{"id":4233,"date":"2021-06-16T10:26:17","date_gmt":"2021-06-16T10:26:17","guid":{"rendered":"http:\/\/seljak.me\/savjetuje\/?p=4233"},"modified":"2021-06-16T10:51:48","modified_gmt":"2021-06-16T10:51:48","slug":"4-nacina-na-koji-se-brazilski-poljoprivrednici-bore-protiv-klimatskih-promjena","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/4-nacina-na-koji-se-brazilski-poljoprivrednici-bore-protiv-klimatskih-promjena\/","title":{"rendered":"4 na\u010dina na koji se brazilski poljoprivrednici bore protiv klimatskih promjena"},"content":{"rendered":"

 <\/p>\n

Ministar poljoprivrede, \u0161umarstva i vodoprivrede mr Aleksandar Stijovi\u0107 sastao se ranije sa ambasadorom Federativne Republike Brazil Nj. E. Eduardom Boteljom Barbosom<\/a> sa kojim je razgovarao o saradnji u oblastima poljoprivrede i prehrambene industrije. Najavljena je intenzivnija saradnje dvije zemlje a posebno raduje otvorenost za saradnju po pitanju transfera znanja u poljoprivredi<\/strong>, jer Brazil predstavlja jednu od razvijenijih zemalja u svijetu kada je u pitanju stepen primjene novih tehnologija u poljoprivredi.<\/p>\n

U kontekstu klimatskih promjena<\/strong> Brazil je zemlja koja kroz integrisane pristupe<\/strong> poljoprivrednim aktivnostima uspijeva rije\u0161iti trenutne i nadolaze\u0107e probleme koje donose klimatske promjene.<\/p>\n

Klimatske promjene predstavljaju stvarnu prijetnju za poljoprivrednike \u0161irom svijeta. Poljoprivreda je u velikoj mjeri zavisna od lijepog vremena, uklju\u010dujuc\u0301i tu visoke i niske temperature, ki\u0161e, intenzitet vjetra\u00a0 ali i mnoge druge promjenljive. Procjene Svjetskog Instituta za resurse (World Resource Institute) pokazuju da bi klimatske promjene mogle smanjiti globalnu poljoprivrednu produktivnost za 17%<\/strong> do 2050. godine.<\/p>\n

\"\"

Ilustracija, Foto: zylemsa.co.za<\/p><\/div>\n

 <\/p>\n

Za zemlje koje u velikoj mjeri zavise od poljoprivrednog izvoza<\/strong>, poput Brazila, ovo predstavlja pravi problem. Istra\u017eivanja pokazuju da bi promjene<\/strong> u obrascima padavina izazvane klimatskim promjenama mogle ozbiljno smanjiti \u017eetvu soje,<\/strong> jedne od najvec\u0301ih izvoznih roba u Brazilu. Druge studije pokazuju da bi se porast temperature mogao smanjiti \u010dak za 95% povr\u0161ine pogodne za proizvodnju kafe<\/strong>, va\u017ene izvozne robe, u tri brazilske dr\u017eave.<\/p>\n

Dobra vijest je da se poljoprivrednici mogu prilagoditi.<\/strong> Radni dokument koji su objavile brazilske institucije i Brazilska koalicija za klimu, \u0161umu i poljoprivredu, uz doprinos nekoliko stru\u010dnjaka i nau\u010dnika, predstavlja dokaze i predla\u017ee rje\u0161enja za smanjenje rizika od klimatskih promjena na poljoprivrednim zemlji\u0161tima. Tu spadaju politike koje su vec\u0301 u Brazilu i koje su jo\u0161 uvek relativno nepoznate, ali koje bi se mogle pro\u0161iriti \u0161irom Brazila ali ponoviti i u drugim zemljama.<\/p>\n

