“Mi se okupljamo i poku\u0161avamo da od Ministarstva poljoprivrede dobijemo stav, dakle, nijesmo mi \u010dvrsti u svim zahtjevima, da mora sve biti kako mi ka\u017eemo, ali najve\u0107i je problem \u0161to iz Ministarstva nikad nijesmo dobili odgovor da li se oni sa na\u0161im predlogom sla\u017eu i ponudili bilo kakav svoj predlog. Mi smo do\u0161li u poziciju svi bez obzira da li su to proizvo\u0111a\u010di mlijeka ili uzgajiva\u010di svinja, ljudi koji tove goveda ili proizvo\u0111a\u010di pile\u0107eg mesa i jaja, zato \u0161to imamo problem svi sa enormno visokom cijenom koncentrovane sto\u010dne hrane kao posledica poreme\u0107aja na svjetskom tr\u017ei\u0161tu \u017eitarica. Naravno, nije samo kriva COVID situacija krive su mnoge stvari koje se de\u0161avaju u svijetu, ali najve\u0107i problem je \u0161to na\u0161a dr\u017eava i na\u0161e Ministarstvo nije reagovalo kako treba, dok su mnoge dr\u017eave u regionu i Evropi reagovale raznim mjerama podsticaja kod nas se ne de\u0161ava ni\u0161ta. Mi imamo status quo, iako smo upozoravali jo\u0161 od januara, mi smo se okupili prije dva mjeseca na \u0110ur\u0111evi\u0107a Tari, iznijeli svoje stavove predo\u010dili ih Ministarstvu, zakazivali sastanke nekoliko puta, do sastanka nije do\u0161lo. Sastali smo se drugi put, posle sastanka u Nik\u0161i\u0107u, ministar nas je primio, razgovarali smo, on je obe\u0107ao da \u0107e dati rje\u0161enje u roku od 10 dana, me\u0111utim rje\u0161enja nemamo ni dan danas. Zato smo mi danas do\u0161li ovdje da upozorimo i ministre i javnost da mi vi\u0161e ne mo\u017eemo \u010dekati, samo neka nam ka\u017eu glasno i jasno da li \u0107e da nam pomognu i kako ili ne\u0107e, ako o\u0107e mi \u0107emo zadr\u017eati na\u0161e farme i stoku, a ako ne mi \u0107emo polako da mi\u010demo stoku da ne bismo uslazili u sve ve\u0107e dubioze. Pominju se predlozi za jednokratne pomo\u0107i, mi nijesmo socijalni slu\u010dajevi, mi smo doma\u0107ini ljudi koji imaju veliki broj grla, velika imanja, mehanizaciju \u010dija se vrijednost broji stotinama hiljada eura. Ako vi imate situaciju da ljudi koji imaju sto hiljada vrijednosti nekretnine da ne mogu da pre\u017eive, da treba da uzimaju robu na veresiju, to ne vodi dobru. Jedna je stvar jednostavna u sto\u010darstvu, jedno izgubljeno grlo potrebno je 5 godina da se vrati broj grla, vrlo je pametno sa\u010duvati stada a ne izgubiti pa ih obnavljati, jer se to ne isplati. Ova kriza \u0107e trajati do oktobra, do \u017eetve, tada \u0107e se desiti jednostavna cijena ili \u0107e cijena mesa i mlijeka da poraste ili \u0107e cijena \u017eitarica da padne. Ovaj parioitet koji sad postoji je jednostavno neodr\u017eiv i nema ga nigdje u svijetu, i zato nama dr\u017eava mora da pomogne. Ne postoji ni jedna privreda u zemljama Evrope prije svega koja funkcioni\u0161e bez pomo\u0107i dr\u017eave. Od po\u010detka Covid situacije nijesmo imali nijednu vanrednu mjeru ili pomo\u0107 osim jednu da su nam isplatili subvenciju dva mjeseca ranije i to je sve \u0161to smo od njih dobili. Mi vi\u0161e ne mo\u017eemo ovako, i vjerovatno ako nam ministar ne iza\u0111e sa stavom mi \u0107emo na\u0161e farme polako zatvarati.”<\/p>\n\n\n\n
