \u0161ume \u0107e iz bud\u017eeta za ovu godinu dobiti 5,11 miliona od \u010dega \u0107e, osim za plate, najve\u0107i dio novca oti\u0107a na kapitalne izdatke koji se odnose na ure\u0111ivanje zemlji\u0161ta i opremu \u2013 1,22 miliona eura. Iz bud\u017eeta Uprava za imovinu za objedinjene javne nabavke \u0107e dobiti 152\u2026","rel":"","context":"In "Novosti"","img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/sumar-drvoseca-640x433-1.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":11509,"url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/voca-u-srbiji-manje-za-preko-160-hiljada-tona-vece-cijene-ispeglale-rupu-u-proizvodnji\/","url_meta":{"origin":6104,"position":5},"title":"Vo\u0107a u Srbiji manje za preko 160 hiljada tona, ve\u0107e cijene ispeglale rupu u proizvodnji","date":"04\/10\/2022","format":false,"excerpt":"Prema novom izvje\u0161taju Republi\u010dkog zavoda za statistiku (RSZ), povr\u0161ina zemlji\u0161ta kori\u0161c\u0301ena za zasade voc\u0301a u 2021. godini iznosila je 188 872 ha, \u0161to je skoro 1% manje u odnosu na prethodnu godinu.","rel":"","context":"In "Novosti"","img":{"alt_text":"Industrial cultivation of fruit trees, blooming in spring and small business","src":"https:\/\/i0.wp.com\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/industrial-cultivation-of-fruit-trees-blooming-in-spring-and-small-business.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6104"}],"collection":[{"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6104"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6104\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6105,"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6104\/revisions\/6105"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5285"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6104"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6104"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6104"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}