Klimatske promjene<\/strong>, kao \u0161to znamo, nisu ograni\u010dene u okviru granica jedne zemlje ve\u0107 poga\u0111aju cijelu planetu pa tako, ni Crna Gora i njeni poljoprivrednici nisu po\u0161te\u0111eni promjena koje na\u017ealost ve\u0107 osje\u0107amo poput fluktuacija u klimatskim obrascima kao \u0161to su \u010de\u0161\u0107i vremenski ekstremi poput previsokih odnosno preniskih temperatura, du\u017eim su\u0161nim periodima ili jakim olujama, poplavama i sl.<\/p>\n

Da bi se prilagodili klimatskim promjenama poljoprivrednici moraju prihvatati rje\u0161enja koja su odr\u017eiva i koja im istovremeno mogu pomo\u0107i da proizvedu vi\u0161e hrane.<\/p>\n

Integracija biljnih \u2013 sto\u010darskih i \u0161umskih sistema<\/strong><\/h3>\n

\u0160to je poljoprivredni sistem raznovrsniji, odnosno ima ve\u0107u diverzifikaciju aktivnosti<\/strong> unutar sebe, to je u prosjeku vec\u0301a sposobnost da se prilagodi klimatskim promjenama.<\/p>\n

Umjesto da se gazdinstva ili farme fokusiraju na jednu vrstu proizvodnje (usjevi ili stoka ili \u0161umarstvo), integrisani sistemi<\/strong> ih kombinuju u jednu od \u010detiri kombinacije: usjevi i stoka; usjevi i \u0161umarstvo; sto\u010darstvo i \u0161umarstvo; ili usjevi, stoka i \u0161umarstvo.<\/em><\/p>\n

Kako ovo funkcioni\u0161e?<\/strong> Prema Brazilskoj poljoprivrednoj istra\u017eiva\u010dkoj korporaciji (Embrapa), integrisani sistemi mogu proizvoditi hranu, energiju, vlakna, drvo i nedrvne \u0161umske proizvode na istom podru\u010dju, istovremeno ili u rotaciji.<\/strong><\/p>\n

\"Agro\u0161umarstvo\"

Foto: grocycle.com<\/p><\/div>\n

 <\/p>\n

Integrisani sistemi tako\u0111e mogu pru\u017eiti prednosti prilago\u0111avanja. Istra\u017eivanje je pokazalo da integrisani sistemi<\/strong> mogu u\u010diniti gazdinstva i proizvo\u0111a\u010de otpornijima za svaku analiziranu komponentu: mogu pobolj\u0161ati lokalnu mikroklimu<\/strong> smanjenjem lokalne temperature i povec\u0301anjem padavina i dostupnosti vode<\/strong>; smanjiti uticaj ekstremnih vremenskih uslova<\/strong> na usjeve, stoku i druge proizvode; smanjiti eroziju tla<\/strong>, pobolj\u0161ati produktivnost<\/strong> i pru\u017eati dodatne socio-ekonomske koristi povec\u0301anjem broja proizvoda<\/strong> koje poljoprivrednici mogu proizvesti za \u017eivot ili za prodaju.<\/p>\n

Na primjer, brazilski INOCAS integri\u0161e pa\u0161njake sa \u0161umarstvom<\/strong> u Brazilu. Kompanija sadi domac\u0301e palme na pa\u0161njacima kako bi pobolj\u0161ala kvalitet tla i stvorila hlad za \u017eivotinje na pa\u0161njacima. Palme tako\u0111e proizvode biljno ulje. Ovaj integrisani sistem pobolj\u0161ava zemlju, \u010dini stoci prijatniji boravak na pa\u0161njacima i pru\u017ea nove izvore prihoda ali bez deforestacije.<\/p>\n

