Branko An\u0111i\u0107 je rodjen 1988. godine u Podgorici. Zvanje doktora biolo\u0161kih nauka stekao je u julu 2020-te godine. Trenutno radi kao nastavnik biologije u JU O\u0160 \u201e Radojica Perovi\u0107\u201c , Podgorica. Najve\u0107u pa\u017enju nam je privukla njegova doktorska disertacija na temu \u201eKreiranje novih pristupa u botani\u010dkom obrazovanju slijepih i slabovidih\u201c , pa smo popri\u010dali sa Brankom kako bi se bolje upoznali sa tom temom i kako bi dobili neke zanimljive i korisne informacije o ovom radu. Razgovor koji smo vodili sa gospodinom Brankom mo\u017eete pro\u010ditati u narednom tekstu.<\/p>\n\n\n\n
1.\nVa\u0161a doktorska disertacija je <\/strong>bila \u201e Kreiranje novih pristupa u botani\u010dkom\nobrazovanju slijepih i slabovidih\u201c \nmo\u017eete li nam re\u0107i kako ste do\u0161li na tu ideju<\/strong>?<\/strong><\/p>\n\n\n\n – Istra\u017eivanje sprovedeno u sklopu moje doktorske disertacije\nobjavljeno je u vidu nekoliko nau\u010dnih radova koji se nalaze u me\u0111unarodnim\nbazama podataka kao \u0161to je SCI lista, kao i u formi doktorske teze. Ideja za\nsamo istra\u017eivanje proizi\u0161la je iz potreba da se nastavni materijali prilagode\nrazli\u010ditim potrebama u\u010denika, ali i na osnovu pregleda relevantne nau\u010dne\nliterature.<\/p>\n\n\n\n 2. Obzirom da je Va\u0161a doktorska disertacija ne\u0161to\nnovo u na\u0161em obrazovnom sistemu, mo\u017eete li nam re\u0107i koji je bio Va\u0161 cilj?<\/strong><\/p>\n\n\n\n – Biolo\u0161ko\nobrazovanje osoba sa o\u0161te\u0107enjem vida je izazov ne samo za na\u0161 ve\u0107 i za\nobrazovne sisteme \u0161irom svijeta. Ako bismo pojednostavili ono \u0161to je u sklopu\ndisertacije ure\u0111eno onda bi mogli re\u0107i da smo te\u017eili da vizuelne nastavne\nsadr\u017eaje prilagodimo ne vizuelnoj percepciji i ispitamo njene mogu\u0107nosti za\nimplementaciju u procesu u\u010denja.<\/p>\n\n\n\n 3. Koliko Vam je bilo potrebno vremena za realizaciju\nove ideje?<\/strong><\/p>\n\n\n\n – Gotovo\npet godina moj tim koji se sastojao od doma\u0107ih i me\u0111unarodnih profesora i ja\nradili smo na istra\u017eivanju ali i pripremi publikacija tokom ovog doktorskog\nistra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n 4. Da li ste imali podr\u0161ku od nekog prilikom tog\nprojekta i kako je Ministarstvo prosvjete reagovalo na ovaj ogromni doprinos?<\/strong><\/p>\n\n\n\n – Najve\u0107im\ndijelom moju doktorsku disertaciju finansiralo je Ministarstvo nauke Crne Gore\nkroz HERIC projekat Izvrsnost u nauci i istra\u017eivanju. \u0160to se ti\u010de Ministarstva\nprosvjete, jo\u0161 uvijek nije bilo prilike da svoj rad predstavim i ovom resoru\nali sam siguran da \u0107e se i za to ukazati prilika. Ipak smo tek rad priveli\nkraju.<\/p>\n\n\n\n 5. Obzirom da ste prvi koji ste uradili ovako\nne\u0161to i u velikoj mjeri doprinijeli na\u0161em obrazovnom sistemu, kakve su bile\nreakcije slijepih i slabovidih osoba?<\/strong><\/p>\n\n\n\n – Ne\npostoji razlika izme\u0111u osoba u odnosu na to da li osoba ima ili nema o\u0161te\u0107enje\nvida kada se kao parametar uzme obezbje\u0111ivanje prava na obrazovanje. Svi i oni\nkoji imaju i oni koji nemaju o\u0161te\u0107enje vida te\u017ee jednakim pravima za sticanje\nznanja i vje\u0161tina i raduju se kada im se to pravo i ostvari. Tako, da su\nslijepi i slabovidi u\u010desnici u istra\u017eivanju imali veoma pozitivne reakcije na\nprilago\u0111eni nastavni materijal i vi\u0161e nego u\u017eivali u multisenzorkom\nistra\u017eivanju biljaka.<\/p>\n\n\n\n 6. Da li su Vas mo\u017eda kontaktirali prosvjetni\nradnici iz okru\u017eenja ili inostranstva u \u017eelji sa saradnjom i da li se Va\u0161a\nistra\u017eivanja i nau\u010dni radovi koriste van Crne Gore?<\/strong><\/p>\n\n\n\n – Najve\u0107i\ndio svog doktorskog \u0161kolovanja i istra\u017eivanja proveo sam u inostranstvu ta\u010dnije\nu Austriji, Engleskoj i Sloveniji. Tako da sam tamo i implementirao svoje\nistra\u017eivanje. Nastavni materijali su prevedeni sa na\u0161eg na Engleski i Njema\u010dki\njezik jer je samo istra\u017eivanje zahtijevalo prevod istih, tako\u0111e oni se i danas\nimplementiraju u nekim od \u0161kola u ovim zemljama. Nadamo se da \u0107e se sli\u010dna\nprilika ukazati i u okru\u017eenju.<\/p>\n\n\n\n 7. Mo\u017eete li nam re\u0107i gdje se ljudi mogu\ninformisati o Va\u0161oj doktorskoj disertaciji i istra\u017eivanjima koja ste sprovodili?<\/strong><\/p>\n\n\n\n – Nau\u010dni\nradovi koji su rezultat ovog istra\u017eivanja publikovani su u me\u0111unarodnim\n\u010dasopisima koji se nalaze na presti\u017enoj SCI listi i dostupni su na internetu.\nDok je sama doktorska disertacija dostupna svim zainteresovanim u\nUniverzitetskoj Biblioteci Univerziteta Crne Gore.<\/p>\n\n\n\n 8. Po Va\u0161em mi\u0161ljenju, da li je u budu\u0107nosti\nmogu\u0107e objavljivanje ve\u0107eg broja ovakvih istra\u017eivanja i njihova primjena u\nobrazovnom sistemu?<\/strong><\/p>\n\n\n\n – Sli\u010dna\nistra\u017eivanja i publikovanja njihovih rezultata su i te kako mogu\u0107a i nadamo se\nda \u0107e ih u budu\u0107nosti biti vi\u0161e. Nadamo se da \u0107e i na\u0161i rezultati inspirisati\nneke druge istra\u017eiva\u010de da nastave sa sli\u010dnim istra\u017eivanjima.<\/p>\n\n\n\n