{"id":3355,"date":"2020-10-01T10:38:28","date_gmt":"2020-10-01T10:38:28","guid":{"rendered":"http:\/\/seljak.me\/savjetuje\/?p=3355"},"modified":"2020-10-01T10:38:28","modified_gmt":"2020-10-01T10:38:28","slug":"naut-leblebija-mogucnost-gajenja-u-crnoj-gori","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/naut-leblebija-mogucnost-gajenja-u-crnoj-gori\/","title":{"rendered":"Naut (leblebija) \u2013 mogu\u0107nost gajenja u Crnoj Gori"},"content":{"rendered":"\n
Naut je vrlo stara jednogodi\u0161nja gajena biljka koja pripada grupi mahunarki. Najvi\u0161e se gaji u Indiji i Turskoj dok je kod nas uglavnom malo poznata biljka. Za ishranu se od ove biljke koristi sjeme koje ima veliku hranljivu i ljekovitu vrijednost. U SAD-u naut se obi\u010dno koristi kao svje\u017e u salati ili u supama. Osim za ljudsku ishranu, naut se koristi i kao sto\u010dna hrana. Po sadr\u017eaju bjelan\u010devina naut mo\u017ee da se koristi kao zamjena za meso, a osim toga sadr\u017ei u ve\u0107im koli\u010dinama minerale poput magnezijuma, kalijuma, kalcijuma i gvo\u017e\u0111a. Prema nekim istra\u017eivanjima leblebija sadr\u017ei dva puta vi\u0161e gvo\u017e\u0111a od mesa. Osim, \u0161to je odli\u010dan izvor proteina i energije, uti\u010de na sni\u017eenje holesterola, stabilizaciju \u0161e\u0107era u krvi, smanjenje rizika od nastanka brojnih bolesti poput bolesti srca, dijabetesa, karcinoma, osteoporoze, pobolj\u0161anje rada organa za varenje i dr. Zbog niskog sadr\u017eaja glikemijskog indeksa (glukoze) dobra je hrana za dijabeti\u010dare. <\/p>\n\n\n\n
<\/figure><\/div>\n\n\n\n
Povoljne\ntehnolo\u0161ke i biolo\u0161ke osobine nauta u odnosu na neke druge kulture:<\/strong><\/p>\n\n\n\n
Mo\u017ee se \u010de\u0161\u0107e uzgajati na istoj povr\u0161ini,<\/li>
Kao mlada biljka izuzetno je otporan na niske temperature,\nmo\u017ee izdr\u017eati i do -16\u2070 C,<\/li>
Lako podnosi zemlji\u0161nu i vazdu\u0161nu su\u0161u,<\/li>
Nema naro\u010dite zahtjeve prema tipu zemlji\u0161ta (ne poguduju mu\nte\u0161ka i kisela),<\/li>
Ima kra\u0107u vegetaciju u trajanju od 70-100 dana,<\/li>
Prili\u010dno ujedna\u010deno sazrijeva,<\/li>
Sjeme se ne osipa.<\/li><\/ul>\n\n\n\n
<\/figure><\/div>\n\n\n\n
Tehnologija proizvodnje nauta: <\/strong><\/p>\n\n\n\n
Postoje dva glavna varijeteta (sorte) nauta: kabuli i desi. Sorta kabuli ima ve\u0107e sjeme, okruglo, krem boje koje se koristi obi\u010dno kao salata i na tr\u017ei\u0161tu je najdostupnije (konzervisano). Desi tip je ni\u017eeg rasta, sa manjim listovima i sjemenom. \u00a0Koriste se kao mljevene u brojnim indijskim, isto\u010dnoazijskim i etiopskim jelima. <\/p>\n\n\n\n
<\/figure><\/div>\n\n\n\n
Krompir\ni suncokret su mu najbolji predusjevi, dok je on odli\u010dan kao predusjev jer\nostavlja zemlji\u0161te u dobrom stanju i bogato azotom, naro\u010dito je pogodan za\n\u017eita. Ovoj biljci odgovara rotacija sa drugim \u017eitaricama poput: kukuruza,\nsirka, pirin\u010da\u2026 <\/p>\n\n\n\n
Kao i za ve\u0107inu kultura osnovna obrada treba da bude u jesen, dok se predsjetvena obavlja u prolje\u0107e na dubinu od 8 do 10 cm. Povoljno reaguje na primjenu stajskog \u0111ubriva koje se u zavisnosti od karakteristika zemlji\u0161ta dodaje u koli\u010dini od 10-40 t\/ha. U intenzivnoj proizvodnji \u0111ubri se sa ne\u0161to manjom koli\u010dinom azota od 30 do 40 kg\/ha, fosfora oko 100 kg\/ha i kalijuma od 70 do 80 kg\/ha. Azot se dodaje u predsjetvenoj pripremi, a kalijum i fosfor pred oranje. Ukoliko se planira ili te\u017ei organskoj proizvodnji mo\u017ee se koristiti nitrogen u koli\u010dini od 25 kg\/ha, fosfor i diamonijum fosfat (125-150 kg\/ha). <\/p>\n\n\n\n