\"klimatske

Foto: Danijel Hanter, WRI<\/p><\/div>\n

<\/h3>\n

Rehabilitovanje degradiranih pa\u0161njaka<\/strong><\/h3>\n

Propadanje pa\u0161njaka<\/strong> glavni je problem brazilskih farmera. Degradirana zemlji\u0161ta su podlo\u017ena eroziji<\/strong> i tako zadr\u017eavaju manje vode, imaju hranu manje hranljive vrijednosti \u00a0za \u017eivotinje i doprinose niskoj produktivnosti sto\u010darske proizvodnje. Postoji nekoliko razli\u010ditih na\u010dina sanacije degradiranih pa\u0161njaka<\/strong>. Najkonvencionalniji na\u010din uklju\u010duje primjenu \u0111ubriva<\/strong> – ali to nije uvijek odr\u017eivo<\/strong> za poljoprivrednike, jer pa\u0161njaci obi\u010dno zahtijevaju novu primjenu \u0111ubriva svake \u010detiri do pet godina. Degradirani pa\u0161njak mo\u017ee se odr\u017eivije oporaviti sijanjem krme ili nove trave ili uvo\u0111enjem drvec\u0301a na pa\u0161njak<\/strong> kako bi se izbjegla erozija tla.<\/p>\n

Rehabilitacija pa\u0161njaka mo\u017ee doprinijeti novim, odr\u017eivijim na\u010dinima uzgajanja \u017eivotinja.<\/strong> Ovo kombinuje ispa\u0161u ispod drve\u0107a kako bi se pobolj\u0161alo zdravlje zemlji\u0161ta i dobrobit \u017eivotinja, istovremeno ubla\u017eavajuc\u0301i emisiju ugljenika odnosno omogu\u0107ava pove\u0107anu apsorpciju ugljen dioksida<\/strong>. Rehabilitacija degradiranih pa\u0161njaka tako\u0111e doprinosi prilago\u0111avanju i modelovanju klime<\/strong>, uklju\u010dujuc\u0301i smanjenu lokalnu temperaturu, povec\u0301anu vla\u017enost vazduha, bolju otpornost na talase su\u0161e i vec\u0301u otpornost na prirodne katastrofe. Tako\u0111e pozitivno uti\u010de na eroziju tla i dostupnost vode.<\/p>\n

\"\"

Foto: climate-adapt.eea.europa.eu<\/p><\/div>\n

<\/h3>\n

Agro\u0161umarski sistemi<\/strong><\/h3>\n

Agro\u0161umarstvo integri\u0161e drvec\u0301e i usjeve u namjerno dizajniran sistem. U<\/strong> agro-\u0161umarskom sistemu, svaka biljka je izabrana za odre\u0111enu namjenu – vrste se biraju tako da se biljke ne takmi\u010de vec\u0301 sara\u0111uju. Ovakva raznolikost usjeva i drvec\u0301a omoguc\u0301ava da podru\u010dje bude produktivno tokom cijele godine<\/strong>, tako da mali poljoprivrednici mogu da zara\u0111uju u svim godi\u0161njim dobima.<\/p>\n

Agro\u0161umarski sistemi<\/strong> su va\u017eno sredstvo za prilago\u0111avanje klimatskim promjenama u poljoprivredi.<\/strong> Agro\u0161umarstvo donosi blagodati prilago\u0111avanja lokalnoj klimi, uklju\u010dujuc\u0301i smanjenje uticaja pet vrsta ekstremnih vremenskih doga\u0111aja (su\u0161a, toplotni talasi, hladni talasi, jaka ki\u0161a i poplave), pobolj\u0161anje kvaliteta zemlji\u0161ta i dostupnosti vode, privla\u010denje opra\u0161iva\u010da i pobolj\u0161anje biodiverziteta.<\/strong><\/p>\n

\"Agro\u0161umarstvo\"

Agro\u0161umarsko gazdinstvo<\/p><\/div>\n

<\/h3>\n

Odr\u017eivo \u0161umarstvo<\/strong><\/h3>\n

Odr\u017eivo po\u0161umljena podru\u010dja nude<\/strong> brojne ekolo\u0161ke koristi – poput hvatanja gasova sa efektom staklene ba\u0161te i za\u0161tite zemlji\u0161ta ali i kao potencijal za ekonomsku dobit komercijalizacijom drvnih i nedrvnih \u0161umskih proizvoda.<\/strong><\/p>\n