“Na\u0161e kalkulacije govore da je maksimalna cijena koncentrata koja nas odr\u017eava u zoni rentabilnosti 0.30\u20ac\/kg sa 18 do 20% proteina, to va\u017ei i za nas proizvo\u0111a\u010de mlijeka i za uzgajiva\u010de svinja, jer otprilike koncentrat za krma\u010de i krave muzare ima isti kvalitet i otprilike je ista cijena. Mi smo predlo\u017eili da nam isplate 0.05\u20ac\/kl mlijeka, dodatnih 0.05\u20ac na onih \u0161to ve\u0107 imamo, to bi nam garantovalo neko pre\u017eivljavanje. Za uzgajiva\u010de svinja mo\u017ee se na\u0107i neki model, ljudi koji se bave prizvodnjom i tehnologijom proizvodnje znaju kako je to. Mi dajemo 300 g koncentrata za litar mlijek i to bi do\u0161lo nekih 0.12\u20ac do 0.15\u20ac po kilogramu koncentrata, dok uzgajiva\u010di svinja daju 3 kilograma koncentrata za kilogram prirasta. I tu se mo\u017ee na\u010di neka ra\u010dunica. Jednokratne pomo\u0107i, intervencije uvozom ne re\u0161avaju ni\u0161ta, problem se rje\u0161ava dugoro\u010dno, ili da dr\u017eava nema robne rezerve, to je drugi veliki problem, dakle mora nam se pomo\u0107i sa minimum 0.10\u20ac po kilogramu koncentrata da bismo mi opstali.”<\/p>\n\n\n\n
Ra\u0161o Miljanji\u0107<\/strong> – Farma koza Miljani\u0107, sto\u010dar, mlije\u010dno kozarstvo <\/p>\n\n\n\n “U ime kozara Crne Gore i svih kolega koji se bave proizvodnjom kozjeg mlijeka i kozjeg sira u otkupu mlijeka i onih koji prera\u0111uju na gazdinstvima, da je to bio jedan od zahtjeva prema ministarstvu od po\u010detka, tra\u017eili smo i sad tra\u017eimo da se pomogne i da se na\u0111e na\u010din, mi smo ministru to detaljno predo\u010dili na sastanku, on je to uzalud posao na sedam stranica svog rokovnika, i ostalo je na tome. Ono \u0161to crnogorska javnost treba da zna jeste da se od oktobra pro\u0161le godine ni jedan jedini litar kozjeg mlijeka ne otkupljuje do danas. To je 50-60 porodica koje nemaju prihoda od oktobra pro\u0161le godine. Ono \u0161to je Budo rekao mi nijesmo dobili nikakve subvencije od dr\u017eave, mora javnost da zna da 50000 ljudi \u017eivi od poljoprivrede u Crnoj Gori, zna\u010di 50000 ljudi nije zaslu\u017eilo ni jednu jedinu mjeru ni prethodne ni ove Vlade da obezbijedi da pomogne poljoprivredi. Mi nijesmo socijalni slu\u010dajevi, te jednokratne pomo\u0107i na ne zna\u010de ni\u0161ta, moramo imati konkretna rje\u0161enja, jedan od rje\u0161enja jeste kontrola uvoza koji svakog mjeseca sve vi\u0161e raste. Desetine tona sireva dolazi iz regiona, oni znaju kako, nalaze se na na\u0161em tr\u017ei\u0161tu prodaju se kao na\u0161i sirevi i dolazimo do problema da se na\u0161i sirevi ne mogu prodati. Moje kolege se ovim poslom bave u prosjeku od 10 do 25 godina, po prvi put smo u poslednjih 10 godina do\u0161li u situaciju da moramo da prodamo stoku zato \u0161to dr\u017eava ne\u0107e da reaguje. Novca svi znamo da ima, novac postoji, ja ne\u0107u da se bavim politikom, ne\u0107u da se bavim savjetom, oni odli\u010dno znaju da je ministar pri\u010dao jo\u0161 u januaru na televiziji Vijesti da nece pustiti nijedno grlo i doma\u0107instvo, i da postoji novac od Vlade i Ministarstva finansija. Mi smo na granici da prodamo sve ono \u0161to smo stvarali godinama, nije to mali broj stoke i mali broj porodica, to je ogroman gubitak za cijelu dr\u017eavu. Mi smo o\u010dekivali odgovore prije, ovo je ve\u0107 peti put da tra\u017eimo rje\u0161enje, ovo je najradikalnije, na demokratski na\u010din smo slali dopise i da razgovaramo. Nemamo stav Ministra, ni Vlade, Agrobud\u017eet nije usvojen, ali ove na\u0161e probleme sa sto\u010dnom hranom ne rje\u0161ava agrobud\u017eet, i to nije predvi\u0111eno agrobud\u017eetkom, to su neke druge mjere iz bud\u017eeta Crne Gore koje mogu da se povuku samo ako ima volje.”