<\/figure><\/div>\n\n\n\n
Istra\u017eivanja koja su sprovedena u Kolumbiji 2002 I 2003 (Columbia Basin Agriculter\ncenter) ukazuju da naut slabo reaguje na \u0111ubrenje nitrogenom, fosforom i cinkom.\nZahtjevi za \u0111ubrenje azotom u gajenju nauta jo\u0161 nijesu jasno definisani jer\nnaut mo\u017ee da fiksira ve\u0107u koli\u010dinu azota iz vazduha. Istra\u017eivanja ukazuju da se\nnitrogenom (azotom) rijetko kada pove\u0107ava prinos, osim ako su njegove\nvrijednosti u gornjem sloju tla jako niske, mada neki uzgajiva\u010di dodaju 15-30\nkg N prije sadnje ili u toku sadnje kako bi pobolj\u0161ali razvoj sadnica. Ukoliko\nse dodaje N treba imati u vidu da prevelike koli\u010dine mogu negativno uticati na\nazotofiksaciju od strane kvr\u017ei\u010dnih bakterija koje se nalaze na korijenu nauta.\nOvi izvori preporu\u010duju upotrebu amonijum sulfata (21-0-0-24) za snabdijevanje N\ni S, odnosno amonijum fosfat – sulfata za objezbje\u0111enje N, P i S. Prilikom\n\u0111ubrenja treba obratiti pa\u017enju da \u0111ubrivo ne do\u0111e u kontakt sa sjemenom,\nnaro\u010dito kada se koristi N i K. Isti autori preporu\u010duju upotrebu bora i\nmolibdena, ukoliko je to potrebno \u2013 na osnovu analize zemlji\u0161ta. Ova \u0111ubriva se primjenjuju prije sjetve, a\npreporu\u010dena dubina uno\u0161enja u zemlji\u0161te je 8 cm. <\/p>\n\n\n\n
Zbog izuzetne otpornosti na niske\ntemperature naut se mo\u017ee sijati od kasne jeseni do ranog prolje\u0107a. Sjetva mo\u017ee\nbiti uskoredna ( 15-20 cm) i \u0161irokoredna (40-50 cm) na dubinu od 5-7 cm. Optimalna\nkoli\u010dina biljaka je od 25 do 30 na m\u00b2, a mo\u017ee biti ne\u0161to ve\u0107a,\nnaro\u010dito kod uskoredne sadnje i sitnijeg sjemena. <\/p>\n\n\n\n
Njega je sli\u010dna kao i kod ostalih\nkultura, a podrazumijeva za\u0161titu od korova, bolesti i \u0161teto\u010dina, navodnjavanje,\nokopavanje i dr. Obi\u010dno su potrebna dva okopavanja: prvo kad su biljke visine\noko 10 cm i drugo pred pupanje. Naut povoljno reaguje na navodnjavanje ali mu\nne odgovara pretjerana vla\u017enost poslije sjetve, u fazi cvjetanja, kao i u fazi\nsazrijevanja sjemena. Od bolesti nauta se izdvaja antraknoza koja u slu\u010daju\nvelike vla\u017enosti mo\u017ee uni\u0161titi \u010ditav usjev. <\/p>\n\n\n\n
Na ve\u0107im povr\u0161ina \u017eetva se obavlja\nkombajnom dok na manjim mo\u017ee ru\u010dno srpom\nili kosom. <\/p>\n\n\n\n
S obzirom na navedene osobine, naut bi se uspje\u0161no mogao proizvoditi kod nas na prostorima toplije mediteranske klime, dok bi se dobri uspjesi mogli posti\u0107i i u kontinentalnim krajevima uz ne\u0161to kasniji rok sjetve u prolje\u0107e. Ukoliko se mnogo kasni sa sjetvom, obi\u010dno dolazi do smanjenja prinosa zbog nedostatka vlage u kasnijem periodu rasta i razvoja nauta. Osim vremenskih prilika na smanjenje prinosa mogu uticati neke sorte kojima ne odgovara kasnija sjetva.<\/p>\n\n\n\n
Pripremio:<\/strong> dipl. ing. polj. Du\u0161an Ivanovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
![\"\"](\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/image.png\")
<\/figure><\/div>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/image-1.png\")
<\/figure><\/div>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/image-2.png\")
<\/figure><\/div>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/seljak.me\/savjetuje\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/image-3.png\")
<\/figure><\/div>\n\n\n\n