Pored toga \u0161to predstavlja dobru investiciju, odr\u017eivo \u0161umarstvo pru\u017ea pozitivne efekte prilago\u0111avanja u gotovo svim negativnim faktorima<\/strong>, uz va\u017ean izuzetak: rizik od \u0161umskih po\u017eara mo\u017ee se povec\u0301ati. Gusto zasa\u0111eno drvec\u0301e i zapaljive vrste mogu prouzrokovati brzo \u0161irenje po\u017eara.<\/p>\n

\"Odr\u017eivo

Foto: wildaboutdenmark.com<\/p><\/div>\n

 <\/p>\n

Obnova \u0161uma i \u00a0novo po\u0161umljavanje<\/strong> mogu biti va\u017eni alati za brazilske poljoprivrednike. Brazilski zakon o \u0161umama nala\u017ee\u00a0 da dio svih seoskih posjeda mora biti pokriven prirodnom vegetacijom. Procjene pokazuju da je 21 milion hektara brazilskih \u0161uma ( od 51 milion hektara) degradirano ili posje\u010deno a strategija brazilskih institucija nala\u017ee da se moraju obnoviti. Dio degradiranih \u0161uma je u osjetljivim oblastima, gdje planta\u017ee nisu dozvoljene, ali veliki dio po daljim planovima Brazila mogao bi biti obnovljen upravo odr\u017eivim \u0161umama kako bi se obezbijedile ekonomske i ekolo\u0161ke koristi.<\/strong> Sadnja autohtonih vrsta u Brazilu mogla bi postati va\u017ean izvor prihoda za poljoprivrednike, dok istovremeno poma\u017ee ruralnim podru\u010djima i proizvodnji da se prilagode klimatskim .<\/p>\n

Pripremio:<\/strong> Milan Poka Mijajlovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