<\/p>\n\n\n\n Luka Ivanovi\u0107<\/strong>– Farma svinja Ivanovi\u0107, Udru\u017eenje proizvo\u0161a\u010da i uzgaja\u010da svinja<\/p>\n\n\n\n “Ja sam ispred proizvo\u0111a\u010da i uzgajiva\u010da svinja u Crnoj Gori i mogu re\u0107i da smo u poslednjih 20 godina stvorili par ozbiljnih farmi i dobru proizvodnju. Dolazimo u situaciju sad da smo vodili ra\u010duna da cijene budu pristupa\u010dne ne\u0161im kupcima, ali da je cijena sto\u010dne hrane poskupljala do 100%. Kad je gospodin Stijovi\u0107 do\u0161ao na mjesto ministra poljoprivrede, imali smo sastanke i dobili smo nadu u njegovu ozbiljnost, da \u0107e posvetiti pa\u017enju proizvo\u0111a\u010dima, ali njegova podr\u0161ka je blije\u0111ela iz dana u dan. Ja bih poru\u010dio svima iz Ministarstva da su oni na\u0161 servis, a da smo mi ti ljudi koji smo 365 dana na farmama, njivama, po ki\u0161i, vjetru i snijegu , radimo i nemamo sigurno primanje, da su na\u0161e porodice uklju\u010dene u proizvodnju i da radimo bez praznika i godi\u0161njih odmora. Pomo\u0107 farmerima i poljoprivrednicima je neophodna, ne kratko, mada su kolege rekle da je i ta pomo\u0107 sad neophodna. Potreban nam je plan, kako dalje, da smo mi konkurentni, da ne dolazi do situacije kao danas da moramo se okupljamo i molimo za pomo\u0107. Ovi ljudi su ostavili danas farme i poslove da bi do\u0161li. Ponavljam, oni su na\u0161 servis i primaju plate zahvaljuju\u0107i na\u0161em radu, treba da se sjedne i ozbiljno porazgovara, da proizvo\u0111a\u010di iz svih oblasti naprave svoje programe i predloge i da porazgovaramo kako to da bude dugotrajne. Da su na\u0161e farme, porodice i poslovi sigurni. Ne \u017eelimo da se olupljamo, \u017eelimo da radimo u svojim objektima i da od na\u0161eg rada \u017eivimo.”<\/p>\n\n\n\n Na\u0161a ekipa uspjela je da dodatno porazgovara sa poljoprivrednim proizvo\u0111a\u010dima kako bi dobili dodatni uvid u trenutnu situaciju i vi\u0111enje crnogorske poljoprivrede.<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n Budimir Mugo\u0161a<\/strong><\/p>\n\n\n\n Kako vidite ovaj protest u kontekstu protesta od oko prije dva mjeseca u Francuskoj?<\/em><\/p>\n\n\n\n ,,Znate\nkako Francuska je jedna od najja\u010dih zemalja u Evropi, oni su tre\u0107i proizvo\u0111a\u010di\nmesa u Evropi, mislim da su najve\u0107i proizvo\u0111a\u010di mlijeka u Evropi, drugi su\nproizvo\u0111a\u010di gove\u0111eg mesa. To je ure\u0111ena dr\u017eava u kojoj je poljoprivreda vrlo bitna u njihovom\nBud\u017eetu poljoprivreda u\u010destvuje svega 2%. \nDr\u017eavni Bud\u017eet u na\u0161oj poljoprivredi je 7 %, plus primanja iz Evropske\nUnije i pored toga oni \u0161trajkuju! Vidjeli\nste kakva je njihova oprema, kakva je njihova mehanizacija, ali oni imaju\npravo, zato \u0161to je kod njih seljak bitan. Kod njih je proizvodnja hrane sveti posao. Mislim da kod nas sazrijeva\nsvijest da \u0107emo mo\u017eda do idu\u0107eg ili onog tamo petka do\u0107i sa tom na\u0161om\nmehanizacijom koja nije onako reprezentativna kao \u0161to je francuska, pa \u0107emo\nblokirati i mi ovdje ulice i pokazati da i mi imamo na\u0161 stav, da mi imamo\nhrabrosti, a neka oni vide \u0161ta ho\u0107e\u201c. <\/p>\n\n\n\n \u0160ta smatrate trenutno najve\u0107im problemom u crnogorskoj poljoprivredi? Da li se neki problemi mogu pripisati proizvo\u0111a\u010dima ili mo\u017eda nemaru institucija isklju\u010divo? <\/em><\/p>\n\n\n\n ,,Naravno, naravno da postoje\u00a0 gre\u0161ke