{"id":3604,"date":"2022-01-04T06:25:09","date_gmt":"2022-01-04T06:25:09","guid":{"rendered":"http:\/\/seljak.me\/savjetuje\/?p=3604"},"modified":"2022-01-04T07:09:07","modified_gmt":"2022-01-04T07:09:07","slug":"vjestacke-boje-u-hrani-zdravstvena-bezbjednost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/vjestacke-boje-u-hrani-zdravstvena-bezbjednost\/","title":{"rendered":"Vje\u0161ta\u010dke boje u hrani \u2013 zdravstvena bezbjednost"},"content":{"rendered":"\r\n
Boje za hranu koriste se za bezbroj namirnica kako bi se stimulisala boja proizvoda. S obzirom da boja proizvoda ostavlja prvi utisak kod potro\u0161a\u010da, pri \u010demu obi\u010dno slu\u017ei kao indikator kvaliteta toga proizvoda, dodavanje boje ima za cilj korekciju prirodne boje proizvoda, kao i izradu proizvoda atraktivnog izgleda, a sve u cilju poboj\u0161anja prodaje.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
Iako se boje koje se koriste za hranu mogu prema nastanku podijeliti na sinteti\u010dke\u00a0 i prirodno identi\u010dne boje, obije vrste su sinteti\u010dkog porijekla jer su i prirodno identi\u010dne boje dobijene sinteti\u010dkim putem, s tim \u0161to su identi\u010dne pigmentima u prirodi.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
\r\n<\/figure>\r\n<\/div>\r\n\r\n\r\n\r\n
U po\u010detku su se boje dobijale iz prirodnih sirovina, pa su neke od njih sadr\u017eale opasne materije, kao \u0161to su arsenik i \u017eiva. U cilju zamjene za prirodne po\u010detkom 20. vijeka je po\u010dela proizvodnja vje\u0161ta\u010dkih boja. ,me\u0111utim, ni one se nisu pokazale kao najbolje rje\u0161enje jer se vremenom utvdilo da nisu bezopasne. Boje sintetizovane iz katrana, a zatim iz nafte\u00a0 dugo su bile sporne tako da su mnoge bile zabranjene zbog njihovog negativnog uticaja na laboratorijske \u017eivotinje.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
Specifi\u010dnom tehni\u010dkom direktivom Directive 94\/36\/EC, koja predstavlja sastavni dio okvirne direktive (89\/107\/EC) u Evropskoj Uniji, dati su propisi za upotrebu boja u prehrambenim proizvodima i pi\u0107ima i njom je, tako\u0111e \u00a0dat pregled proizvoda u kojima se mogu koristiti odre\u0111ene boje, pri \u010demu je propisana maksimalno dozvoljena koncentracija prehrambenih boja za pojedine grupe prehrambenih proizvoda. Kao i drugi aditivi,\u00a0 i boje moraju biti navedene u listi sastojaka upotrijebljenih prilikom izrade proizvoda, pri \u010demu se navodi ime boje ili \u010de\u0161\u0107e E broj. S obzirom na regulisanu maksimalno dozvoljenu koncentraciju boje u proizvodima mo\u017ee se pretpostaviti da one nemaju nikakvo \u0161tetno dejstvo na potro\u0161a\u010da prilikom konzumiranja proizvoda, me\u0111utim, brojne studije ukazuju na \u0161tetno dejstvo vje\u0161ta\u010dkih boja na ljudski organizam od kojih \u0107emo neke navesti:<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
Kobylewski and Jacobson (2010) u svom sveobuhvatnom osvrtu su objavili da mnoge trenutno odobrene boje mogu pove\u0107ati zdrastvene probleme. U zadnjih 50 godina je objavljeno dosta studija i izvje\u0161taja koje ukazuju na negativan uticaj sinteti\u010dkih boja na pona\u0161anje djece. Brojna novija istra\u017eivanja pokazuju da boje u hrani mogu izazvati glavobolje, migrene, hiperaktivnost, probleme u koncentraciji i u\u010denju\u2026<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
Prema sveobuhvatoj meta-analizi medicinske literature \u010diji su autori Schab i Trinh (2004) vje\u0161ta\u010dke boje uti\u010du na pona\u0161anje djece. Isti autori iste godine su utvrdili da prethodna istra\u017eivanja pokazuju da se dje\u010dije pona\u0161anje pobolj\u0161ava kada se vje\u0161ta\u010dke boje uklone iz njihove ishrane i pogor\u0161ava kada se dodaju u njihovu ishranu.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
Negativan uticaj vje\u0161ta\u010dki boja se najvi\u0161e povezuje sa pona\u0161anjem djece jer su razna istra\u017eivanja pokazala da smje\u0161a aditiva koja se obi\u010dno nalazi u hrani pove\u0107ava nivo hiperaktivnosti kod njih.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
Iako se pitanje upotrebe boja u hrani mnogo vi\u0161e razmatra sa stanovi\u0161ta njihove zdravstvene bezbjednosti, ne treba zanemariti\u00a0 upotrebu vje\u0161ta\u010dkih boja u pogledu etike. Dok se razni drugi dodaci u hrani uglavnom koriste za ciljem pobolj\u0161avanja njenog kvaliteta i upotrebne vrijednosti, boje samo slu\u017ee kako bi popravile senzorne karakteristike nekog proizvoda, \u0161to se posebno ogleda u konditorskoj industriji (slatki\u0161i).<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
\r\n<\/figure>\r\n<\/div>\r\n\r\n\r\n\r\n
Iako je zvani\u010dno pravilo da se bojenje koristi samo za obra\u0111enu hranu, da obojena hrana ne smije simulirati visoke nutritivne komponente, a naro\u010dito da ne smije biti obojena kako bi se prikrio lo\u0161 kvalitet i kvarljivost proizvoda, jasno je da u praksi ima mnogo prostora za ostupanja od ovih pravila, pogotovo kada je u pitanju slab kvalitet nekog proizvoda.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
Za razliku od ostalih aditiva, velike razlike postoje u zakonima koji se odnose na bojenje hrane u dr\u017eavama EU, Japanu i SAD-u. Tako, neke supstance koje su dozvoljene u nekim dr\u017eavama, u nekim drugima su zabranjene \u0161to dodatno uti\u010de na nesigurnost potro\u0161a\u010da prema primjeni boja u proizvodima.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
Pripremio: dipl. ing. polj. Du\u0161an Ivanovi\u0107<\/p>\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
![\"\"](\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/image.png\")
<\/figure>\r\n<\/div>\r\n\r\n\r\n\r\n![\"\"](\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/image-1.png\")
<\/figure>\r\n<\/div>\r\n\r\n\r\n\r\n