  Ministar poljoprivrede, \u0161umarstva i vodoprivrede mr Aleksandar Stijovi\u0107 sastao se ranije sa ambasadorom Federativne Republike Brazil Nj. E. Eduardom Boteljom Barbosom sa kojim je razgovarao o saradnji u oblastima poljoprivrede i prehrambene industrije. Najavljena je intenzivnija saradnje dvije zemlje a posebno raduje otvorenost za saradnju po pitanju transfera znanja u poljoprivredi, jer Brazil predstavlja… Pro\u010ditajte vi\u0161e…<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4240,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"spay_email":""},"categories":[41],"tags":[117,115,63,119,120,116,114,118],"yoast_head":"\n4 na\u010dina na koji se brazilski poljoprivrednici bore protiv klimatskih promjena - Savjetuje<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/4-nacina-na-koji-se-brazilski-poljoprivrednici-bore-protiv-klimatskih-promjena\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"sr_RS\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"4 na\u010dina na koji se brazilski poljoprivrednici bore protiv klimatskih promjena - Savjetuje\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"  Ministar poljoprivrede, \u0161umarstva i vodoprivrede mr Aleksandar Stijovi\u0107 sastao se ranije sa ambasadorom Federativne Republike Brazil Nj. E. Eduardom Boteljom Barbosom sa kojim je razgovarao o saradnji u oblastima poljoprivrede i prehrambene industrije. Najavljena je intenzivnija saradnje dvije zemlje a posebno raduje otvorenost za saradnju po pitanju transfera znanja u poljoprivredi, jer Brazil predstavlja... Pro\u010ditajte vi\u0161e...\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/4-nacina-na-koji-se-brazilski-poljoprivrednici-bore-protiv-klimatskih-promjena\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Savjetuje\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/seljak.me\/\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2021-06-16T10:26:17+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2021-06-16T10:51:48+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2021\/06\/6231512_orig.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"1100\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"618\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Seljak.me\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"6 \u043c\u0438\u043d\u0443\u0442\u0430\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#website\",\"url\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/\",\"name\":\"Savjetuje\",\"description\":\"Seljak savjetuje\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"sr-RS\"},{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/4-nacina-na-koji-se-brazilski-poljoprivrednici-bore-protiv-klimatskih-promjena\/#primaryimage\",\"inLanguage\":\"sr-RS\",\"url\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2021\/06\/6231512_orig.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2021\/06\/6231512_orig.jpg\",\"width\":1100,\"height\":618},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/4-nacina-na-koji-se-brazilski-poljoprivrednici-bore-protiv-klimatskih-promjena\/#webpage\",\"url\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/4-nacina-na-koji-se-brazilski-poljoprivrednici-bore-protiv-klimatskih-promjena\/\",\"name\":\"4 na\\u010dina na koji se brazilski poljoprivrednici bore protiv klimatskih promjena - Savjetuje\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/4-nacina-na-koji-se-brazilski-poljoprivrednici-bore-protiv-klimatskih-promjena\/#primaryimage\"},\"datePublished\":\"2021-06-16T10:26:17+00:00\",\"dateModified\":\"2021-06-16T10:51:48+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#\/schema\/person\/ad6a49ffeabe4c23e78486ed84d77b10\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/4-nacina-na-koji-se-brazilski-poljoprivrednici-bore-protiv-klimatskih-promjena\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"sr-RS\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/4-nacina-na-koji-se-brazilski-poljoprivrednici-bore-protiv-klimatskih-promjena\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/4-nacina-na-koji-se-brazilski-poljoprivrednici-bore-protiv-klimatskih-promjena\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Naslovna\",\"item\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"4 na\\u010dina na koji se brazilski poljoprivrednici bore protiv klimatskih promjena\"}]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#\/schema\/person\/ad6a49ffeabe4c23e78486ed84d77b10\",\"name\":\"Seljak.me\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#personlogo\",\"inLanguage\":\"sr-RS\",\"url\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/savjetuje-logo-96x96.png\",\"contentUrl\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/savjetuje-logo-96x96.png\",\"caption\":\"Seljak.me\"},\"sameAs\":[\"admin\"],\"url\":\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/author\/admin\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"4 