kod proizvo\u0111a\u010da. Postoje gre\u0161ke prvenstveno da oni ne vole da se udru\u017euju, bez udru\u017eivanja, bez klastera, bez esnafa sigurno se ne\u0107e do\u0107i do kvalitetnog rje\u0161enja. Ja sam\u00a0 vi\u0161e puta iznosio svoj stav da dr\u017eava mora pomo\u0107i da se napravi desetak karakteristi\u010dnih klastera u Crnoj Gori, koji bi poslu\u017eili kao primjer svim ostalim. Najbolji primjer udru\u017eenja kada su u pitanju klasteri je Italija. Italijani \u00a0su doveli\u00a0 to do savr\u0161enstva i oni kao grupa i kao zajednica nastupaju . U Austriji postoji poljoprivredna komora, koju finansira dr\u017eava, u Sloveniji tako\u0111e. Mi mo\u017eemo i\u00a0 moramo\u00a0 napraviti Savez udru\u017eenja poljoprivrednih proizvo\u0111a\u010da Crne Gore, u kom trebaju \u00a0da se udru\u017ee ostala udru\u017eenja koja postoje: udru\u017eenja svinjara, proizvo\u0111a\u010da mlijeka, p\u010delari, ratari, hortikultura i tako dalje, i da napravimo jednu krovnu organizaciju, i sve do onog momenta dok ne po\u010dnemo pla\u0107ati \u010dlanarinu mi \u010demo samo imati pravo a ne\u0107emo imati. Poljoprivrednici do\u0111u na sastanak, iznesu svoj stav i vi\u0161e se ne pojavljuju, kada budu davali \u010dlanarinu i kada budu poljoprivrednici imali profesionalnog sekretara koji \u0107e da zastupa njihove interese, da prati\u00a0 zakonsku regulativu koja je vrlo, vrlo komplikovana.\u201c<\/p>\n\n\n\n Ja sam\nneko ko se bavi agrarnom politikom ne samo poljoprivredom, pratim agrarnu politiku dvadesetak godina, ako mo\u017eemo\nto kvatifikovati u nekom fizi\u010dkom obimu. Pregovara\u010dka poglavlja jedanaest,\ndvanaest, trinaest kod nas je ina\u010de otvorena za vrijeme mog mandata na poziciji ministra\npoljoprivrede, zna\u010di tri poglavlja su otvorena od tada, to je otprilike nekih\n60% u fizi\u010dkom obimu, \u0161to je bitno da se usaglasi, jer danas Evropsku zajednicu\nosim bezbjednosti spoljne politike \u010dini prije svega bezbjednost hrane. To je\nvrlo, vrlo komplikovano, crnogorski seljak nije spreman na to a dr\u017eava nema\ninstitucionalnih profesionalnih, kadrovskih rje\u0161enja i politi\u010dke volje da to\nrije\u0161i. Vi znate da predizbornoj\nkampanji svi govore turizam i\npoljoprivreda i tu se zavr\u0161ava sva pri\u010da o poljoprivredi, to je samo\npo\u0161tapalica! Mo\u017eete misliti kada \u010dovjek koji je u Skup\u0161tini ili \u010dovjek koji je\nministar ka\u017ee ,,sto\u010darstvo i poljoprivreda\u201c pa taj \u010dovjek koji ne zna da je\nsto\u010darstvo dio poljoprivrede, nema \u0161ta da govori, jer je iskazao elementarno\nneznanje\u201c.<\/p>\n\n\n\n Da li vidite budu\u0107nost poljoprivrede u Crnoj Gori u rukama mladih ljudi odnosno mladih poljoprivrednika?<\/em><\/p>\n\n\n\n \u00a0,,Poljoprivreda je postala drasti\u010dno neatraktivno zanimanje. Kada sam bio u posjeti Holandiji na jednom presti\u017enom Univerzitetu, upisao je samo jedan student Agronomiju. I ti veliki Univerziteti mole i imaju \u010dak menad\u017eera koji vr\u0161i animiranje gra\u0111ana da upi\u0161u Poljoprivredni fakultet. Ako po\u0111emo od te \u010dinjenice da poljoprivreda nije samo ekonomsko pitanje, ve\u0107 i demografsko pitanje i da je poljoprivrednik na selu je i vojnik i vatrogasac privrednik, i turisti\u010dki vodi\u010d i spasilac, kada nema tamo nikog, tamo nema ni sela, dakle bez jednog detaljnog plana i ovog mizernog izdvajanja iz Bud\u017eeta.