na\u010dina na koji se brazilski poljoprivrednici bore protiv klimatskih promjena - Savjetuje","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/4-nacina-na-koji-se-brazilski-poljoprivrednici-bore-protiv-klimatskih-promjena\/","og_locale":"sr_RS","og_type":"article","og_title":"4 na\u010dina na koji se brazilski poljoprivrednici bore protiv klimatskih promjena - Savjetuje","og_description":"  Ministar poljoprivrede, \u0161umarstva i vodoprivrede mr Aleksandar Stijovi\u0107 sastao se ranije sa ambasadorom Federativne Republike Brazil Nj. E. Eduardom Boteljom Barbosom sa kojim je razgovarao o saradnji u oblastima poljoprivrede i prehrambene industrije. Najavljena je intenzivnija saradnje dvije zemlje a posebno raduje otvorenost za saradnju po pitanju transfera znanja u poljoprivredi, jer Brazil predstavlja... Pro\u010ditajte vi\u0161e...","og_url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/4-nacina-na-koji-se-brazilski-poljoprivrednici-bore-protiv-klimatskih-promjena\/","og_site_name":"Savjetuje","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/seljak.me\/","article_published_time":"2021-06-16T10:26:17+00:00","article_modified_time":"2021-06-16T10:51:48+00:00","og_image":[{"width":1100,"height":618,"url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2021\/06\/6231512_orig.jpg","type":"image\/jpeg"}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Seljak.me","Est. reading time":"6 \u043c\u0438\u043d\u0443\u0442\u0430"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#website","url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/","name":"Savjetuje","description":"Seljak savjetuje","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"sr-RS"},{"@type":"ImageObject","@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/4-nacina-na-koji-se-brazilski-poljoprivrednici-bore-protiv-klimatskih-promjena\/#primaryimage","inLanguage":"sr-RS","url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2021\/06\/6231512_orig.jpg","contentUrl":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2021\/06\/6231512_orig.jpg","width":1100,"height":618},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/4-nacina-na-koji-se-brazilski-poljoprivrednici-bore-protiv-klimatskih-promjena\/#webpage","url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/4-nacina-na-koji-se-brazilski-poljoprivrednici-bore-protiv-klimatskih-promjena\/","name":"4 na\u010dina na koji se brazilski poljoprivrednici bore protiv klimatskih promjena - Savjetuje","isPartOf":{"@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/4-nacina-na-koji-se-brazilski-poljoprivrednici-bore-protiv-klimatskih-promjena\/#primaryimage"},"datePublished":"2021-06-16T10:26:17+00:00","dateModified":"2021-06-16T10:51:48+00:00","author":{"@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#\/schema\/person\/ad6a49ffeabe4c23e78486ed84d77b10"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/4-nacina-na-koji-se-brazilski-poljoprivrednici-bore-protiv-klimatskih-promjena\/#breadcrumb"},"inLanguage":"sr-RS","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/4-nacina-na-koji-se-brazilski-poljoprivrednici-bore-protiv-klimatskih-promjena\/"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/4-nacina-na-koji-se-brazilski-poljoprivrednici-bore-protiv-klimatskih-promjena\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Naslovna","item":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"4 na\u010dina na koji se brazilski poljoprivrednici bore protiv klimatskih promjena"}]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#\/schema\/person\/ad6a49ffeabe4c23e78486ed84d77b10","name":"Seljak.me","image":{"@type":"ImageObject","@id":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/#personlogo","inLanguage":"sr-RS","url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/savjetuje-logo-96x96.png","contentUrl":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/savjetuje-logo-96x96.png","caption":"Seljak.me"},"sameAs":["admin"],"url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/author\/admin\/"}]}},"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2021\/06\/6231512_orig.jpg","jetpack-related-posts":[{"id":10556,"url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/uticaj-klimatskih-promjena-na-imuni-odgovor-kod-domacih-zivotinja\/","url_meta":{"origin":4233,"position":0},"title":"Uticaj klimatskih promjena na imuni odgovor doma\u0107ih \u017eivotinja","date":"25\/07\/2022","format":false,"excerpt":"Klimatske promjene i globalno zagrijavanje su me\u0111u najkriti\u010dnijim izazovima sa kojima \u0107e se sto\u010darska industrija suo\u010diti u budu\u0107nosti. Kako je izvijestio Me\u0111uvladin panel za klimatske promjene (2014), porast globalne prosje\u010dne povr\u0161inske temperature mo\u017ee biti izme\u0111u 0,3\u00b0C i 4,8\u00b0C do 2100. godine, uz predvi\u0111eno pove\u0107anje u\u010destalosti i intenziteta toplotnih talasa. Kao\u2026","rel":"","context":"In "Sto\u010darstvo"","img":{"alt_text":"Sunrise over misty landscape with two trees, herd of cows grazing underneath.","src":"https:\/\/i0.wp.com\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/sunrise-over-misty-landscape-with-two-trees-herd-of-cows-grazing-underneath-.