\u00a0 Kada analizirate, direktna pla\u0107anja u poljoprivredi je Bud\u017eet, sve ostalo… , plata ministra nije Bud\u017eet. Obavezne fitosanitarne mjere nijesu Bud\u017eet. Znate li\u00a0 da ne postoje odvojena sredstva za monitoring za kontrolu hrane, da ove godine ni jedan jedini uzorak hrane nije iskontrolisan ove godine. Poljoprivrednici mogu da nam prodaju \u0161ta god ho\u0107e, to je jedna od posljedica koju niko ne pominje. Postavi\u0107e se pitanje veterinarske za\u0161tite, vakcinacije \u017eivotinja kod goveda se vr\u0161i tuberkulinizacija, ispitivanje na brucelozu. \u0160ta \u0107e se desiti ako se ne izvr\u0161i ispitivanje na brucelozu i ako po\u0111e mlijeko sa brucelozom, ina\u010de to je zoonoza. To je nesagledivo, ja vam tvrdim da posljedice koje su napravili nesavjesni ministri uklju\u010duju\u0107i i mene i Petar Ivanovi\u0107, i Milutin Simovi\u0107 i Tarzan Milo\u0161evi\u0107 a da \u0107e posljedice biti gore po crnogorsku poljoprivredu ne\u010dinjenjem trenutnog ministra za ovih sest mjeseci i ja mislim da nemamo svijetlu budu\u0107nost u ovoj situaciji. \u201c <\/p>\n\n\n\n ,,Da se vratimo mladim ljudima i ljudima posebno na sjeveru, njihovo vi\u0111enje je u smislu- Dr\u017ea\u0107u ove ovce dok mi dijete ne zavr\u0161i fakultet i ne zaposli se i nikad se vi\u0161e ne\u0107e baviti poljoprivredom. Za to vrijeme \u010de on stvoriti imperiju i ulo\u017eiti sve \u0161to ima u to a zatim \u010de po\u010di da radi negdje to dijete za 500 evra a osta\u010de stotine hiljada eura. Dakle , ja ka\u017eem moja mehanizacija, moje osnovno stado, moja \u0161tala i obrtna sredstva vrijede! Svakog dana sem kada kosim ostavim \u010ditaju\u0107i 3 sata, svakog ponedjeljka pratim berzu sto\u010dne hrane. Ja sam jo\u0161 u januaru ministru napisao da \u0107e do\u0107i do naglog skoka cijene koncentrata jer je ve\u0107 tada na produktnoj berzi u Novom Sadu koja je jedna od najstarijih berzi u Evropi i na berzi \u017eitarica u Parizu isporuka u maju bila skuplja 35 % i ja sam mu to poslao i on na to nije reagovao. Dr\u017eavni Sekretar je rekao- Budo se pravi pametan. To je problem, problem je \u0161to ja u Ministrstvu ne mogu biti ni\u00a0 portir. Ja sam zavr\u0161io fakultet sa prosjekom 10, magistrirao sam, zavr\u0161io prije toga Ma\u0161instvo, \u010ditavog \u017eivota radim, pogledajte, pogledajte mi ruke od \u010dega ja \u017eivim, ali ja sam naslijedio veliku imovinu i ja mogu da radim po \u010ditav dan jo\u0161 koju godinu, ali d\u017eaba! \u201c <\/p>\n\n\n\n ,, Vjerujte vi meni jednu stvar, za svo vrijeme nikad niko me nije pozvao da pri\u010dam o struci\u00a0 stalno me guraju u politiku, pro\u0161le godine sam bio uklju\u010den na jednom me\u0111unarodnom projektu, govorio sam o p\u010delarstvu, ljekovitom bilju, sticajem okolnosti bio sam direktor jedne fabrike za preradu \u010dajeva pa sam govorio o razvoju, o mljekarstvu o sirevima. \u017delio bih da govorim na nekom skupu od sto ljudi, gdje bih govorio kako da od jednog mlijeka napravite 10 vrsta sira i da vam pri\u010dam kako se sir konzumira i kulturu sira, i kako su sirevi nastajali, kako je nastao rokfor, kako je nastao edamer, kamember, kako je nasto prvi sir, kako je nastalo prvo fermentisano mlijeko, jer su u po\u010detku ljudi pravili mijeh od \u017eeluca \u017eivotinja pa su onda enzimi izvr\u0161ili koagulaciju. \u0160ta je kefir, \u0161ta je jardum, ajran, sve o mlijeku, kako da naprave sir za grilovanje, da izvuku mast, halumni si, uz koja se vina piju to je jedna kultura! Ja imam sertifikat za ocjenjivanje kvaliteta sira i sertifikat za ocjenjivanje kvaliteta pr\u0161ute. Ja pri\u010dam ljudima kao se to radi, \u0161ta je bitno i \u0161ta nije bitno i za\u0161to crnogorska pr\u0161uta ne valja? Zato \u0161to se pravi od mesa koje nije za tu namjenu. Vi ako imate dodirnih ta\u010daka sa degustacijom vi znate da ispirate sa neutralnim vinom, zagrizete jabuku, hljeb neslani a kada ocjenjujete ukuse vi mijenjate boju svijetla u prostoriju u kojoj ste, zna\u010di ako vam je \u017euta svjetlost vas odmah asocira na kiselo, ako vam je zeleno na zelenu jabuku i ztako dalje, vi ocjenjujete teksturu i tako dalje i to je jedna \u010ditava pri\u010da. Kada ste vi vidjeli \u010dovjeka da je govorio na tu temu u Crnoj Gori?\u201e <\/p>\n\n\n\n Niko, ali Vi mo\u017eda mo\u017eete.<\/em><\/p>\n\n\n\n ,,Pro\u0161le\ngodine je bila neka nevladina organizacija, odr\u017eali su desetak predavanja i na\nCetinje kada sam po\u0161ao na vrata su se kupili kada sam im obja\u0161njavao \u0161ta je\nintramuskulatna mast, \u0161ta je intermuskularna mast, \u0161ta je subkutana mast i vi\nne mo\u017eete bez struke i nauke ni\u0161ta\u201c. <\/p>\n\n\n\n Milka Ikovi\u0107<\/strong>– sto\u010darka, Danilovgrad-Ljutotuk <\/p>\n\n\n\n Mo\u017eete li nam re\u0107i sa kojim se pote\u0161ko\u0107ama Vi kao poljoprivrednica u ovom trenutku suo\u010davate ?<\/em><\/p>\n\n\n\n ,,Dolazim iz Danilovgrada iz selja Ljutotuk, bavimo se sto\u010darstovm, imamo \u010detrdesetak grla krava, ve\u0107 \u010detiri godine smo u tome, radimo suprug, ja i djeca, nemamo zaposlenih lica, sami smo tu. Situacija je te\u0161ka, sto\u010dna hrana je oti\u0161la u nedogled, nafta \u0107e sigurno da sko\u010di, nama treba sigurno svakog dana oko 100 litara nafte za obra\u0111ivanje zemlji\u0161ta. Dok jednu parcelu odradimo imamo oranje, tanjiranje, frezanje, sijanje, drljanje i na kraju valjanje, a potom prihrana koja ide. Sedam do osam radnji imamo dok dok jednu parcelu obradimo a to je puno. Mekinje su do\u0161le do 8 evra po d\u017eaku to je katastrofa!!! Mi moramo to dati kravama, svaki dan. Eto da im jednu zavatku damo trebaju nam nekolika d\u017eaka, u katastrofalnoj smo situaciji. Zatim imamo kredite, vjerujete, kada bi podijeli to primanje po \u010dlanu porodice nam ne bi ostalo 50 evra, kada platimo sijeno, sto\u010dnu hranu. Od decembra pro\u0161le godine je tako\u0111e bilo te\u0161ko u pogledu sijena od decembra smo kupovali sijeno i od decembra smo dali preko 15.000 samo za sijeno, ne ra\u010dunaju\u0107i\u00a0 koncentrat. Mi smo u totalnom minusu, gdje su krediti?’ Svaki mjesec preko 1000 evra gotovo svaki poljoprivrednik koji je danas bio ima dugovanja i kredita, to treba pla\u0107ati . Kako ? Svako od nas koji je danas ovdje bio mogu garantovati, da nema siguran posao i da ve\u0107ina nema nijednog \u010dlana koji radi u nekoj dr\u017eavnoj ili privatnoj firmi i ima sigurnu platu. Nema nas! Mi radimo od svog rada, mu\u010dimo se, legli smo sino\u0107 u dva sata a digli smo se u \u010detiri, zna\u010di mi radimo od 24 \u010dasa, 20 posebno sada kada je ko\u0161enje, baliranje, toliko rada i truda za toliko malo novca. \u017dao nam je, zavoljeli smo taj posao i vezani smo za te \u017eivotinje, \u017eao nam je da to napustimo i jer nijesmo\u00a0 mi ulo\u017eili samo 10-15 vhiljada, ve\u0107 smo ulo\u017eili\u00a0 za jednu turu krava 25 hiljada to je novac, jedna balirka ko\u0161ta 15-16 hiljada, jedna