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":11803,"url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/gubici-od-klimatskih-promjena-145-milijardi-e-za-jednu-deceniju\/","url_meta":{"origin":4233,"position":1},"title":"Gubici od klimatskih promjena: 145 milijardi \u20ac za jednu deceniju","date":"24\/10\/2022","format":false,"excerpt":"Procjene Evropske agencije za \u017eivotnu sredinu koje je objavio Eurostat.","rel":"","context":"In "Novosti"","img":{"alt_text":"Heatwave hot sun. Climate Change. Global Warming","src":"https:\/\/i0.wp.com\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/heatwave-hot-sun-climate-change-global-warming.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":11911,"url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/promjene-u-distribuciji-vrsta-ptica-usled-klimatskih-promjena-mogu-ugroziti-usluge-ekosistema\/","url_meta":{"origin":4233,"position":2},"title":"Promjene u distribuciji vrsta ptica usled klimatskih promjena mogu ugroziti usluge ekosistema","date":"01\/11\/2022","format":false,"excerpt":"Kako se raspon vrsta mijenja zbog klimatskih promjena, ekosistemi c\u0301e biti izmijenjeni i mogu promijeniti na\u010din na koji funkcioni\u0161u.","rel":"","context":"In "Novosti"","img":{"alt_text":"bird","src":"https:\/\/i0.wp.com\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/bird.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":11233,"url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/klimatska-varijabilnost-pokrece-globalni-pad-otpornosti-suma\/","url_meta":{"origin":4233,"position":3},"title":"Klimatska varijabilnost pokrec\u0301e globalni pad otpornosti \u0161uma","date":"12\/09\/2022","format":false,"excerpt":"Razumijevanje osnovnih mehanizama otpornosti \u0161uma je od najvec\u0301e va\u017enosti za razvoj zdravih planova o\u010duvanja i upravljanja.","rel":"","context":"In "Novosti"","img":{"alt_text":"Summer forest","src":"https:\/\/i0.wp.com\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2022\/09\/summer-forest.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":4059,"url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/stijovic-i-barbosa-brazil-vidi-crnu-goru-kao-partnera-na-polju-poljoprivrede-sumarstva-i-vodoprivrede\/","url_meta":{"origin":4233,"position":4},"title":"Stijovi\u0107 i Barbosa: Brazil vidi Crnu Goru kao partnera na polju poljoprivrede, \u0161umarstva i vodoprivrede","date":"09\/06\/2021","format":false,"excerpt":"Ministar poljoprivrede, \u0161umarstva i vodoprivrede mr Aleksandar Stijovi\u0107 sastao se ju\u010de sa ambasadorom Federativne Republike Brazil Nj. E. Eduardom Boteljom Barbosom sa kojim je razgovarao o saradnji u oblastima poljoprivrede i prehrambene industrije, saop\u0161tili su iz ovog Ministarstva na zvani\u010dnoj Facebook stranici. Ministar Stijovi\u0107 je, kako stoji u saop\u0161tenju, izrazio\u2026","rel":"","context":"In "Novosti"","img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2021\/06\/197210733_3954274164626738_3872085470669053797_n.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":13768,"url":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/buducnost-poljoprivrede-u-svijetlu-klimatskih-promjena-i-nanotehnologija\/","url_meta":{"origin":4233,"position":5},"title":"Budu\u0107nost poljoprivrede u svijetlu klimatskih promjena i nanotehnologija","date":"17\/02\/2023","format":false,"excerpt":"Na Biotehni\u010dkom fakultetu Univerziteta Crne Gore 15. februara 2023. godine odr\u017eana je radionica pod nazivom \u201cBudu\u0107nost poljoprivrede u svijetlu klimatskih promjena i nanotehnologija\u201d na kojoj su, pored saradnika Biotehni\u010dkog fakulteta UCG, Ministarstva poljoprivrede, \u0161umarstva i vodoprivrede, Savjetodavne slu\u017ebe u biljnoj proizvodnji i nacionalnog kontrolnog tijela za organsku proizvodnju \u201cMonteorganica\u201d, u\u010destvovali\u2026","rel":"","context":"In "Novosti"","img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/tumber.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4233"}],"collection":[{"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4233"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4233\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4242,"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4233\/revisions\/4242"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4240"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4233"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4233"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4233"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}