vakuumirka ko\u0161ta oko 10 hiljada, sve je to ogromni novac koji je ulo\u017een u to i te\u0161ko je napustiti to. Nama i djeca rade, a djeca nemaju dje\u010dije dodatke, radimo ja i suprug, mu\u010dimo se nismo socijalni slu\u010dajevi, ni\u0161tra niotkog ne tra\u017eimo. Apelujemo na ministrstvo ako mo\u017ee ikao da nam iza\u0111e u susret jer ne znamo \u0161ta vi\u0161e da radimo! \u201c <\/p>\n\n\n\n Ra\u0161o Miljani\u0107 <\/strong><\/p>\n\n\n\n Poznato je da imate izvozni\u010dki kod za va\u0161e proizvode, kakva je perspektiva Va\u0161eg doma\u0107instva u dijelu izvoza, obzirom da ste prepoznati kao pozitivan primjer kvaliteta prije svega Va\u0161ih sireva? Kada se pomene kozji sir, prva asocijacija je farma Miljani\u0107 mo\u017eete li nam re\u0107i gdje se sada Va\u0161e gazdinstvo nalazi?<\/em><\/p>\n\n\n\n ,, Mi smo dobili dozvolu za izlazak na evropko tr\u017ei\u0161te jo\u0161 u novembru pro\u0161le godine i radimo intenzivno na tome. Ono \u0161to je sporno je to \u0161to Evropa jo\u0161 nije otvorila HOREC-u, restorane i hotele,\u00a0 tek ba\u0161te ali unutra jo\u0161 uvijek ne. Mislim da \u0107emo krenuti\u00a0 u ovom mjesecu sa prvom isporukom\u00a0 za Sloveniju najvjerovatnije, a krajem ljeta o\u010dekujem da \u0107e krenuti izvoz za neka druga tr\u017ei\u0161ta, \u0160vedske, Njema\u010dke i su\u0161tinski to je ne\u0161to \u0161to meni daje nadu kao proizvo\u0111a\u010du i otkupljiva\u010du kozjeg mlijeka da se izveze jer iskustvo od 10 godina da se baziramo na turizam i turisti\u010dku sezonu nije alat za realnu nadu, jer je mala zemlja, malo tr\u017ei\u0161ta, a i tu je uvoz. Te\u0161ko se tako mo\u017eete razvijati, mo\u017eete \u017eivjeti prosje\u010dno, da se bavite otkupom i da razvijete marku , to ne mo\u017ee.\u201c <\/p>\n\n\n\n Vi\u0161e puta ste isticali da ne samo Vi trpite, ve\u0107 i va\u0161i kooperanti, kako gledate na situaciju da su i va\u0161i kooperanti na neki na\u010din devastirani trenutnom situacijom? <\/em><\/p>\n\n\n\n ,, Kakav je situacija danas, za kozje mlijeko, mo\u017eemo re\u0107i da smo se vratili 10 godina unazad. Nijedan litar mlijeka se ne otkupljuje jer ne znamo \u0161ta da radimo sa sirom, i ti ljudi stagniraju. Dio kooperanata je ve\u0107 prodao stado samo da se osloba\u0111aju gubitaka, a dio kooperanta stado dr\u017ei sa nadom. Ako se ne\u0161to ne desi i ako i ako ne ostanemo na minimumu ove godine, mislim da \u0107emo biti svi u velikom problemu i da \u017eemo opet morati da stvaramo, a taj proces traje 5 godina minimum. \u201c <\/p>\n\n\n\n Mo\u017eete li ostaviti poruku mladim ljudima koji \u017eele da se bave poljoprivrednom proizvodnjom kao i mladim poljoprivrednim proizvo\u0111a\u010dima.<\/em><\/p>\n\n\n\n ,, Selo ne mo\u017ee da funkcioni\u0161e bez mladih. U sto\u010darskoj pri\u010di postoji pri\u010da da \u00a0gdje nemaju tri generacije u jednom doma\u0107instvu te\u0161ko mo\u017ee ta ku\u0107a opstati. Ovo jeste kriza, i ovo \u0107e da pro\u0111e a mladima svakao dajem savjet da je budu\u0107nost u hrani iako se iz ove prespektive to ne \u010dini, vi\u0161e se \u010dini da smo opkoljeni i da zato \u0161to smo mali ne mo\u017eemo da uti\u010demo na donosioce odluka ali kada u\u0111emo u Evropsku Uniju i kada do\u0111emo do tog velikog tr\u017ei\u0161ta od 500 miliona, onda \u0107e proizvo\u0111a\u010d hrane biti cijenjen i mo\u0107i \u0107e da proda svoj proizvod, tako da mora biti poruka mladima da je budu\u0107nost u hrani a Crna Gora je Bogom dana za poljoprivredu. \u201c <\/p>\n\n\n\n Milko \u017divkovi\u0107 <\/strong>– predsjednik Unije sto\u010darskih proizvo\u0111a\u010da sjevera Crne Gore<\/p>\n\n\n\n Kakva je sada situacija sa poljoprivredom na sjeveru Crne Gore? <\/em><\/p>\n\n\n\n ,, Situacija na sjeveru je zna\u010dajno lo\u0161ija nego u centralnom dijelu zbog surovih klimatskih uslova zbog malih prinosa i uop\u0161te zbog malih otkupnih cijena. Zna\u010dajna je razlika u cijeni mlijeka, zna\u010dajna je razlika u otkupnoj cijeni mesa i takvo stanje poljoprivrednike demotivi\u0161e, a efekat toga je to da su na\u0161a sela iz godine u godinu sve praznija. \u201c <\/p>\n\n\n\n Kako gledate na to da pojedini restorani radije koriste uvozne proizvode nego lokalne proizvode, a mo\u017eda bi ba\u0161 trebali da na na\u010din kupovine od lokalnih proizvo\u0111a\u010da daju im motivaciju i podsticaj? Kako gledate na falsifikaciju proizvoda koji su u Crnoj Gori za\u0161ti\u0107eni oznakom porijekla?<\/em><\/p>\n\n\n\n ,, To je sistemski problem Crne Gore, mi decenijama gotovo kompletnu turisti\u010dku privredu snabdijevamo uvoznom hranom. Razumijem ali vlasnici restorana i hotela i drugih turisti\u010dkih objekata idu linijom ve\u0107e zarade. Za\u0161to? Na\u0161e institucije ve\u0107 decenijama dozvoljavaju jedan tako destruktivan odnos prema sopstvenoj poljoprivredi i to je pitanje za njih. Ovdje se definitivno radi o ogromnoj snazi uvozni\u010dkog lobija koji je dugo vremena prisutan u Crnoj Gori i \u010dija ekonomska snaga je ogromna i bez jako dobre volje nadle\u0107nih institucija ovaj trend \u0107e se nastaviti u narednom periodu. Kupuje se jeftina hrana na svjetskoj pijaci, hrana kojoj crnogorski proizvo\u0111a\u010di ne mogu biti konkurenti. Mi smo specifi\u010dan prostor, male obradive povr\u0161ine, surova klima, edukacija poljoprivrednika na nezavidnom nivou, odnos dr\u017eavae je demotivi\u0161uju\u0107i i to su sve faktori da doma\u010di proizvo\u0111a\u010d ne mo\u017ee da bude konkurentan onom proizvo\u0111a\u010du iz okru\u017eenja i Evrope. \u0160ta je rje\u0161enje? Jedna dobra volja dr\u017eave da za\u0161titi na odre\u0111eni na\u010din doma\u010diu proizvodnju i da uvede red, ne mo\u017ee da se kao doma\u0107i proizvod prodaje ono \u0161to je uvezeno . Zna se \u0161ta je doma\u0107i proizvod, on se mora za\u0161titi. Blagodet koju Crna Gora ima to je zdravo zemlji\u0161te, zdrav vazduh i to je ne\u0161to \u0161to treba da se valorizuje kao jedna dobra ponuda na turisti\u010dkom tr\u017ei\u0161tu. \u201c <\/p>\n\n\n\n ,, Nije definitivno dobra pri\u010da falsifikovanje doma\u0107ih proizvoda, i to nije jedina anomalija autohtonih prizvoda u Crnoj Gori. Imamo situaciju da svi proizvodi odnosno bijela kri\u0161ka sira se u Crnoj Gori prodaje kjao pljevaljski sir bez obzira gdje se radi. Kola\u0161inski lisnati sir je jedan nacionalni specijalitet koji\u00a0 je u liniji za\u0161tite porijekla i sami proces licenciranja nije doveden do karaja. Crnogorska javnost se obmanjuje sa nekim poluinformacijama o za\u0161titi, za\u0161to je to tako jer ni jedan do kraja nije u potunosti za\u0161ti\u0107en treba se obratiti nadle\u017enim institucijama, Monteorganici i svi problemi su sistemske prirode, treba da se prepozna problem i da se sistemski problem rije\u0161i ako ima i malo dobre volje. \u201c <\/p>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2021\/06\/PROTEST2-1.png\")
<\/figure>\n\n\n\n